DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1941 str. 3 <-- 3 --> PDF |
H R VAT S K I ŠUMARSKI LIST GOD. 6$. VELJAČA I94I. Ing. FUKAREK PA VLE, (Sarajevo): O „TREĆEM" AREALU PANČIĆEVE OMORIKE U DROBNJACIMA (SUR LA TROISIfiME STATION DE L´ PICEA OMORICA PANČIĆ, Ä DROBNJACI) Kada je sredinom prošlog stoljeća po P a n č i ć u otkrivena Picea omorika i kada su u ono vrijeme znameniti botaničari upozorili na njenu florističku i biljno-geografsku važnost, bilo je mnogo revnih botaničara i šumara, koji su Pančićevu omoriku »drvo vitke uskopiramidalne krošnje« nalazili ili vidjeli i na takvim, od utvrđenog areala prilično udaljenim mjestima, gdje ona prema svojim ekološkim zahtjevima ne bi nikako mogla uspijevati Tako su bila označena kao njena staništa: Borja planina blizu Tešnja (P f o b po usmenoj obavijesti R e i s e r a G. B e c k u) u sjevernoj Bosni, Ozren planina sjeverno od Sarajeva (Bla u poAscherson u u Ost. bot. Zeit. 1888 g. strana 35), i na planinskom vijencu Rodopa u centralnoj Bugarskoj. To su bila staništa, kojima se je u prvo vrijeme davalo veliko značenje, ali je kasnijim istraživanjima dokazano, da su ta staništa sasvim netočno navedena i da na njima ne raste ni jedno jedino drvo Pančićeve omorike. Sa tim staništima bilo je brzo likvidirao. Jedino areal Drobnjačkih šuma u Crnoj Gori ostao je u literaturi i do današnjih dana naveden kao autentično stanište Pančićeve omorike. Od prvih navoda samoga Pančića,1 koji je od jednog svog prijatelja iz Crne Qore dobio pismeno saopštenje, da Picea omorika raste 1 J. P a . č i ć — Eine neue Conifere in den östlichen Alpen. Beograd 1876. g. Tu piše Pančić medu ostalim ovo: »Dok sam ostavio ispitivanje fizičkih osebina Omo rike na sljedeća valjda bolja vremena, želim ovim redcima svratiti pažnju mojih stručnih prijatelja na ovo interesantno drvo koje, kako je prije istaknuto, i u na Srbiju i Bosnu graničećim predjelima Hrvatske, Dalmacije, Crne Gore i Albanije ne bi smjelo manjkati. Ovaj je članak bio već u štampariji, kad mi je stiglo pismo od jednog prijatelja iz Crne Gore, koje je sadržavalo potvrdu gore rečenog. Omorika je — tako odgovara moj prijatelj na moje postavljeno pitanje — u Crnim brdima (Schwarze Bergen) opće poznata, raste u velikom mnoštvu (zahlreich) u distriktu Drobnjaci i tamo se rastom, korom i češerima vrlo dobro razlikuje od srodnih vrsta.« 25 |