DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 42 <-- 42 --> PDF |
I LIČNE VIJESTI SPOMENA VRIJEDNI POKOJNICI. Minulih nekoliko godina umrlo je više zaslužnih i spomena vrijednih stranih naučenjaka na polju šumarstva. Većina nam je od njih poznata iz studija šumarstva. Njihova imena kao i citate iz njihovih radova susrećemo svakog časa u stručnoj literaturi. Medu tim pokojnicima nalaze se: Prof. Charles Fla hau U, Prof. Gustave Huf fei, Prof. Boris Ivaškević, Prof. Dr. Heinrich Martin, Prof. Dr. Ernst Qehrhardt, Prof. Dr. Christoff Wagner, Traugott Christen, Prof. Dr. Carl Schwalbe, Dr. Emil S p e i d e 1, Dr. h. c. Fridrich von K a 1 i t s c h, Dr. Julius Eberhard, Prof. Dr. Karl Eckstein i Dr. h. c. Henry B Solle y- Svojim idejama i radom na dizanju šumarske nauke zadužili su ovi pokojnici ne samo šumarstvo svoje zemlje, nego i šumarstvo čitavog svijeta. I mi im od svoje strane dugujemo duboku zahvalnost te njihovoj. uspomeni namjenjujemo ove retke. Prof. Charles Flahault, poznati algolog i biljni geograf, umro je u Montpellieru 1935. god. u dobi od 80 god. Flahaul t je bio dugogodišnji profesor botanike i upravitelj botaničkog vrta na sveučilištu u Montpellieru. U ranijoj dobi bavio se proučavanjem alga a kasnije se posvetio biljnoj geografiji. Za nas su od naročite važnosti njegove studije o mogućnostima pošumljavanja goleti Južne Francuske Najvažnija su mu djela: »La distribution geographique des vegetaux dans un coin du Languedoc« (1893), »La flore et la vegetation de la France« (1901), »La limite superiere de la vegetation forestiere en France« (1901). Knoche-ov a botanička monografija o Balearima izrađena je pod vodstvom Fl a hau It a. Od njega potječe velik broj izvještaja o ekskurzijama Botaničkog društva Francuske. Radnje: »Boisements Littoraux Mediterraneens« (1934), »Restauration des Ruines« (1934) i dr. odnose se na njegova istraživanja o pošumijavaniu goleti. Intenzivno je radio i na biljnoj sociologiji. Prof. Gustave Huffel: umro 5- VIII. 1935. u Nancy-u u dobi od 77 godina. Bio je profesor Šumarske drž. škole u Nancy-u, gdje je predavao razne šumarske discipline. Od svoje šumarske prakse proveo je dvije godine u Bukarestu, kamo ga je rumunjska vlada pozvala kao šumarskog stručnjaka. Povrativši se u domovinu bio je, pored vršenja redovne šumarske prakse, ekspert za specijalne šumarske zadatke, a kasnije je postao profesor na Šumarskoj školi u Nancys. Njegovo je ime poznato u stručnoj literaturi naročito po radovima štampanim u »Revue des Eaux et Forets«. Njegove se veće samostalne publikacije odnose ma područje šumarske povijesti i šumskog gospodarstva. Svoja djela izdao je pod naslovom: »L´economie forestiere« (3 sveska). Prof. Boris Ivaškević: umro u veljači 1936. god. Bio je profesor uređivanja šuma na šumarskom fakultetu sveučilišta u Vladivostok^ Pokojnik je bio poznati ruski šumarski naučenjak. Najviše se bavio proučavanjem prašuma i pitanjima iz obrane šuma. Velik dio svog stručnog rada posvetio je istraživanju prašuma Dalekog istoka i Sahalina. Iz toga područja napisao je za Internacionalni kongres — stanica za šum. istraživanja, koji je održan u Stockholm« 1929., interesantnu studiju »Die wichtigsten Eigenarten der Struktur und der Entwicklung der Urwaldbestände«. Prof. Dr- Heinrich Martin: umro 8. II. 1936. u Tharandtu u 87. god. života. Prof. Marti n pripada grupi njemačkih šumarskih naučenjaka, koji po svome radu stoje između starijeg, klasičnog doba i novijeg smjera njemačkog šumarstva. Njegova veza sa starijim šumarstvom proizišla je iz temeljitog studija povijesti šumarstva. Inače u svome radu dao je šumarstvu poglede modernog smjera. Još prije 45 godina 108 |