DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 40 <-- 40 --> PDF |
SAOPĆENJA UPOZORENJE Temeljem čl. 11. pravila društva, plaća se članarina tečajem prve četvrti svake godine. Iniade g.g. članova, koji nisu uplatili članarinu za 1940. godinu unatoč opomene, pa će se tima koncem ožujka obustaviti slanje Šumarskog lista. U Šumarskom listu za mjesec travanj otisnut ćemo iskaz dužne članarine za god. 1940., pa će po tome odnosna g.g. članovi moći viditi, zašto im je list obustavljen. Uprava . IZ DRUŠTVA UPLATA ČLANARINE I UPISNINE U MJESECU SIJEČNJU QOD. 1941. Redovitih članova: Alić Josip, Sušak Din. 120,— za II. polg. 1940. i upis te za I. polg. 1941.; Babić Vladimir, Zagreb Din. 60.— za II. polg. 1940.; Bratuž Ernest, Šibenik Din. 120.— za god. 1940.; Berleković Stjepan, Karlovac Din. 220.— za god. 1940., 1941. i upis; Brkljačić Nikola, Sv. Ivan Žabno Din. 10O.— za god. 1941.; Bula Konstantin, Đurdenovac Din. 100.— za god. 1941.; Beraković Stevo, Otočac Din. 80.— za god. 1940.; Beltram Vladislav, Vrbanja Din. 100.— za god. 1941.; Bilić Dragutin, Tomislav Grad Din. 50.— za I. polg. 1941.; Čolović Ilija, Split Din. 120.— za god. 1940.; Drakulić Jovan, Zagreb Din. 100.— za god. 1941.; Dremil Oskar, Zagreb Din. 100.— za god. 1941.; Filipan Franjo, Podrav. Slatina Din. 120.— za god. 1940. i upis; Franjcš Eugen, Bjelovar Din. 120.— za god. 1940.; Fischer Maks, Vinkovci Din. 120.— za god. 1940.; Fašaić Vid, Zagreb Din. 50-— za 11. polg. 1940-; Grahovac Petar, Zagreb Din. 50.— za II. polg. 1940.; Horvat Stjepan, Sušak Din. 120.— za god. 1941. i upis; Hrgović Nikola, Petrinja Din. 100.— za god. 1941.; Heleorant Adolf, Zagreb Din. 100.— za god1941.; Ivković Stjepan, Sušak Din. 20.— upis; Jerbić Zdravko, Nova Gradiška Din. 100.— za god. 1941.; Jošovec Adolf, Zagreb Din. 120.— za god. 1941.; Jedlovski Dušan, Split Din. 120.— za god- 1941. i upis; Jelača Vladislav, Sušak Din. 20.— za upis; Jal Vilim, Cetinjgrad Din. 120.— za god. 1941. li upis; Jerbić Marijan, Daruvar Din. 100.— za god. 1941.; Kraljičković Ivan, Sisak Din. 120.— za god. 1941. i upis; Kundrat Emil, Zagreb Din. 100.— za god. 1941.; Kosović Juraj, Gospić Din. 100— za god. 1941.; Kajfež Drago, Zagreb Din. 100 za god. 1942.; Kreč Franjo, Virovitica Din. 120 — za god. 1940. i upis; Krpan Rudolf, Zagreb Din. 100.— za god. 1940.; Kostenac Ivo, Vukovar Din. 120.— za god- 1940. i upis; Kohut Ladislav, Senj Din. 120.— za god. 1940. i upis; Kovačević Pero, Jastrebarsko Din. 100.— za god. 1940.; Klepac Dušan, Zagreb Din. 50.— za I. polg. 1940.; Matolnik Ivan, Zagreb Din. 120.— za god. 1941. i upis; Marčić JOiSip, Split Din. 100.— za god. 1942.; Mane Eduard, Sušak Din. 220.— za god. 1940., 1941. i upis; Mott Rafael, Rajevo Selo Din. 30.— a conto za god. 1940.; Maljko Sergije, Karobag Din. 100.— za god. 1941.; Mihalić Stjepan, Petrinja Din. 120.— za god. 1940.; Mijić Ante, Split Din. 50.— za god. 1940.; Mitotic Sime, Sušak Din. 70.— za I. polg. 1941. i upis; Marinković Branimir, Split Din. 100.