DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1941 str. 17     <-- 17 -->        PDF

izabran je kao najprikladniji plan o sadenju drveća duž avenija, ulica
i t. d. i na taj način to drveće služi kao živi spomenik palirna za otadžbinu.
Mnoge organizacije prihvatile su tu ideju a sekretar za poljoprivredu
uputio je apel guvernerima raznih država predlažući, da »preporuče
građanstvu svojih država a naročito onima, koji1 upravljaju školama, da
tako upražnjavaju dan prošumljavanja, kako bi se daleko rasprostrta i
osiiguralo obilno sadenje drveća posvećenog onima, koji su žrtvovali
svoje živote u velikoj borbi, da bi sačuvali svetskii civilizaciju
«. Hiljade takovih drveta zasađeno je tom prilikom duž drumova,
ulica i po parkovima. Ü Americi mnogo drveće postalo je »spomen
drveće« radi svoje veze sa poznatim ljudima i događajima. Mnogi! pretsednici
Sjedinjenih američkih država bili su veliki! ljubitelji drveća i
mnoga drveta postala su znamenita u vezi s tim kao na pr. oko 40 stabala
Žorža Vašingtona, koja je on sam sadio iili je prisustvovao njihovom sadenju
sem mnogih drugih, koja su isto tako vezana za pojedine osobe
i događaje.


Drveće, koje treba saditi.


Trajan uspeh dana pošumljavanja zavisi o izboru prave vrste
drveća, načinu suđenja i o ispravnom staranju o drveću. Kako su uslovi
zemljišta, položaja i klime potpuno različiti u raznim delovima S. A. D.,
to je izrađen naročiti spisak drveća, koje je pogodno da se sadi u pojedinim
pokrajinama i državama. Ekspozicija zemljišta, nagib i mnogi drugi
faktori! važni su kod prosuđivanja, koja je vrsta drveta najprikladnija i
pre no što se preduzme ma kakvo sadenje šume, treba tražiti stručno
mišljenje šumarskih stručnih organa. Skoro u svakoj državi postoje šumarska
odeljenja, od kojih se mogu dobiti uputstva o veličini i! najboljoj
vrsti drveća, koje treba saditi, o vremenu kada treba preduzeti sadenje,


o razmaku drveća i t. d. Radi! toga pre no što se preduzme izvođenje dana
pošumljavanja treba se posavetovati o gore navedenim pitanjima sa pretstavnicima
šumarskih institucija i ustanova. U svakom slučaju treba se
držati pri izboru drveća koje se želi saditi ovih principa:
Treba izabirati ono drveće, koje je lepo za oko od prirode i koje
je korisno i otporno. Svaka vrsta drveća ima svoj karakteristični način
porasta. Što se tuče lepote forme drveća, najbolje je da se ono izabere
zimi, kada je golo, jer se onda može najbolje prosuditi! lepota oblika.
Izgled je drveta leti često polepšan lišćem.


Drvo ne treba birati samo po lepoti forme nego treba gledati, da se
forma dovede u sklad i sa okolinom: uske kao stup krošnje drveća treba
birati za uske ulice, široke krošnje za avenije, zimzeleno drveće za škole
i naselja. Domorodno drveće često ima prednost, jer se zna, da će lepo
napredovati na tome zemljištu i pod tim klimatskim uslovima. Treba izabrati
dugovečne vrste i one, koje pokazuju stanovitu otpornost prema
bolestima i insektima zatim one, kojima vetar neće slomiti grane. Izdanačko
drveće, pa ono sa neprijatnim mirisom zatim ono, koje brzo gubi
lišće pa ie radi toga neuredno, treba izbegavati pri sadenju parkova i
drvoreda.


Šuma i voda.


Pretsednik Ruzvelt u jednom pismu, koje je uputio školskoj deci


S. A. D. prilikom dana pošumljavanja naročito je podvukao onu činjenicu
kod proslave dana pošumljavanja, koja se odnosi na pažljivu upotrebu
39