DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Ne uzimajući u obzir kod kotarskog poglavarstva evidentiranog 41 malog trgovca to bi, da se bar donekle podmiri potreba ogulinskog kotara na drvetu, trebalo u šumama tog kotara godišnje posjeći najmanje 314.000 m" drvne mase. Toj potrebi stoji nasuprot 130.000 m3 drvne mase koja se, obzirom na današnje stanje šuma u ogulinskom kotaru, najviše smije godišnje posjeći. Pošto banovinske šumske uprave kao i šumske uprave ogulinske imovne općine vrše sječe u granicama, koje su određene današnjim stvarnim stanjem tih šuma, te sve zajedno ne sijeku prosječno više od ustanovljenog godišnjeg prirasta na površini od 29.000 ha još sačuvane šume, to je potražnja za drvetom zbog potrebe, koja je više nego dvostruka od drvne mase, koja se godišnje siječe, stalno velika i ...^ tako, da ilegalne sječe pogotovo u šumama imovne općine postaju sve češće, šumske štete se množe a mjestimično dolazi i do pravog haračenja tih šuma. Kako su uz to cijene drvetu poskočile, to su mnogi pilanari i mali trgovci u želji za brzim i lakim bogaćenjem, izrabljujuć slabo ekonomsko stanje ovdašnjeg seljaka, upotrebni sva sredstva, da što prije dođu do što većih drvnih masa makar i ilegalnim putem. Pilanari su to radili radi toga, jer ih ima toliko, da se kapacitet njihovih pilana, koji u ovo doba konjunk ture nastoje što više iskoristiti, ne može podmiriti iz redovnih godišnjih sječina. Kapacitet njihovih pilana dvaput je veći nego što bi smio biti obzirom na dozvoljenu sječu drvne mase. Kada se sve to zna. onda se moramo pitati, je li opravdano da u ogulinskom kotaru radi 38 pilana, od toga 13 pilana sa 20 punih jarmača, i da još osim toga radi i 41 trgovac drvom, od kojih većina ima i drugo zanimanje? Stanje se pogoršava još više i time, što svi ti trgovci otpremaju većinom bukovo ogrjevno drvo izvan ogulinskog kotara a najviše u inostranstvo. Tako je prošle godine izvezeno više od 1.000 vagona ogr. drva. Seljaci u takvim prilikama nastoje, da svoje drvo, koje dobiju za domaću potrebu, prodadu što bolje trgovcima a zbiljnu potrebu na drvetu pokrivaju u jesen il kad pritisne zima ilegalnom sječom mladih stabalaca u šumama svoje najbliže okolice tako, da se te šume ne mogu i neće na taj način nikada podići već naprotiv pustoš biva sve veća. U najbližoj okolini Ogulina u šumama zemljišnih zajednica a i onima imovne općine posječe se godišnje na desetke hiljada tankih stabalaca, koja seljaci voze svojim kućama radi podmirenja svojih potreba na drvu. Ova se šumska šteta u šumama zemljišnih zajednica uopće ne prijavljuje, niti! se igdje evidentira. Već letimični pogled na brežuljke u neposrednoj okolici Ogulina i ostalih mjesta kotara ogulinskog daje nam žalosnu sliku bivših šuma — šikara i pustoš se proteže na sve strane! Ova slika najočitije dokazuje kako je, unatoč najboljih propisa za spriječavanje kriomčarenja drvom, unatoč desetaka hiljada šumskih prijava, što ih imovna općina i! ostali šumovlasnici godišnje podnašaju za šumsku štetu kao i unatoč svih nastojanja, da se šumske štete spriječe ipak sve bilo uzaludno a to zato-, što se nije nikad mislilo na trajno uklanjanje pravih uzroka tog zla i što su vlasti u prošlosti i najstrože propise primjenjivale prema političkim prilikama ili su iz istih razloga preko tih propisa ćutke prelazile. Veliki dio odgovornosti za takovo stanje tereti nosioce šumsko gospodarske politike kod upravnih vlasti u prošlosti, kada su se bez plana davale dozvole za podizanje pilana ne gledajući, da li te pilane mogu biti alimentirane iz redovnih godišnjih sječa: kada su se izdavale dozvole za 103 |