DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Tablica je V sastavljena za « do 30° od 10´ do 10´. S takovom sam tablicom — kako rekoh — izradio primjere iz tablice IV. Srednja je pogreška pojedinog rezultata također ispala ± 1 cm. Potrebno je vrijeme nešto duže nego li sa računalom 21 (9 : 7 vremenskih minuta). Konstruirao sam na logaritmičkom papiru i zaseban nomogram, iz kojeg se mogu čitati za razne a i razne D pripadne redukcije r. Znatno je umanjeno, taj nomogram prikazan u slici 8. U originalu je bio 17/25 cm velik. Za redukciju je dao podatke, koji su označeni u tablici IV. Srednja pogreška ± 7 cm. S ovakovim nomogramom doduše brže dolazimo do rezultata, ali daje te rezultate manje točno. Slika 8 prikazuje — kako je već rečeno — znatno umanjen taj nomogram. Iz njega odmah vidimo, koliko cijelih mjesta ima´ u pojedinom slučaju redukcija, odnosno, gdje treba da je decimalna točka. Dakle taj grafikon možemo iskoristiti i kod računanja sa 1 o g a r i t m a- r o m. Jednim pogledom u njega možemo odmah zaključiti, gdje nađeni rezultat treba da ima decimalnu točku. Da razmotrimo i redukciju dužina, koje su mjerene običnim optičkim daljinomjerima (letva vertikalna). Poznato je, da onda horizontalna dužina iznosi: d= Kl COS2a + k COS a 4) gdje je l odsječak na letvi, a visinski kut, K t. zv. multiplikaciona (obično 100), a k adicioua konstanta instrumenta. Poznato je i to, da se izraz 4) obično aproksimira ovako: ll = (K l + k) COS2a. Kod običnih daljinomjera je ta aproksimacija posve dopustiva. Ako je K = 100, iznos u zagradi izračunamo napamet t. j . umnošku 100 l jednostavno dodamo malu konstantu. Označimo K l + k = D´. Onda se radi o tome, da se izračuna izraz: d = D´ cos2a, koji s logaritmarom 21 možemo lako dobiti. Da povećamo točnost, možemo računati i razliku D´ — D = D´ (1 — cos´-a) = D´ sirfa 5) i tu razliku onda odbijati od kosih dužina. Iznos 5) možemo s logaritmarom dobiti za obične slučajeve sa srednjom pogreškom od cea jednog centimetra, što nesamo da zadovoljava, već je obzirom na netočnost običnog optičkog mjerenja dužina gotovo i previše točno. Tablica VI daje 10 primjera za D´ms2«, odnosno D´sin´a. Izračunani su računalom 21, zatim tahimetričkim logaritmarom (stariji model iz drva sa skalama na nalijepljenom papiru) i Jordanovim tahimetričkim tablicama. S obzirom na točnost ispala je komparacija u prilog reduciranju po formuli 5) sa računalom 21. Kod toga je utrošak u vremenu bio jednak utrošku kod upotrebe Jordanovih tablica. Kod optičkog se mjerenja duljina u šumarstvu (kod mjerenja poligona) obično ne određuju i visinske razlike između točaka. U takovom slučaju vrijedi ono, što je malo prije rečeno. Ali, ako su nam iz bilo kojeg razloga potrebne i visinske razlike, onda je rad sa specijalnim tahimetričkim logaritmarom brži, a sa Jordanovim tablicama točniji. Doduše mi 95 |