DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Dr. Ing. ZLATKO VAJDA (Ogulin): UZROCI BESPRAVNE SJEČE DRVETA I NJIHOVO UKLANJANJE (LES CAUSES DES COUPES ILLEGALES EN FORETS ET PROPOSITION COMMENT Y REMED1ER) Bespravna sječa drveta, a negdje i .pravo haračenje šuma, koje je posljednjih godina uzelo u pojedinim krajevima veliki zamah, mora da zabrine ne samo svakog šumara već i svakog patriotu, koji želi dobro svom narodu, pa se zato o tom pitanju neće i ne smije prestati raspravljati sve dok ne nestane za to i posljednji povod t. j . sve dok krađa drveta i haračenje naših šuma potpuno ne prestane. Dužnost je svakog člana narodne zajednice, da uklanjanju ovog zla doprinese sve, što prema svojim silama može. Neka nas ne zavarava kraći ili dulji prekid u uništavanju šuma, jer je izvjesno, da će se ono ponovno u još jačoj mjeri pojaviti sve dotle, dok trajno ne budu uklonjeni svi njegovi uzroci. Šumske štete iznašaju godišnje na desetke miliona dinara, te su u stalnom porastu. Vlast je.u posljednje vrijeme izdala stroge odredbe u pogledu kriomčarenja kradenog drveta i odredila visoke novčane kazne, pa ima mnogo nade, da će se u slučaju njihove striktne i pravilne primjene tomu zlu bar zasad stati na kraj. Ali, ako se ne bude paralelno s ovom akcijom vlasti provodila i dobro smišljena šumarska politika, koja će poraditi na uklanjanju ne samo svih neposrednih nego i posrednih uzroka toga zla, onda će sve preduzete represivne mjere biti efikasne samo tako dugo, dok bude trajao pritisak odozgo. Sa prvim popuštanjem upravne vlasti u pogledu oštrine kažnjavanja, do kojeg može da dođe u budućnosti, kao što je to bilo i u prošlosti iz mnogih uzroka, na koje šumarsko-politički faktori neće imati dovljno jak ili nikakav utjecaj, početi će se sa haračenjem šuma i kriomčarenjem drveta ponovno, možda još i u nojačanoj mjeri. Zato se to pitanje mora što temeljitije i svestranije raspraviti te što objekttvnije utvrditi sve prave uzroke bespravne sječe šuma, kako bi se mjerodavnim faktorima olakšalo stvaranje takovih prilika, u kojima će krađa drveta biti nepoznata ili će bar biti svedena na najmanju mjeru i onda, kada pritisak vlasti prestane i kada bi se stroge odredbe izmjenile blažima ili posve ukinule. Općenito vlada mišljenje, da je seljak glavni a neki dapače tvrde i jedini krivac ovog našeg narodnog zla i sramote. To je mišljenje površno, jer se ne može nikako pretpostaviti, da bi obzirom na broj podnesenih prijava za brespravnu sječu, tako velik broj naših seljaka svijesno izvršavao djela krađe. I ako je on, u većini slučajeva, neposredni izvršilac šumske krađe i štete, ima i bezbroj posrednih krivaca, intelektualnih začetnika, podstrekača i izrabljivača njegovog siromaštva, koji se njegovom bijedom i stvorenim prilikama koriste i koji su se se dosad ilegalnom trgovinom drveta redovno bogatili i kraj toga pred svijetom ostali časni i pošteni, dok je seljak dolazio pred sud, snosio kaznu, koja mu se od vre 100 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 35 <-- 35 --> PDF |
