DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Dr. Ing. ZLATKO VAJDA (Ogulin):


UZROCI BESPRAVNE SJEČE DRVETA
I NJIHOVO UKLANJANJE


(LES CAUSES DES COUPES ILLEGALES EN FORETS ET
PROPOSITION COMMENT Y REMED1ER)


Bespravna sječa drveta, a negdje i .pravo haračenje šuma, koje je
posljednjih godina uzelo u pojedinim krajevima veliki zamah, mora da
zabrine ne samo svakog šumara već i svakog patriotu, koji želi dobro
svom narodu, pa se zato o tom pitanju neće i ne smije prestati raspravljati
sve dok ne nestane za to i posljednji povod t. j . sve dok krađa drveta i
haračenje naših šuma potpuno ne prestane. Dužnost je svakog člana
narodne zajednice, da uklanjanju ovog zla doprinese sve, što prema svojim
silama može. Neka nas ne zavarava kraći ili dulji prekid u uništavanju
šuma, jer je izvjesno, da će se ono ponovno u još jačoj mjeri pojaviti sve
dotle, dok trajno ne budu uklonjeni svi njegovi uzroci.


Šumske štete iznašaju godišnje na desetke miliona dinara, te su u
stalnom porastu. Vlast je.u posljednje vrijeme izdala stroge odredbe u
pogledu kriomčarenja kradenog drveta i odredila visoke novčane kazne,
pa ima mnogo nade, da će se u slučaju njihove striktne i pravilne primjene
tomu zlu bar zasad stati na kraj. Ali, ako se ne bude paralelno s ovom
akcijom vlasti provodila i dobro smišljena šumarska politika, koja će
poraditi na uklanjanju ne samo svih neposrednih nego i posrednih uzroka
toga zla, onda će sve preduzete represivne mjere biti efikasne samo tako
dugo, dok bude trajao pritisak odozgo. Sa prvim popuštanjem upravne
vlasti u pogledu oštrine kažnjavanja, do kojeg može da dođe u budućnosti,
kao što je to bilo i u prošlosti iz mnogih uzroka, na koje šumarsko-politički
faktori neće imati dovljno jak ili nikakav utjecaj, početi će se sa haračenjem
šuma i kriomčarenjem drveta ponovno, možda još i u nojačanoj
mjeri. Zato se to pitanje mora što temeljitije i svestranije raspraviti te što
objekttvnije utvrditi sve prave uzroke bespravne sječe šuma, kako bi se
mjerodavnim faktorima olakšalo stvaranje takovih prilika, u kojima će
krađa drveta biti nepoznata ili će bar biti svedena na najmanju mjeru i
onda, kada pritisak vlasti prestane i kada bi se stroge odredbe izmjenile
blažima ili posve ukinule.


Općenito vlada mišljenje, da je seljak glavni a neki dapače tvrde i
jedini krivac ovog našeg narodnog zla i sramote. To je mišljenje površno,
jer se ne može nikako pretpostaviti, da bi obzirom na broj podnesenih
prijava za brespravnu sječu, tako velik broj naših seljaka svijesno izvršavao
djela krađe. I ako je on, u većini slučajeva, neposredni izvršilac
šumske krađe i štete, ima i bezbroj posrednih krivaca, intelektualnih začetnika,
podstrekača i izrabljivača njegovog siromaštva, koji se njegovom
bijedom i stvorenim prilikama koriste i koji su se se dosad ilegalnom trgovinom
drveta redovno bogatili i kraj toga pred svijetom ostali časni i
pošteni, dok je seljak dolazio pred sud, snosio kaznu, koja mu se od vre


100