DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Sistematske pogreške.


Što je gore rečeno o odnosu završnih odstupanja u poligonskim vladina
vrijedi: 1) samo za konkretno računalo i moju osobu
ka o raču n džij u i 2) uz bitnu pretpostavku da nema sistematskih
pogrešaka u računanju (a naravno ni grubih).


ad 1) Analognim ispitivanjem kao gore može si svatko sam odrediti
svoju srednju pogrešku i njen odnos spram fs .
ad 2) Pitanje je sistematskih pogrešaka vrlo važno. Ako ih ima,


XL


onda više ne vrijedi razmjerno povoljan zakon 77=^. Moramo dakle da


razmotrimo: kolike sistematske pogreške računanja na računalu možemo
očekivati. Te pogreške u glavnom izviru iz 3 izvora: iz samog računala,
iz vanjskih okolnosti na pr. iz osvjetljenja i konacnq iz nas lično.


Medu sistematske pogreške samog računala spadaju pogreške
aproksimacije računanja sa iznosima sin /", sin 1´, sin 1", pogreške uzimanja
najmanjih skalnih intervala kao da su unutar sebe homogeni (što
kod logaritmičkih skala zapravo nije slučaj), pogreške indeksa, pogreške
podjeljenja itd.


Aproksimacija sin v° = vft sin f proizvodi sistematsku pogrešku
v° sin f — sin v° za


v«= 0,5° 1° 2° 3° 4° 5°


-.,06%. 0,0 -0,11% , — 0,38»/oo — 0,75°/oo — l,20°/oo


Dakle, ako neki ispruženi vlak, kome su smjerni kutevi stranica baš svi
nešto malo manji od 5°, računamo sa računalom 21 t. j . sa konstantom
sin 1" = 0,01745, odstupat će \A y\ u vlaku samo uslijed tog izvora pogrešaka
za 7,20%o [. .]. Uz pretpostavku, da su apscisne razlike bespogrešne,
odstupat će zadnja točka vlaka za isti iznos. Zapravo su kod smjernih kuteva
manjih od 5° iznosi &y razmjerno maleni tako, da će i iznos /,2°/oo
[^ y\ biti također razmjerno malen. Pošto se kod ispruženog vlaka može
približno uzeti [..] = L sin v, izlazi kao maksimalna pogreška završne
točke uslijed promatrane sistematske pogreške: /,2°/o« L sin 5" —
= /,2%o L 0,087 = 0,105°/. L, dakle na 1000 m ( = L) 0,1 m. To je maksimalna
pogreška uslijed aproksimacije v° sin l" = sin v° t. j . za najnepovoljniji
slučaj, kad vlak ide sav upravo u onome smjeru, gdje je ta pogreška
najveća. Potpuno isto vrijedi za . .], kad vlak ide u smjeru od
cea 85°. Sistematska pogreška računanja po formuli v°
sini" eliminirana je gotovo posve kod onih računala,
koja za vađenje sinusa od 34´ do 5°44´ imadu posebnu
skalu, redovno označenu slovima S&7. Takove se skale
kod običnih računala redovno nalaze na stražnjoj strani izvlake. Ako sa


skalama S i S & . kod takovih računala želimo računati izraze dsin v i
dcos v kao i sa računalom 21, moramo izvlaku izvući, obrnuti, opet uvući
i tako upotrebljavati za računanje đ sin v i d cos v. Ö tome će još kasnije
biti govora.


Sistematska pogreška uslijed uzimanja homogenosti skalnih intervala
nastupa na slijedeći način. Ako je na pr. indeks na sredini između
crtica T— 2—0 i 1—2—1, uzimamo da je čitanje 1—2—0—5. Zapravo nije
toliko, jer mlada crtica pripada logaritmu od 1—2—0 a starija logaritmu


79