— za god. 1941.; Müller Đuro, Virovitica Din. 100.— za 1941.; Najhold Rihard, Čabar Din. 120.— za god. 1940. i upis; Oreščanin Dušan, Vojnić Din. 120.— za god. 1940.; Obradović Miloš, Zagreb 106 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Din. 100.— za god. 1941.; Piršić Vilim, Vinkovci Din. 100.— za god. 1942.; Perše Franjo, Vojmi Križ Din. 25.— za I. četvrt 1941.; Prokopljevie Nenad, Podr- Slatina Din. 220.— za god. 1940., 1941. i upis; Pieman Dragutin, Karlovac Din. 100.— za god. 1943.; Pavletić Frane, Benkovac Din. 120.— za god. 1940.; Ružičić Ante, SI. Požega Din- 140.— za god. 1941. i upis; Stjepanović Ljubomir, Sokolovac Din. 120.— za god. J940; Severinski Vladimir, Garešnica Din. 120.— za god. 1940. i upis; Sprećkić Antun, Mostar Din. 70.— za II. polg. i upis; Savić Milan, Mostar Din. 50— za I. polg. 1941.; šubat Antun, Karlovac Din. 120.— za god. 1940. i upis; Švaganović Ivan, Đakovo Din. 60— za II. polg. 1940.; Šavor Ivan, Đurđevac Din. 50.— za I. polg. 1940.; Šebetić Marko, Osijek Din. 100.— za god. 1941.; Šusteršić Janko, Lokve Din. 100.— za god. 1942.; Tonković Đuro, Sisak Din. 120.— za god. 1941. i upis; Ton Josip, Orahovica Din. 100.— za god. 1941.; Turk Zdravko, Čabar Din. 100— za god. 1941.; Tranger Teodor, Zagreb Din. 100.— za god. 1941.; Tomašegović Zdenko, Zagreb Din. 120.— za g. 1941. i upis; Vučetić Vladimir, Karlovac Din. 100.— za god. 1941.; Zastavniković Bogdan, Sv. Rok Dm- 100.— za god. 1941.; Ziromski Nikola, Otočac Din. 50.— za II. polg. 1940.; Žukina Ivan, Otok Din. 120.— za god. 1940. Izvanrednih članova: Ciganović Vladimir, Novi Sad Din. 120.— za god. 1941. i uipis; Tvrtković Stjepan, Travnik Din. 20.— upisnina; Marinović Milan, Beograd Din. 54.— za god. 1941. Članova utemeljitelja: Bosiljević Vladimir, Zagreb Din- 1000.— % utem. prinosa. Članova pomlatka: Išpanović Oton, Slav. Požega Din. 25.— za II. polg. 1940.; Trohar Vlado, Vukovar Din. 50.— za god. 1941.; Đurić Ivo, Zagreb Din. 25.— za prvo polg. 1941.; Ferić Ante, Zagreb Din. 20.— za god. 1941.; Hribernik Erich, Ljubljana Din- 30.— za II. polg. 1940.; Mirth Karlo, Zagreb Din. 25.— za I. polg. 1941.; Ogulkiec Stjepan, Zagreb Din. 25.— za I. polg. 1941. Pretplata za Šumarski List: Kmetijiska zbornika dravske banovine, Ljubljana Din. 100.— za god. 1941.; Državna nižja šola Maribor Din. 98.75 za god. 1941.; Pejović Branko, Ohrid Din. 100.— za II. polg. 1940. i I- polg. 1941.; Šimić Petar, Kavadar Din. 50.— za II. polg. 1940.; Vujičić Lazar, Beli Manastir Din. 50.— za II. polg. 1940.; Mihaliček Nikola, Zavidovići Din. 100.— za god. 1942.; Ravnateljstvo šuma brodske imovne općine, Vinkovci Din. 6O0— za I. polg. 1941. (za Ravnateljstvo i njenih 11 šumskih uprava); Ravnateljstvo banovinskih šuma, Vinkovci Din. 1200.— za god. 1941. (za Ravnateljstvo i njenih 11 šumskih uprava); Dohodarstveni ured kneza Odelscalhi-a, Ilok Din. 100.— za god. 1941. Pripomoćna (Köröskenjieva) zaklada. Darovao Ing. Adolf Jošovec, Zagreb, honorar za članak u Šumarskom listu br. 1/41. u iznosu od Din. 72.—. Darovatelju najljepša hvala! m 107 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 42 <-- 42 --> PDF |