mena do vremena »opraštala« a zao glas o njemu, kao neprijatelju šume, ostao je i dalje. Svaki onaj, koji se ogriješi o zakone ima za svoje djelo snositi punu odgovornost pa tako i svaki seljak ima za svoj čin krađe drveta da bude strogo kažnjen. Ali, on mora ujedno biti svijestan svog rđavog djela. Međutim, kako će se ta svijest kod njega razviti, kada on danomice gleda, kako se njega za šumsku štetu i kradu zove na odgovornost i kažnjava a onaj, koji se tim neposredno koristi, ne samo da izmiče kazni već postaje bogat i uplivan? Zar on može ozbiljno da shvati svoju krivnju, kada ga se za´ čin krađe jednom kažnjava a drugom prilikom za isti čin dolazi amnestija — sve se krađe praštaju — i to se češće ponavlja? Ili kad jednom ukrade drvo iz šume imovne općine, a drugi put ga ukrade iz banovinske šume — te u prvom slučaju biva kažnjen kao da je počinio prekršaj, a u drugom zločin? Sporedno je ovdje tumačenje i razlikovanje tuđeg vlasništva i pravoužitništva, jer to može da važi za one, koji su u to upućeni, dok seljak razabire samo to, da se sa njegovog stnovišta jedno te isto djelo krađe sudi i kažnjava na dva načina. To je za njega stvarnost, prema kojoj se on vlada i zbog koje je izgubio pravo shvatanje i sposobnost prosuđivanja, da ispravno kvalifikuje svoj čin bespravne sječe i krađe drveta. Je li za to samo on taj izravni krivac ili su donekle i zakoni, koji su riješavajuć nepotpuno nekadašnje probleme šumskog vlasništva stvorili današnje stanje te tim doveli našeg seljaka do žalosnog shvatanja, da on nepovlasnom sječom drveta ne čini nikakovo nepošteno djelo već da je čitav postupak, koji se protiv njega zbog toga poduzimlje proganjanje, koje se vrši jednom jače a drugi put slabije — već kako to političke prilike zahtijevaju. Takovo shvaćanje o bespravnoj sječi i krađi drveta nema samo većina seljaka nego nažalost i mnogi građani pa i lica iz javnih zvanja, koja bi ga najmanje smjela imati. Da se kod naroda ovakovo krivo shvaćanje, u kojem leži klica haračenja šuma, iz temelja i zauvijek iskorijeni potrebno je provesti slijedeće mjere: 1) Organizovati šumarsko-policijsku i žandarmerijsku službu na taj način da se, osim neposrednog izvršioca ilegalne sječe drveta uzmogne sa uspjehom utvrditi onog posrednog krivca, koji se tim kradenim drvetom najviše koristi da bi se i takova lica sigurno mogla zbog saučesništva staviti pod sudsku odgovornost. 2) Amnestija za šumske krivice više nebi smjela biti opća, ona bi se u buduće, mogla podijeliti samo u pojedinim opravdanim slučajevima, kao što je to i kod ostalih sudskih kazna. 3) Postojeći zakoni o imovnim općinama i zemljišnim zajednicama imali bi se izmijeniti na taj način, da nestane svake razlike između krađe drveta u banovinskim šumama i onima imovne općine ili zemljišne zajednice te da se svi slučajevi bespravne sječe drveta u buduće raspravljaju pred sudovima kao i sva ostala djela krađe. Držim, da bi se ovim mjerama, ako bi se one razborito ali i odlučno provele, mogli navedeni uzroci šumskih šteta otkloniti a time i šumske štete trajno obustaviti. Ali bi u nekim krajevima to naišlo na mnoge poteškoće, ako se istovremeno ne bi obratila najveća pažnja na glavni posredni uzrok, koji tamo čitavo ovo zlo uzrokuje a to je nerazmjer između stvarne potrebe na drvetu i zbiljnog etata, koji se u redovnim godišnjim sječinama može iskorištavati. 