DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagoðeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 14     <-- 14 -->        PDF

1—2—1, dok srednja ne pripada sasvim toèno logaritmu aritmetièke sre


dine 1—2—0—5. Razlika u logaritmima je


log 1-2-0-5 - ^.^.. = m)0 0037.


Analogna razlika na najdužem intervalu raèunala t. j . intervalu izmeðu


4—0—0 i 4—0—5 je


log 400° log 4050


log 4025 -+-= 0,000 0084.


Konaèno na kraju raèunala na pr. izmeðu 995 i 1000 imamo:


5 tog 1Q0°


tog 9975 -i^ 9 ± = 0,000 0014.


Ovim iznosima odgovaraju procentualne pogreške numerusa: 4 = 0,008°V
K = 0,02%o i 4 = 0,003%o, dakle upravo neznatne velièine.


Da ustanovim, kolik je sumarn i upli v sviju sistematskih pogrešaka
kad raèunam na svome raèunalu 21, dakle i instrumentalnih i
mojih Hènih, razmotrio sam najprije veæ spomenutih 50 primjera množenja
na osnovnim skalama raèunala. Primjere sam razdijelio u 5 serija od po
10 množenja. Zbroj sviju promilnih odstupanja u prvoj seriji dakle [»]
iznašao je —1,13%o, u drugoj — 1,32%., treæoj —1,32%., èetvrtoj —0,56°/oe
i konaèno u petoj —1,32%.. Odmah se vidi, da iznosi » nemaju posve sluèajan
karakter. Optereæeni su sistematskom komponentom. Prosjeènu
sistematsku pogrešku dobivamo, ako zbroj: (—1,13) + (—1,32) +


+ (—1,32) + (—0,56) + (—1,32) razdijelimo sa brojem opažanja t. j . sa
50. Dobivamo —0,11%.. Dakle kod obiènog množenja mogu oèekivati sistematski
za 0,11%. premalene rezultate. Vrlo vjerojatno ja lièno -procjenjujem
na logaritmaru prenisko.
Nadalje sam si zadao 50 primjera za vaðenje sin v (bez množenja
sa cl). Za iste kuteve izvadio sam na raèunalu i cos v. Pri tome sam operirao
samo iz skale < sin odnosno < cos na osnovnu nepomiènu skalu. Pri


[v]
mjeri za sin v opet razdijeljeni u 5 serija od po 10 primjera dali su za -——


ti


unutar pojedinih serija ove iznose: + 0,20%o, —0,22%o, 4- 0,032%o


— 0,16%o, — 0,066%o. Prosjek iz sviju 5 serija — 0,042%o. Iz varijabilnosti
se predznaka izmeðu pojedinih serija može zakljuèiti, da ovdje karakter
sistematske pogreške nije tako jasan i odreðen, kao kod pokusa sa obiènim
množenjem. Naglašavam, da sam kod primjera za vaðenje sin v hotice
izbjegavao kuteve manje od 5" (a kod cos v kuteve veæe od 85").* Primjeri
[v]
za cos v dali su unutar pojedinih serija slijedeæe iznose za ~


ft


—0,048%o, —0,061 %o, —0,026700, +0,0257,,,., -4-0,066?/«,. Projeèno — 0,0097..
Po predznacima opet vidimo, da karakter sistematske pogreške nije posve
oèit.


Konaèno je naprijed spomenutih 50 primjera za izraèunavanje iznosa


d sin v dalo za pojedine serije slijedeæe iznose: —rv- : —0,12%o, —0,12%.,


* Kako sam veæ rekao, raèunanja sam izveo na svome raèunalu Nestler \>x. 21,
a ne na raèunalu 211. Usput spominjem, da sam na nekim raèunalima 211 opazio, da
su im konstante za sin 1°, sin 1´ i sin 1" dosta netoèno smještene.
80