I LIČNE VIJESTI SPOMENA VRIJEDNI POKOJNICI. Minulih nekoliko godina umrlo je više zaslužnih i spomena vrijednih stranih naučenjaka na polju šumarstva. Većina nam je od njih poznata iz studija šumarstva. Njihova imena kao i citate iz njihovih radova susrećemo svakog časa u stručnoj literaturi. Medu tim pokojnicima nalaze se: Prof. Charles Fla hau U, Prof. Gustave Huf fei, Prof. Boris Ivaškević, Prof. Dr. Heinrich Martin, Prof. Dr. Ernst Qehrhardt, Prof. Dr. Christoff Wagner, Traugott Christen, Prof. Dr. Carl Schwalbe, Dr. Emil S p e i d e 1, Dr. h. c. Fridrich von K a 1 i t s c h, Dr. Julius Eberhard, Prof. Dr. Karl Eckstein i Dr. h. c. Henry B Solle y- Svojim idejama i radom na dizanju šumarske nauke zadužili su ovi pokojnici ne samo šumarstvo svoje zemlje, nego i šumarstvo čitavog svijeta. I mi im od svoje strane dugujemo duboku zahvalnost te njihovoj. uspomeni namjenjujemo ove retke. Prof. Charles Flahault, poznati algolog i biljni geograf, umro je u Montpellieru 1935. god. u dobi od 80 god. Flahaul t je bio dugogodišnji profesor botanike i upravitelj botaničkog vrta na sveučilištu u Montpellieru. U ranijoj dobi bavio se proučavanjem alga a kasnije se posvetio biljnoj geografiji. Za nas su od naročite važnosti njegove studije o mogućnostima pošumljavanja goleti Južne Francuske Najvažnija su mu djela: »La distribution geographique des vegetaux dans un coin du Languedoc« (1893), »La flore et la vegetation de la France« (1901), »La limite superiere de la vegetation forestiere en France« (1901). Knoche-ov a botanička monografija o Balearima izrađena je pod vodstvom Fl a hau It a. Od njega potječe velik broj izvještaja o ekskurzijama Botaničkog društva Francuske. Radnje: »Boisements Littoraux Mediterraneens« (1934), »Restauration des Ruines« (1934) i dr. odnose se na njegova istraživanja o pošumijavaniu goleti. Intenzivno je radio i na biljnoj sociologiji. Prof. Gustave Huffel: umro 5- VIII. 1935. u Nancy-u u dobi od 77 godina. Bio je profesor Šumarske drž. škole u Nancy-u, gdje je predavao razne šumarske discipline. Od svoje šumarske prakse proveo je dvije godine u Bukarestu, kamo ga je rumunjska vlada pozvala kao šumarskog stručnjaka. Povrativši se u domovinu bio je, pored vršenja redovne šumarske prakse, ekspert za specijalne šumarske zadatke, a kasnije je postao profesor na Šumarskoj školi u Nancys. Njegovo je ime poznato u stručnoj literaturi naročito po radovima štampanim u »Revue des Eaux et Forets«. Njegove se veće samostalne publikacije odnose ma područje šumarske povijesti i šumskog gospodarstva. Svoja djela izdao je pod naslovom: »L´economie forestiere« (3 sveska). Prof. Boris Ivaškević: umro u veljači 1936. god. Bio je profesor uređivanja šuma na šumarskom fakultetu sveučilišta u Vladivostok^ Pokojnik je bio poznati ruski šumarski naučenjak. Najviše se bavio proučavanjem prašuma i pitanjima iz obrane šuma. Velik dio svog stručnog rada posvetio je