101 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Kao zorni primjer mogu nam za ovaj slučaj poslužiti šumsko-gospodarske i šumarsko-političke prilike ogulinskog kotara. Navedeni brojčani podaci iako zaokruženi dovoljno su točni, da se iz njih mogu izvesti potrebni zaključci. Oni se temelje na statistici i informacijama dobivenim od šumarskih ureda u Ogulinu. U tom se prikazu uzimlje, da šume ogulinskog kotara čine gospodarsku cjelinu. Od ukupne površine kotara, koja iznaša 119.506 ha, otpada na poljoprivredno zemljište 55.868 ha, na šumsku površinu 61.274 ha dok je 2.364 ha neplodno. Od šumske površine stvarno je pod šumom 58.000 ha, ali je polovica te površine i ako je na njoj zavedeno preborno šumsko gospodarenje prorcdena i tako iscrpljena, da će najmanje tokom slijedećih 20 godina morati biti isključena iz svake eksploatacije. Stoga se sada može racionalno gospodariti samo sa 29.000 ha šume. Radi nepotpunog obrasta može se uzeti, da prosječni prirast na tih 29.000 ha iznaša najviše 4.53 drvne mase po 1 ha a to znači, da bi se, uzimajuć za osnovu potrajno šumsko gospodarenje, smjelo u ogulinskom kotaru godišnje posjeći 130.500 m:! ukupne drvne mase. Toj proizvodnji drvne mase stoje nasuprot domaće potrebe seljačkih domova na ogrjevnom i građevnom drvu, potrebe javnih ustanova te potrebe domaće industrije i trgovine drveta. Ogulinski: kotar sa svojih 47.203 stanovnika ima oko 9.000 seljačkih domova pa treba godišnje najmanje 90.000 ms bukovog ogrijevnog drveta. dok stvarna potreba na jelovoj građi, potrebnoj za uzdržavanje, obnovu i popravak domova iznaša 2.5 m3 po domu t. j . svega godišnje 22.500 m3 jelovog građevnog drveta. Pošto od totalne drvne mase otpada 20% na trulež, kvrge i drvo, koje zbog teškog izvoza ostaje u šumi, to je za proizvodnju navedene količine bukovog ogrijeva potrebno posjeći 112.500 m3 totalne mase bukovine, a za proizvodnju 22.500 m3 jelove građe — uzevši da će totalna masa jelovine dati 75% građevnog drveta — treba posjeći 30.000 m´\ Potrebe mjesta Ogulina i javnih ustanova te obrta kotara iznašaju oko 5.000 m3 bukovog ogrijeva, za što je potrebno posjeći 6.500 m8 bukove totalne drvne mase. Konačno su tu potrebe drvne trgovine i industrije po njihovom sadašnjem obujmu i kapacitetu. U ovom kotaru ima 25 pilana sa vodenim pogonom i 13 pilana sa pogonom na paru. Sve zajedno imaju 27 venecijanskih jarmača i 20 punih jarmača te raspolažu sa 978 K. S. Njihov godišnji kapacitet ustanovljen je sa oko 132.000 ms jelove i bukove oblovine, od čega bi otpalo na bukove trupce 24.000 nr\ a na jelove 108.000 m3. Kada bi sve te pilane radile sa svojim punim kapacitetom — što bi bilo normalno — onda bi za pokriće njihove godišnje potrebe trebalo u šumama ogulinskog kotara radi izrade naznačene količine oblovine posjeći oko 80.000 m3 bukove totalne drvne mase i oko 160.000 m3 jelove totalne drvne mase. Pošto seljaci i u svom gospodarstvu potrebno jelovo građevno drvo prerađuju na pilanama, a polovicu ogrijevnog drveta podmiruju iz drveta preostalog iza izrade tehničkog drveta u bukovim sječinama, to se izračunata stvarna potreba pilanske industrije smanjuje za 45.000 m3 bukove i 30.000 m3 jelove drvne mase t. j . za 75.000 m3, jer se tim drvetom, kojim se podmiruje domaća potreba, alimentiraju ujedno i pilane. Tako potreba pilanske industrije, isključivši napred navedenu drvnu masu, iznaša godišnje 165.000 m3 drvne mase. 102 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Ne uzimajući u obzir kod kotarskog poglavarstva evidentiranog 41 malog trgovca to bi, da se bar donekle podmiri potreba ogulinskog kotara na drvetu, trebalo u šumama tog kotara godišnje posjeći najmanje 314.000 m" drvne mase. Toj potrebi stoji nasuprot 130.000 m3 drvne mase koja se, obzirom na današnje stanje šuma u ogulinskom kotaru, najviše smije godišnje posjeći. Pošto banovinske šumske uprave kao i šumske uprave ogulinske imovne općine vrše sječe u granicama, koje su određene današnjim stvarnim stanjem tih šuma, te sve zajedno ne sijeku prosječno više od ustanovljenog godišnjeg prirasta na površini od 29.000 ha još sačuvane šume, to je potražnja za drvetom zbog potrebe, koja je više nego dvostruka od drvne mase, koja se godišnje siječe, stalno velika i ...