DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Dana 7-XII-1928. postavljen je za direktora Zavoda za šumarske
pokuse. Na tome poslu zatekla ga je i smrt.


Uz ime Tome Zaharieva vezani su mnogi: momenti u novijem´bugarskom
šumarstvu. Aktivan od prvih početaka svoje službe, bogat znanjen%
koje je stekao na daleko poznatom Lesnom institutu u Petrogradu,
dak čuvenog G. F. Morozova, komu je sačuvao trajnu uspomenu i zahvalnost,
Toma je Zahariev svoja bogata znanja i svoju snagu u raznim
pravcima davao svojoj zemlji, svome narodu i bugarskoj šumi.


Godine 1922.—1925. Toma Zahariev predaje na dvogodišnjem šumarskom
kursu, a u isto vrijeme i na srednjoj tehničkoj školi. Godine
1926. je lektor na gospodarsko-šumarskom fakultetu.


Godine 1925. surađuje kod izrade Zakona o šumama. Zdrava načela
o racionalnom šumskom gospodarstvu, koja se provlače kroz ovaj
zakon, imaju svoga autora u Tomi Zaharievu


Od njegovih literarnih radova istaći ću samo najvažnije, štampane
u Gorskom pregledu:


Uređenje šumarske istraživačke službe (1927).


Stanje šuma manastira »Rilo« (1927).


O izboru gospodarskih oblika u našim šumama listačama s obzirom
na današnje prilike (1929).
Državni! šumarski ispit (1933 i 1936).


Novi pravilnik o režijskoj eksploataciji državnih šuma (1934).


Ribolovni problemi u Evropi (1936).


Šume, narod i država (1937).


Šumarsko-istraživački rad kod nas (1938).


Istina o našem šumsko-gospodarskom napretku (1937).


Praznik dana za pošumljavanje.


Kasnije, proširujući »Dan za p o š u m 1 j a v a n j e«, uvedoše Bugari
»Šumarski tjedan« pa se pomenuta publikacija T. Zaharieva
može smatrati kao početak rada u ovome pravcu.


Kao direktor Zavoda za šumarska istraživanja štampao je 1930.
»Prinos za proučavanje utjecaja suše na prirast nekojih
vrsta šumskoga drveća«. Baš taj rad, izrađen pažljivo
na osnovu mnogobrojnih podataka, daje nam pravo, da Tomu Zaharieva
ubrojimo među one šumarske naučne radnike, čije ime nije ostalo unutar
granica njegove otadžbine. Temeljit znalac svoje struke, znalac strane
literature, daroviti! posmatrač prirode — pravi učenik svoga velikoga
učitelja G. F, Morozova — Toma Zahariev dolazi do zaključka o prirastu,
koje je temeljito dokumentovao opažanjima na bugar. staništima.


*


Srdačne, prijateljske i bratske veze vežu nas sa Tomom Zaharievim.
Ko se od nas, koji smo imali! prilike da dođemo u dodir sa ekskurzijom
bugarskih šumara kod nas godine 1935., ne sjeća markantne pojave
Tome Zaharieva? Ko se ne sjeća njegove promišljene besjede u Gorskom
Kotaru, pod posavskim hrastovima i! na Plitvičkim Jezerima? Njegove
iskrene, ozbiljne riječi ulijevale su u našu dušu prijateljske i bratske
osjećaje.


70