istraživanju prašuma Dalekog istoka i Sahalina. Iz toga područja napisao je za Internacionalni kongres — stanica za šum. istraživanja, koji je održan u Stockholm« 1929., interesantnu studiju »Die wichtigsten Eigenarten der Struktur und der Entwicklung der Urwaldbestände«. Prof. Dr- Heinrich Martin: umro 8. II. 1936. u Tharandtu u 87. god. života. Prof. Marti n pripada grupi njemačkih šumarskih naučenjaka, koji po svome radu stoje između starijeg, klasičnog doba i novijeg smjera njemačkog šumarstva. Njegova veza sa starijim šumarstvom proizišla je iz temeljitog studija povijesti šumarstva. Inače u svome radu dao je šumarstvu poglede modernog smjera. Još prije 45 godina 108 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 43 <-- 43 --> PDF |
isticao je, -da je prorjeđivanju svrha uzgojiti što vrijednija stabla. Upozorio je na važnost gospodarenja gledom na vezu između sastojine i tla. Već 1894. g. izjasnio se kao protivnik čistih sječa. U svojoj praksi, koju je vršio u Hessenu, bavio se ispitivanjem prirasta i pomlađivanjem pojedinih vrsta. U 58 god. života (1906.) preuzeo je profesorsku stolicu za uređivanje šuma i šum. statiku na šum. akademiji u Tharandtu, gdje je intenzivno radio do 1924. god. U knjizi »Bodenreinertragslehre« (u 5 sv.) pokušao je ovoj nauci dati određeniji smjer. U vezi s ovom knjigom vršio je istraživanja o prorjeđivanju- God. 1903. izdao je »Lehrbuch über Forsteinrichtung«. Ta je knjiga doživjela do 1926. god. 4 izdanja. U njoj je Marti n dao jasnije granice i opseg uređivanju šuma. God. 1904. i 1911. izdao je u 2 sveska »Forstliche Statik«. U 82. godini života napisao je »Die geschichtliche Methode in der Forstwirtschaft«. Prof. Dr. Ernst Qehrhardt: umro 14. II. 1936. u Kassel-Braselbergu u 68. godini života. Bio je poznat naučenjak na polju ispitivanja prihodne sposobnosti šuma. Kao pruski nadšumarnik postigao je lijepa iskustva na ovome području. Redovnim profesorom za uređivanje šuma na Visokoj šum. školi u Hann.-Mündenu postao je 1923. god, gdje je djelovao do 1. X. 1934. Već u svojoj šumarskoj praksi istakao se Gehrharu t radom na sastavljanju prihodnih tabela. Napisao je knjige: »Die theoretische und piaktische Bedeutung des arithmetischen Mittelstammes« (1901), »Ertragstafeln für rein; und gleichartige Hochwaldbestände von Eiche, Buche, Tanne, Kiefer, Douglasie und Lärche« (1930) i »Massantafeln für Hochwaldbestandsmittelsitämme« (1933) te oko 90 važnijih stručnih, većinom dendrometrijskih i šumsko-uređajnih članaka u raznim njemačkim šumarskim časopisima. U »Forstlexiikon«-u od Für s t a (1928) i »Forstlexikon«^u od Bu s se a (1929) obradio je područje iz uređivanja šuma. U Forstliche Rundschau bio je izvjestilac za uređivanje i dendrometriju. Gehrhardtov o je ime poznato šum. stručnjacima po njegovoj formuli za određivanje etata Prof. Dr. Christoff Wagner: umro je 24. V. 1936. u Stuttgart-Degerlochu u dobi od 67 godina. ´Nijemci ga ubrajaju u red njemačkih šumarskih klasika, kamo spada Ha rt ig, Co tt a, Hundeshagen i dr. U početku je službe bio u privatnoj šum. praksi- God. 1902. pozvan je na sveučilište u Tübingen, gdje uskoro postaje redovnim profesorom šumarstva. Od 1920.