^ tako, da ilegalne sječe pogotovo u šumama imovne općine postaju sve češće, šumske štete se množe a mjestimično dolazi i do pravog haračenja tih šuma. Kako su uz to cijene drvetu poskočile, to su mnogi pilanari i mali trgovci u želji za brzim i lakim bogaćenjem, izrabljujuć slabo ekonomsko stanje ovdašnjeg seljaka, upotrebni sva sredstva, da što prije dođu do što većih drvnih masa makar i ilegalnim putem. Pilanari su to radili radi toga, jer ih ima toliko, da se kapacitet njihovih pilana, koji u ovo doba konjunk ture nastoje što više iskoristiti, ne može podmiriti iz redovnih godišnjih sječina. Kapacitet njihovih pilana dvaput je veći nego što bi smio biti obzirom na dozvoljenu sječu drvne mase. Kada se sve to zna. onda se moramo pitati, je li opravdano da u ogulinskom kotaru radi 38 pilana, od toga 13 pilana sa 20 punih jarmača, i da još osim toga radi i 41 trgovac drvom, od kojih većina ima i drugo zanimanje? Stanje se pogoršava još više i time, što svi ti trgovci otpremaju većinom bukovo ogrjevno drvo izvan ogulinskog kotara a najviše u inostranstvo. Tako je prošle godine izvezeno više od 1.000 vagona ogr. drva. Seljaci u takvim prilikama nastoje, da svoje drvo, koje dobiju za domaću potrebu, prodadu što bolje trgovcima a zbiljnu potrebu na drvetu pokrivaju u jesen il kad pritisne zima ilegalnom sječom mladih stabalaca u šumama svoje najbliže okolice tako, da se te šume ne mogu i neće na taj način nikada podići već naprotiv pustoš biva sve veća. U najbližoj okolini Ogulina u šumama zemljišnih zajednica a i onima imovne općine posječe se godišnje na desetke hiljada tankih stabalaca, koja seljaci voze svojim kućama radi podmirenja svojih potreba na drvu. Ova se šumska šteta u šumama zemljišnih zajednica uopće ne prijavljuje, niti! se igdje evidentira. Već letimični pogled na brežuljke u neposrednoj okolici Ogulina i ostalih mjesta kotara ogulinskog daje nam žalosnu sliku bivših šuma — šikara i pustoš se proteže na sve strane! Ova slika najočitije dokazuje kako je, unatoč najboljih propisa za spriječavanje kriomčarenja drvom, unatoč desetaka hiljada šumskih prijava, što ih imovna općina i! ostali šumovlasnici godišnje podnašaju za šumsku štetu kao i unatoč svih nastojanja, da se šumske štete spriječe ipak sve bilo uzaludno a to zato-, što se nije nikad mislilo na trajno uklanjanje pravih uzroka tog zla i što su vlasti u prošlosti i najstrože propise primjenjivale prema političkim prilikama ili su iz istih razloga preko tih propisa ćutke prelazile. Veliki dio odgovornosti za takovo stanje tereti nosioce šumsko gospodarske politike kod upravnih vlasti u prošlosti, kada su se bez plana davale dozvole za podizanje pilana ne gledajući, da li te pilane mogu biti alimentirane iz redovnih godišnjih sječa: kada su se izdavale dozvole za 103 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 38 <-- 38 --> PDF |
