DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Kao zorni primjer mogu nam za ovaj slučaj poslužiti šumsko-gospodarske i šumarsko-političke prilike ogulinskog kotara. Navedeni brojčani podaci iako zaokruženi dovoljno su točni, da se iz njih mogu izvesti potrebni zaključci. Oni se temelje na statistici i informacijama dobivenim od šumarskih ureda u Ogulinu. U tom se prikazu uzimlje, da šume ogulinskog kotara čine gospodarsku cjelinu. Od ukupne površine kotara, koja iznaša 119.506 ha, otpada na poljoprivredno zemljište 55.868 ha, na šumsku površinu 61.274 ha dok je 2.364 ha neplodno. Od šumske površine stvarno je pod šumom 58.000 ha, ali je polovica te površine i ako je na njoj zavedeno preborno šumsko gospodarenje prorcdena i tako iscrpljena, da će najmanje tokom slijedećih 20 godina morati biti isključena iz svake eksploatacije. Stoga se sada može racionalno gospodariti samo sa 29.000 ha šume. Radi nepotpunog obrasta može se uzeti, da prosječni prirast na tih 29.000 ha iznaša najviše 4.53 drvne mase po 1 ha a to znači, da bi se, uzimajuć za osnovu potrajno šumsko gospodarenje, smjelo u ogulinskom kotaru godišnje posjeći 130.500 m:! ukupne drvne mase. Toj proizvodnji drvne mase stoje nasuprot domaće potrebe seljačkih domova na ogrjevnom i građevnom drvu, potrebe javnih ustanova te potrebe domaće industrije i trgovine drveta. Ogulinski: kotar sa svojih 47.203 stanovnika ima oko 9.000 seljačkih domova pa treba godišnje najmanje 90.000 ms bukovog ogrijevnog drveta. dok stvarna potreba na jelovoj građi, potrebnoj za uzdržavanje, obnovu i popravak domova iznaša 2.5 m3 po domu t. j . svega godišnje 22.500 m3 jelovog građevnog drveta. Pošto od totalne drvne mase otpada 20% na trulež, kvrge i drvo, koje zbog teškog izvoza ostaje u šumi, to je za proizvodnju navedene količine bukovog ogrijeva potrebno posjeći 112.500 m3 totalne mase bukovine, a za proizvodnju 22.500 m3 jelove građe — uzevši da će totalna masa jelovine dati 75% građevnog drveta — treba posjeći 30.000 m´\ Potrebe mjesta Ogulina i javnih ustanova te obrta kotara iznašaju oko 5.000 m3 bukovog ogrijeva, za što je potrebno posjeći 6.500 m8 bukove totalne drvne mase. Konačno su tu potrebe drvne trgovine i industrije po njihovom sadašnjem obujmu i kapacitetu. U ovom kotaru ima 25 pilana sa vodenim pogonom i 13 pilana sa pogonom na paru. Sve zajedno imaju 27 venecijanskih jarmača i 20 punih jarmača te raspolažu sa 978 K. S. Njihov godišnji kapacitet ustanovljen je sa oko 132.000 ms jelove i bukove oblovine, od čega bi otpalo na bukove trupce 24.000 nr\ a na jelove 108.000 m3. Kada bi sve te pilane radile sa svojim punim kapacitetom — što bi bilo normalno — onda bi za pokriće njihove godišnje potrebe trebalo u šumama ogulinskog kotara radi izrade naznačene količine oblovine posjeći oko 80.000 m3 bukove totalne drvne mase i oko 160.000 m3 jelove totalne drvne mase. Pošto seljaci i u svom gospodarstvu potrebno jelovo građevno drvo prerađuju na pilanama, a polovicu ogrijevnog drveta podmiruju iz drveta preostalog iza izrade tehničkog drveta u bukovim sječinama, to se izračunata stvarna potreba pilanske industrije smanjuje za 45.000 m3 bukove i 30.000 m3 jelove drvne mase t. j . za 75.000 m3, jer se tim drvetom, kojim se podmiruje domaća potreba, alimentiraju ujedno i pilane. Tako potreba pilanske industrije, isključivši napred navedenu drvnu masu, iznaša godišnje 165.000 m3 drvne mase. 102 |