—1924. bio je predstojnik Direkcije drž. šuma za cio Würtemiberg, gdje je mnogo utjecao u smislu svojih originalnih ideja na smjer tamošnjeg šumskog gospodarenja. Poslije toga bio je ponovno profesor uređivanja šuma, i to u Freiburgu, gdje je služio do 1935. god. God. 1907. izdao je knjigu »Grundlagen der räumlichen Ordnung«, čije je 4. iz danje izišlo 1923. god., a 1912. knjigu »Blenđersaumschlag und sein System« (3 izdanja) U ovim je djelima iznio Wagne r svoje posve originalne ideje gledom na racionalno iskorišćivanje i prirodno pomlađivanje šuma. Već u tim djelima zalagao se protiv čistih sječa i zagovarao prirodno pomlađivanje te uzgoj mješovitih sastojina. U knjizi »Lehrbuch der theoretischen Forsteinrichtung« (1928) udario je jasne granice trostruke zadaće uređivanja šuma (određivanje prihoda, ekonomska organizacija i prostorno tehnička organizacija). God. 1925. napisao je knjigu »Neuaufbau der deutschen Forst wirtschaft« a 1935- »Grundlegung einer forstl. Betriebslehre«. U knjizi »Lehrbuch des Forstschutzes« (1930) iznesena su vrlo zanimljiva gledišta visoko obrazovanog šu marskog stručnjaka u pravcu uzgoja zdravih i vrijednih sastojina na prirodnoj osno vici. Osim spomenutih djela napisao je Wagne r preko 80 važnijih članaka iz po dručja uzgajanja i uređivanja šuma, koji su štampani u raznim šumarskim časopisima. U djelu »Räumliche Ordnung« zaveo je Wagne r prvi put pojam prostorno poredanih sječina i sjekoreda, i to u vezi s pomlađivanjem i racionalnim gospodarenjem. Sječa u uzanim prugama u smislu njegovog »Bleindersaumschlag«-a izazvala je u šumarstvu i šum. nauci mnogo pobude za rad u ovome pravcu a bila je i predmet bezbrojnih stručnih rasprava. Wagne r je po svojim1 originalnim idejama i plodnom radu dobro poznat u šumarstvu čitavo-g svijeta. , 109 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Traugott Christen, švajcarski nadšumar i nestor bernških šumara umro 22. XI. 1937. u dobi od 75 godina. U šumarskoj praksi važio je kao odličan taksator, koji je sastavio mnogo uzornih gospodarsikih osnova. Bio je odličan poznavalac i propagator planinskog seljačkog gospodarstva. Osim toga zaslužan je po svojim radovima na uređivanju bujica i pošumljivanju. Svoje visoko matematsko znanje primijenio je dobro u uređivanju šuma, osobito u pogledu određivanja drvne mase i prirasta. Kao taksator pronašao je hipsometar, koji nam je poznat pod imenom »Chris tenov lineal«, a koji je veoma praktičan i mnogo se upotrebljava. Prof. Dr. Carl Schwalbe, bivši profesor kemije na Visokoj šumarskoj školi u Eberswalde i kasnije honorarni profesor na Tehničkoj visokoj školi u Berlinu, umro 16. VI- 1938. u 68. godini života. Spada među najznamenitije istraživače na području kemijske tehnologije drveta. Kao predstojnik Instituta za ispitivanje drva mnogo se bavio problemima fabrikacije celuloze, odnosno papira pa