vršenje trgovine drvom svakom tko to zaželi, samo da plati propisanu taksu. Takav način gospodarenja uz istovremeni pritisak i nepravilne postupke političkih faktora uzrokom je, da se je na polovici šumske površine ovog kotara osnovna drvna masa za toliko smanjila, da ta površina, kako je napred rečeno, bar slijedećih 20 godina ne može doći uopće u obzir za sječu kod šumskog gospodarenja te se danas mora svim sredstvima nastojati, da se na njoj sačuva i poveća već postojeća drvna masa, jer će se u protivnom doskora i ta još donekle šumom obrasla površina pretvoriti u šikaru. Nilje nikakvo čudo, da se je zbog ovakove politike, koja se stalno vodila unatrag pola stoljeća, došlo danas u ogulinskom kotaru do tako teških šumsko gospodarskih prilika te da prema godišnje dozvoljenoj sječi od 130.500 m3 stoji potražnja od najmanje 314.000 m3 drvne mase. I baš taj nerazmjer, uzrokovan nepravilnim i pogriješnim radom šumarsko-političkih faktora u prošlosti glavni je i ako ne jedini posredni uzok i podstrekivač za pravljenje šumskih šteta i za haračenje šuma u tom kotaru. Danas je stanje tako strašno, da je u toku posljednje dvije godine, osim one prije spomenute nigđe ne evidentirane sječe mladih stabalaca u šumama zemljišne zajednice, podneseno sudskim i upravnim vlastima 10.719 prijava za 31.280 m3 ilegalno posječene drvne mase u vrijednosti od 1,440.025 dinara. Od toga glavnu štetu trpi imovna općina, te na nju otpada 1,244.562 dinara. (Od te svote naplaćeno je i odrađeno svega din 42.611). Slično stanje, a negdje još i gore, imamo u mnogim kotarevima naše Banovine. Uz male izuzetke uzroci su svuda isti. Oštre policijske mjere i kazne nisu dovoljne, da se to stanje trajno popravi, ako se istovremeno iz osnova ne promijeni šumarsko-politička djelatnost upravnih vlasti, koje bi u buduće morale voditi brigu o odnosu između proizvodne sposobnosti šuma njihovog kotara i stvarne potrebe na drvetu. U svim odlukama oko izdavanja dozvola za podizanje pilana te dozvola za trgovinu drvetom i dozvola za izvoz van područja kotara, trebalo bi da je jedino mjerilo ona drvna masa, koja se redovitom racionalnom sječom smije godišnje u šumama čitavog kotara posjeći, uzimajući dakako pri tom u obzir, da prvenstveno mora biti osigurana i podmirena potreba seljaka na građevnom i ogrijevnom drvu. Tek višak treba da dobije pilanska industrija i trgovci drvom za izvoz. Treba da zauvijek prođu vremena, kada se je moralo svakom, tko to zaželi, izdavati dozvole za podizanje pilana i trgovinu drvom i tako omogućiti ne to, da se razvije slobodna i zdrava konkurencija, već to, da onaj, koji je kapitalom jači. kupovanjem većeg dijela godišnjeg etata onemogući rad onima, koji taj kapital nemaju pa makar ti bili i sposobniji. U prošlosti su se velike pilane na taj način otvarale bez ikakvog plana a mnoge su stare, pogotovo one manje, u takovoj nemogućoj konkurenciji propadale ili su, da uzmognu dalje životariti, kupovale kradeno drvo. Ako se nekad takovo stanje moralo tolerirati i nije se moralo o tim odnosima među kapitalom jačih i slabijih voditi brigu, današnja stvarnost i životne prilike nalažu, da se i o tom povede računa te i u industriji i trgovini drvom u tom pogledu zavede izvjestan red i plan. U takovim se slučajevima ne bi smjelo dozvoljavati podizanje novih pilana a morao bi se naći podesan način, da postojeće veće pilane svoj kapacitet i rad prilagode drvnoj masi, koja im iz redovnih godišnjih sječa stoji na raspoloženju. Tek u tom slučaju moći će se utvrditi najpodesniji način redovne godišnje alimentacije pilana jednoga kraja 104 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 39 <-- 39 --> PDF |
