DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 15     <-- 15 -->        PDF

—0,167oo, —0,22°/ÜO, —0,13°/.. ili prosječno —0,15%o. Ovdje je karakter
predznaka između pojedinih serija opet očit.


Uzmimo da su skale same po sebi ispravne, a nađene sistematske pogreške da
su prouzrokovane u glavnom samo ličnom pogreškom opažaoca te pogreškom indeksa
(<5). Ako lično za L sistematski pogrešno procijenjujem, svako namještanje i svako
čitanje, onda kod običnog množenja zapravo trostruka takova pogreška ulazi u rezultat,
dvije pogreške namještanja i jedna očitavanja. Dakle prema gornjim podacima


3 L + 0 . = — 0,11%.. Kod vađenja samo sinusa djeluje na rezultat jedamputa L na
skali dakle 2 L + . = — 0,042%o. Kod vađenja cosinusa djeluje jedamput L u protivnom
pravcu, jer je skala < cos protusmjerna, zatim jedamput na osnovnoj nepomično;
skali sa svojim prijašnjim predznakom, a osim toga im se pridružuje ., dakle treća
jednadžba bi glasila — L + L + (5 = — 0,009%o. Analogno se dobiva iz gornjih podataka
t. j . izračunavanja d sin v četvrta jednadžba 4 L + . = — 0,15´}°o. Za -izračunavanje
iznosa L i . imamo dakle 4 jednadžbe t. j. :


.. + 0(5 = — 0,11


2 L + 1. = — 0,042


0 e 4-1 . =. ~ 0,009


4 L -. 1 . = — 0,15


Iz tih se jednadžbi po teoriji najmanjih kvadrata izračuna L = — 0,036%o i
..: = + 0,005%o. Pošto pogrešci od 0,1 mm na 25 cm dugačkoj logaritmičkoj skali odgovara
cea 1%., iznosu od — 0,036%o odgovara — 0,0036 mm. Za toliko sistematski
procijenjiujem na svom računalu prenisko. Iznosu . odgovara još manja vrijednost.
Dakle je indeks na konkretnom računalu razmjerno vrlo točno smješten. Nažalost se
to ne može da kaže za sva logaritmička računala. Računala imadu nakon dulje upotrebe
često kose indekse. Osim toga sam na više računala, koja imadu straga na izvlači
skale S i S & T, kad sam izvlaku tako obrauo, da je skala S došla uz osnovnu nepomičnu
opazio, da je čitava skala prekratka ili predugačka. Ovakove se nesuglasice
prostim okom nikako ne bi smjele dati ustanoviti.


Iz gornjih pokusa dakle izlazi sistematska pogreška od cea


— 0,15%o = . = —0,000 15 u računanju izraza d sin v. Uzmimo zbog
jednostavnosti, da su s istom sistematskom pogreškom opterećeni i iznosi
.. = d cos v. Kakav upliv ima takova pogreška na završnu linearnu
nesuglasicu u vlaku? Ako je prva razlika apscisa pogrešna za TJJCI, ordinata
za .... druga za i&Xi, ...2 itd., onda je linearna nesuglasica na
kraju prvog para koordinatnih razlika prije izravnanja


/(TAs^ + Myi)2 = . yrd?>


na kraju drugog para


....., + Ax2y + .* {AVl -f Ay2)* itd.,


a na kraju čitavog vlaka


Izraz pod korjenom zapravo označuje linearnu udaljenost D između za


vršne i početne točke u vlaku (si. 4).


Ako je D = 0 t. j. , ako se radi o vlaku, kome je završna točka ujedno


početna, dakle o vlaku, koji svršava sam u sebi, sistematske pogreške


nemaju upliva na završno linearno odstupanje u vlaku. Kod takovog vlaka


81