DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1941 str. 11     <-- 11 -->        PDF

B) na desnoj obali rijeke Drine.


U taj areal ulaze klasična nalazišta Crvena Stijena i Zaovine u kojima
je Pančić prvi puta otkrio to drvo. Bliže Višegradu nalaze se staništa:
Tovarnica, Cerova Ravan. Božurevac, Rakovac (prema Piškoriću
!. c. Strana 577—580), Vidača (1214 m.) kod Jagoštice u Zvijezdi planini
(Th. Soschk a kod Maly-a20), zatim po većini autora navadana staništa:
Stolac, Štula, Gostilja, Okuke i Đurići. Preostala staništa bila bi,
prema Ing. K. S m i 1 j a n i ć u (navedeno kod Maly-a 1. c. str. 62): Biljeg,
izvorište potoka Dervente, strane pod Crnim Vrhom, lijeve padine nad
potokom Brusnicom ispod stare karaule Štule. Poravni iznad sela Karaklije
(sjeveroistočno od Janjca), Crveni Potok (ili Crvena Voda) između
Krnje Jele i vrela Mitrovac u Tari planini. Prema još neprovjerenim podacima
spadaju u ovaj areal i staništa u sklopu Jabučice i Trenice (stanište
iznad sela Durići?) iznad doline Bijelog Rzava u srezu račanskom,
gdje navodno Pančićeva omorika raste u velikoj množini na strmim stijenama
u društvu sa crnim borom.


Staništa na desnoj obali rijeke Drine nisu još sistematski istražena.
Osim nekoliko poznatih lako pristupačnih staništa kao što su ona
u bližoi okolici Višegrada: Stolac, Štula i Gostilja te staništa kod Rastišta
i Zaovina o ostalim staništima postoje samo manje više neprovjereni navodu
pa katkad osim oznake, da na tom mjestu raste Pančićeva omorika,
nema skoro nikakvih drugih podataka. U ovom dijelu areala postoje mogućnosti,
da se pronađu i utvrde nova staništa Pančićeve omorike pošto
su i ti predjeli floristički nedovoljno istraženi. U ovim predielirna postoje
mnoga mjesta, koja bi odgovarala stanišnim uvietima Pančićeve omorike
pa bi to ciielo područje trebalo detaljno istražiti i provesti reviziju označenih
staništa.


II a) Stanište na planini Viogoru jugoistočno od Ustiprače.


U ovo stanište sam ja svojevremeno posumnjao, pošto nisam za
njega našao dovoljno sigurne dokaze. Ovo stanište je sada sasvim sigurno
utvrđeno i po Dr. S. Plavšiću21 detaljno opisano.


IIb) Stanište na Radomišlje planini južno od Jeleča.


O ovom staništu postoji prilično mnogo podataka a opisivali su ga
Maly, Plavšić i drugi, pa se ovdje neću upuštati u njegovo opisivanje.


RESUME


D´apres les nouvelles publications, ä Drobnjaci en Crna-Gora, ćela veut dire
aux environs du massif de Durmitor, Picea omorica Pančić n´existe pas. L´auteur cite
les opinions de Bošnjak, Muravjev, Tregubov, Malij et Plavšić, botanistes et dendrologistes
connus qui se sont occupes des recherches sur Picea omorica et qui ont
acceptees ou confirmees les constatations de l´auteur. Enfin, l´auteur jete un coup
d´oeil sur les stations surement constatees. La deuxieme se compose, en .verite, de
deux station« independantes. On pourrait, peut etre, trouver dans ce district, des
nouvelles stations de Picea omorica, mais, ä ce moment il est plus important prevenir
a la devastation des stations dejä connues.


2,9 K. Mal y — Beiträge zur Kenntniss der Picea omorika. Str. 53.


21 S. Plavšić — loco citato pod la strana 31—32.


33