imajuć pri tome u vidu loše iskustvo dugoročnih rezervacijskih ugovora i njihove pogriješke. Ima li u nekom kotaru ogrijevnog drva tek toliko, da se može podmiriti samo domaća potreba, to je jasno, da će u tom slučaju svaki izvoz ogrijevnog drveta u većim količinama iz takvog kraja prouzrokovati bespravnu sječu stabala, jer je potreba seljaka na ogrijevnom drvetu neophodna i on je mora na bilo koji način podmiriti. Kompetentne vlasti moraju voditi o tom brigu, kako će izvoz ogrijevnog drva u tim prilikama iz tog predjela onemogućiti, a ako zbog pomanjakanja šuma postoji trajan manjak, onda će trebati ne samo izvoz van područja strogo zabraniti već nastojati, da se potrebna količina drveta na vrijeme uveze i tako otkloni opasnost prekomjerne sječe drveta i navale seljaka na šumu. Vlasti i gospodarske organizacije mogle bi ovdje mnogo učiniti. Kao što se osnivaju skladišta za žito, tako bi se mogla u krajevima, gdje postoji manjak na ogrijevnom drvu, osnovati i skladišta ogrijevnog drveta, gdje bi si ga svatko tko ga treba mogao uz umjerenu cijenu nabaviti. Ovdje bi mogle vrlo korisnu zadaću da izvrše gospodarske nabavljačke zadruge, gospodarska društva, zemljoradničke zadruge 1 si. na taj način, što bi po izvjesnom planu osnivale skladišta ogrijevnog drveta i opskrbljivale s njim stanovništvo pojedinog kraja uz režijsku cijenu. Tu bi imala da otpane svaka trgovačka spekulacija, kojom prave zadruge i društva, kojima je svrha dobrobit njihovih članova, ne bi smjele ni računati. Stoga bi se djelovanje tih zadruga moralo tim pravcem usmjeriti i svaka spekulacija onemogućiti. Dobro smišljena provedba ovog plana mnogo bi doprinijela opadanju šumskih šteta i spriječila daljnje uništavanje šuma u pojedinim na drvu siromašnim krajevima, pa se u buduće ne bi događao apsurd, da se neke površine uz skupe novce pošumljuju a nedaleko od njih seljak krči i poslijednje ostatke šume ili siječe teškom mukom na kršu uzgojenu odraslu šumu, kao što sam to imao prilike da vidim na jednom dalmatinskom otoku. Ne bi se događalo, da u zemlji! bogatoj drvom ponestane često drveta za ogrijev ili se taj prodaje uz nerazmjerno visoke cijene. Posvemašnjem j trajnom uklanjanju ovog pitanja sa dnevnog reda naše šumarske politike mnogo će doprinijeti, ako se istovremeno počme sa pravilnim riješavanjem industrijalizacije pasivnih krajeva, sa intenzivnim narodnim prosvjećivanjem, sa poboljšanjem socijalnih prilika a osobito sa što hitnijom uspostavom valjane uprave i administracije nad svim šumskim gospodarstvima, što sve na ovaj složeni problem ima izvjesni manji ili veći utjecaj. Ova opažanja i mišljenja iznašam u želji i namjeri, da se u objek tivnim raspravama dođe do pravog puta, kojim valja što prije odlučno poći, da se naš narod i šume konačno oslobode ove stare rak-rane. RĆSUMfi. L´auteur examine les causes des coupes illegales en forets et pour en remedier propose les mesures suivantes: 1) en outre de l´auteur du delit il faut punir aussi l´inculpe indirect; 2) l´aministie ne doive pas &tre generale; 3) toutes les contraventions doivent fetre jugees par les tribunals; 4) ne pas permettre retablissement des scieries q´aux regions riches en forets; 5) favoriser les societes cooperatives qu´elles puissent etablir les chantiers la, ou le bois de chauffage fait defaut. 105 |