DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1941 str. 6     <-- 6 -->        PDF

taciju Dra Ing. K. P e t r a s c . e k a,5 koji taj isti slučaj navodi za jelu
na Treskavici planini (jugozapadno od Sarajeva), za koju veli da »u gotovo
okomito padajućim klancima krečnjačkih stijena pokazuje naročito
izmjenjeni izgled svojim kratkim dole visećim granama tako, da gledana
iz daljine, čini se varljivo slična »omorici« (Picea omorika)«.


Profesor N. A. M u r a j e v također je istraživao vegetaciju okoline
Durmitora" te je kod toga također posvetio pažnju istraživanju Pancićeve
omorike. Među ostalim (str. 140 rasprave) piše, da u šumama na
rijecil Tari (a to se odnosi i na šume iznad sela Tepaca u sjevernom dijelu
Durmitora) nije susreo Pančićevu omoriku premda su ga uvjeravali, da
je ona u sastavu tih šuma do nedavno sudjelovala no da je posječena.
Pančićeve omorike nije ovdje bilo a navodi o tome, po njegovom mišljenju,
mogu se objasniti time, što narod imenom »omorika« naziva običnu
smrču (Picea excelsa).


Kustos u miru Karlo Mal y objavio je jednu oveću i iscrpnu raspravu
o Picea omoriki)7 kao rezultat svog dugogodišnjeg rada na proučavanju
te vrste. Među ostalim tu navodi (str. 44)v da je Pančić po pisanju
jednog prijatelja, prvi ustvrdio, da »omorika« raste u Crnoj-Gori u distriktu
plemena Drobnjaci. Kasniji navod, da »omorika« raste u okolici jezera
na Durmitoru, mora da je osnovan na nekoj zabludi, pošto su ti krajevi
danas floristički! tako dobro poznati »da je sasvim isključeno, da bi
jedna tako upadljiva vrsta eetinjara ostala previđena«. I Maly pretpostavlja,
da ,;. ovdje slučaj sa krivom upotrebom ili poopštavanjem narodnog
naziva »omorika«. Nadalje navodi, da V. Čurčić tvrdi, da je stvarno
Pančićevu omoriku opazio u području Drobnjaci i to na krševima Boškije
Qrede (Boljske Grede op. P. F.) do koliba Košarica (Košarica )u južnom
dijelu Durmitora, ali da je nažalost bio spriječen da sakupi materijal.
U nešto kasnije izašlom dodatku istoj raspravi8 Maly referiše o radovima,
koji su štampani iza kako je završio svoju raspravu, a koji se
odnose na pitanje areala Pančićeve omorike. Iz tih referata izvodi zaključak;
da Pančićeve omorike nema u navadanom području Drobnjaka u
Crnoj-Gori i to još nadopunjava potvrdom N. K o š a n i n a, koji mu je
pismenom priopćilo, da na navedenom mjestu nema Pančićeve omorike.
Prema tome zaključuje Maly (str. 113.), da su »navodi o pridolaženju
ove smrče (Picea omorika P. op. P. F.) u Crnoj-Gori potpuno neosnovani
i moraju se brisati.«


5 feg. Dr. K. Petrasche k — Zum Vorkommen der Schwarzkiefer auf Serpentin.
Silva god. 1928., str. 147.


(Isti slučaj za smrču na visokim položajima Ravne planine navodi K. Mal y
u raspravi — Die Ravna planina bei Pale, Dio I. Glasnik Zemaljskog Muzeja, Sarajevo
god. 1938.. str. 18.)


6 H. A. .....-.... — K:> ........ ......... . .....1 ..... .1.. .....
...> .. riiiBbi .. .. .... — ....... ........ ........ ......... ..> .-......-fr
........ 12.


7 .. Mal y — Beiträge zur Kenntnis der Picea omorika. Glasnik Zemaljskog
Muzeja, Sarajevo. XLVI. god. 1934., str. 37—64.
8 Mal y K. — Nachträge zu meiner Arbeit »Beiträge zur Kenntnis der Picea
omorika«. Glasnik Zem. Muzeja, Sarajevo. XLVI, god. 1935.. str. 11—115.


28