istraživanjima o pougljenjivanju drva, suhom destilacijom, konzerviranjem drva i si. Dr. Emil Speldel, umro 23. XII. u 80. godini života u Stuttgartu. Služeći kod würtemberskog Zavoda za šum. istraživanja, bavio se je dendrometrijom i proredama. U svojoj je šumarskoj praksi radio na raznim pitanjima racionalne šum. produkcije. Jedno je vrijeme bio izvanredni profesor sveučilišta u Tübingens. Objelodanio je čitav niz radova iz područja dendrometrije, uređivanja šuma, zaštite prirode i si. Na S p e ldelo v rad iz područja, dendrometrije sjeća nas njegova metoda zvana »Massen kurvenverfahren «. Dr. h. c. Fridrich von Kalitsch, šu´moposjednik i šumarski stručnjak u Bärenthorenu, umro 8- I. 1939. u 80. godini života. Pokojnik je na svom šumskom posjedu u Bärenthorenu, koj i zaprema oko 730 ha skoro čistih borovih šuma, radio stručno od 1884. Kroz gotovo 40 godina provodio je ondje posve racionalno njegovanje borovih sastojina. Osobitu pažnju posvetio je njezi tla, te je u tu svrhu ostavljao u šumi sve granje dobiveno prilikom sječa. Takvim radom popravljeno je znatno inače loše tamošnje pjeskovito tlo. Uz racionalnu njegu sastojine i tla zaveo je u tamošnjim borovim šumama oplodnu sječu, čije pomladno razdoblje traje oko 30 god. Sastojine su prorjeđivane gotovo svake godine. Pomlađivanjem otpočima se u dobi od ca 90 god. Prirodno pomlađivanje borovih šuma, kako ga je provodio v. Kalitsch , opisao je prof. Mölle r 1920. godine u »Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen« u članku »Kieferndauerwaldiwirtschaft«. Tek je time dan širi publicitet ovome načinu gospodarenja i ujedno o tome zainteresovan cijeli stručni svijet. Poslije toga došlo je u Bärenthoren na hiljade posjetilaca, da vidi tamošnje prirodno pomlađivanje bora. Rad je šumara v. Kalitsc h a odličan primjer valjanog njegovanja šumskog tla i uzgoja vrijedne deblovine. F. vo n Kalitsc h pokazao je jasan put: Gospodarenje valja vršiti uz održanje ravnoteže svih faktora, koji čine šumu šumom, a specijalno i čiste sastojine, te jednolik sklop; valja izbjegavati nagle zahvate i sve, čime se remeti prirodna konstitucija šume- Dr. Julius Eberhard, nadšumarnik u Langenbrandu (Schwarzwald), umro 14. V. 1939. God. 1902. sastavio je Eberhar d »Tafeln zur Bonitieurng und Ertragsbestimmung nach Mittelhöhen«. S ovim tablicama dao je on šumarskoj piaksii po prvi put mogućnost dobrog i ispravnog puta za bonitiranje. On je dakle prvi uveo visinu stabala kao indikator za bonitiranje. Školski mu je drug bio glasoviti Chr. Wagner , s kojim je i u svojoj šum. praksi podržavao stalnu vezu. Eberhar d je u praksi radio u duhu Wagnerovi h ideja. Pokušao je te ideje primijeniti na jelove šume u Schwarzwaldu. Međutim se je ondje ispostavilo, da uzani pojas (uzana sječina) na sjevernoj strani sastojine (u smislu Wagnerove nauke) ne odgovara za jelu. Za pomlađivanje jele našao je zgodnijim: prorjedivanjem i progalama na prikladnom mjestu izazvati jelov pomladak. Pomlađene predjele proširivao je u klinolikim uzanim sječi 110 |