DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 39 <-- 39 --> PDF |
imajuć pri tome u vidu loše iskustvo dugoročnih rezervacijskih ugovora i njihove pogriješke. Ima li u nekom kotaru ogrijevnog drva tek toliko, da se može podmiriti samo domaća potreba, to je jasno, da će u tom slučaju svaki izvoz ogrijevnog drveta u većim količinama iz takvog kraja prouzrokovati bespravnu sječu stabala, jer je potreba seljaka na ogrijevnom drvetu neophodna i on je mora na bilo koji način podmiriti. Kompetentne vlasti moraju voditi o tom brigu, kako će izvoz ogrijevnog drva u tim prilikama iz tog predjela onemogućiti, a ako zbog pomanjakanja šuma postoji trajan manjak, onda će trebati ne samo izvoz van područja strogo zabraniti već nastojati, da se potrebna količina drveta na vrijeme uveze i tako otkloni opasnost prekomjerne sječe drveta i navale seljaka na šumu. Vlasti i gospodarske organizacije mogle bi ovdje mnogo učiniti. Kao što se osnivaju skladišta za žito, tako bi se mogla u krajevima, gdje postoji manjak na ogrijevnom drvu, osnovati i skladišta ogrijevnog drveta, gdje bi si ga svatko tko ga treba mogao uz umjerenu cijenu nabaviti. Ovdje bi mogle vrlo korisnu zadaću da izvrše gospodarske nabavljačke zadruge, gospodarska društva, zemljoradničke zadruge 1 si. na taj način, što bi po izvjesnom planu osnivale skladišta ogrijevnog drveta i opskrbljivale s njim stanovništvo pojedinog kraja uz režijsku cijenu. Tu bi imala da otpane svaka trgovačka spekulacija, kojom prave zadruge i društva, kojima je svrha dobrobit njihovih članova, ne bi smjele ni računati. Stoga bi se djelovanje tih zadruga moralo tim pravcem usmjeriti i svaka spekulacija onemogućiti. Dobro smišljena provedba ovog plana mnogo bi doprinijela opadanju šumskih šteta i spriječila daljnje uništavanje šuma u pojedinim na drvu siromašnim krajevima, pa se u buduće ne bi događao apsurd, da se neke površine uz skupe novce pošumljuju a nedaleko od njih seljak krči i poslijednje ostatke šume ili siječe teškom mukom na kršu uzgojenu odraslu šumu, kao što sam to imao prilike da vidim na jednom dalmatinskom otoku. Ne bi se događalo, da u zemlji! bogatoj drvom ponestane često drveta za ogrijev ili se taj prodaje uz nerazmjerno visoke cijene. Posvemašnjem j trajnom uklanjanju ovog pitanja sa dnevnog reda naše šumarske politike mnogo će doprinijeti, ako se istovremeno počme sa pravilnim riješavanjem industrijalizacije pasivnih krajeva, sa intenzivnim narodnim prosvjećivanjem, sa poboljšanjem socijalnih prilika a osobito sa što hitnijom uspostavom valjane uprave i administracije nad svim šumskim gospodarstvima, što sve na ovaj složeni problem ima izvjesni manji ili veći utjecaj. Ova opažanja i mišljenja iznašam u želji i namjeri, da se u objek tivnim raspravama dođe do pravog puta, kojim valja što prije odlučno poći, da se naš narod i šume konačno oslobode ove stare rak-rane. RĆSUMfi. L´auteur examine les causes des coupes illegales en forets et pour en remedier propose les mesures suivantes: 1) en outre de l´auteur du delit il faut punir aussi l´inculpe indirect; 2) l´aministie ne doive pas &tre generale; 3) toutes les contraventions doivent fetre jugees par les tribunals; 4) ne pas permettre retablissement des scieries q´aux regions riches en forets; 5) favoriser les societes cooperatives qu´elles puissent etablir les chantiers la, ou le bois de chauffage fait defaut. 105 |