DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1941 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Crnoj-üori ne raste nigdje Pančićeva omorika već da tamo rastu obične smrče, koje katkad uskopiranridalnim rastom (forma collumnaris) sliče, na Pančićevu omoriku. Dr. Svetislav P 1 a v š i ć, kustos muzeja u Sarajevu, mnogo je posvetio truda tačnom i sigurnom utvrđivanju staništa Pančićeve omorike, U nekoliko rasprava i članaka, koji su štampani većinom u sarajevskom, Glasniku zem. muzeja i u Österreichische botanische Zeitschrift (o kojima je Šumarski List svojevremeno referisao), obradio je sva nalazišta Pančićeve omorike na lijevoj obali rijeke Drine i u okolici varošice Foče, koja je sva lično obašao. U jednoj od svojih manjih rasprava11 navodi »da su novija botanička istraživanja Durmitora pokazala, da je pretpostavljeno pridolaženje Picea omorike na Durmitoru u Crnoj-üori vrlo nevjerovatno. Stoga se mora brisati ovo nalazište, koje je bilo samo usmeno navađano po nebotaničarima«. Na drugom mjestu12 Plavšić smatra, da su »važne konstatacije, da nema omorike u pivskim šumama durmitorske oblasti« pa zatim zaključuje: »Tako je konačno pala Pančićeva tvrdnja, da omorika raste i na Durmitoru, tvrdnja, koja je i onako nastala i docnije potvrđivana od nebotaničara, a u koju je prvi posumnjao Wettstein.« * Iz napred izloženih radova i zaključaka naših botaničara i istraživača može se uzeti kao sigurno, da ne postoji više ni jedan opravdani razlog, da se Durmitor odnosno d´istrikt drobnjačkih šuma uzima kao stanište Pančićeve omorike. Taj do sada označavani areal Pančićeve omorike mora se prema tome brisati. O ostalim sigurnim staništima Pančićeve omorike napisana je u posljednje vrijeme prilično obsežna literatura i o njima će biti govora na kraju ovoga članka. Pretpostavka, koju postavlja Dr. S. Plavšić13, da »nije nevjerovatno, da se istočno od Foče, tamo u Novo-pazarskom Sandžaku, koji ie i onako sa botaničkog gledišta slabo ispitan, ne nadu ubuduće nova staništa Pančićeve omorike « mora naći svoju autentičnu potvrdu a iziskuje iscrpno florističko istraživanje toga područja. Da li je nekad, u davna vremena, bila Pančićeva omorika jače rasprostranjena u ostalim našim krajevima, nije više pitanje florističkog i biljnogeografskog istraživanja. To pitanje spada u područje paleo-botanike i tamo je prilično iscrpno obrađeno. Da je Pančićeve omorike bilo još u nedavnoj prošlosti u tim krajevima u mnogo većem rasprostranjenju nego danas, nije nevjerovatno. Ako se uzme u obzir ona bezobzirna sječa i krčenje bosanskih šuma, koja se vrši još tamo od turskih vremena pa preko Austro-ugarske kolo 11 Svetislav Plavši ć — Zur Kenmtniss der Standorte von Picea Omorika. Osterreichische botanische Zeitschrift, god. 1931. Bd. 85. S. 4, strana 303. Isto u raspravi na našem jeziku: S. Plavši ć — Staništa Pančićeve omorike na levoj obali Drine. Glasnik Zemalj. Muzeja Sarajevo XLVIII, god. 1936, strana 17. 12 Svetislav P1 a v š i ć — Istorija otkrića i proučavanja Pančićeve omorike. Glasnik Zemalj. Muzeja Sarajevo XLIX, god. 1937, strana 44. 13 Svetislav Plavši ć — Staništa Pančićeve omorike u okolini Foče. Glasnik Zemalj. Muzeja Sarajevo XLIX god. 1937, strana 33. 30 |