DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1941 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Rezimirajući sve ono što je naprijed rečeno izlazi, da su ostala kao sigurno utvrđena samo dva areala i to onaj sjeverno od Višegrada i onaj u okolini Foče. Ovaj posljednji, u okolini varošice Foča, nekada označavan kao srednji areal, bio bi danas najjužniji. Konstatacijom Dr. S. Plavšića14, da na Treskavcu u Carevoj Gori ne raste Pančićeva omorika imao bi se taj areal znatno suziti. U njemu bi ostala samo dva sigurno utvrđena staništa Pančićeve omorike, koja su međusobno toliko udaljena, da ih više ne bi bilo zgodno svrstavati u jedan zajednički areal, već ih treba označiti kao dva manja zasebna staništa. Time bi se konačno opet došlo do tri areala, od kojih bi bio najjužniji onaj na Radomišlje planini kod Jeleča. Preostaje nam još za sada da naznačimo do sada sigurno utvrđena staništa tih areala. U tu svrhu poslužio sam se najnovijim radovima o tome pitanju (Vidi skicu). I) Areal između varoši Višegrada, Rogatice, Srebrenice i Bai ine Bašte. Ovaj se areal proteže na obim obalama rijeke Drine, a u njemu se nalaze utvrđena i istražena staništa: A) n a na lijevoj obali rijeke Drine. Barimo (prema K a r o 1 y-u15), ü. Brištanica (prema P i š k oriću16), te prema istraživanju i reviziji Dr. S. Plavšića 17, Smrčevo Točilo kod Medne Luke (klasično stanište; We tt stein, Novak, F i a 1 a i drugi), Starogorske Stijene kod sela Tatinice, Novo Brdo, Goli Vrh, Dobrotuš18, Strugovi, Zaradovina (kod sela Luke-»Čuka Gobelja« prema Dr. P. G j o r g j e v i ć u19), Rogopek, Panjak, Grad. Biieličke Stijene, Vranovina, Crvene Stijene, Borov Vrt, Crni Vrh, Pliština i Tisov- Ijak. Stanište Tisovljak, koje se prvi put u literaturi spominje kod Plavšića, pretstavlja jedan prašumski objekat u kome Pančićeva omorika raste bez štetnog upliva čovjeka i stoke pa bi bilo od velikog značenja za nauku, kad bi se to stanište izdvojilo i sačuvalo za naučna istraživanja. Staništa na planini Tovarnici i Ljutici, koja se spominju u ovom području trebala bi se još istražiti i sigurno utvrditi, u koliko se ona ne odnose na već naprijed navedena staništa. 14 Ja Svetislav Plavši ć — loco citato pod strana 29—30. 15 Karol y — Ima li Picea omorika Panč. šumarsko-gospodarstveno značenje i budućnost? Šumarski List od god. 1921., str. 99. 18 Ing. O. Piškori ć — Prilog poznavanju omorike (Picea omorica Panč.). Šumarski List od god. 1938., str. 580. 17 12 Svetislav Plavšić — loco citato pod. 18 Navod staništa »Robrotin« kod mene (.. Fukarek 1. c. str. 489) odnosi se na ovo stanište. Povod krivog obavještenja kod Plavšića (Dr. S. Plavši ć — Die Standorte von Picea omorica im mittleren Drinagebiet. Mitteilungen der Deutschen dendrologischen Gesellschaft 1939 Nr. 52, str. 79) je štamparska pogriješka. U -pisanom je tekstu stanište »Dobrotuš« točno navedeno a korektura navedenog članka nije bila u mojim rukama. Izlazi, da je ispravka Plavšića, da se moje »Robrotin« odnosi na stanište »Dobrotuš«, potpuno točna. 10 Dr. P. Gjorgjevi ć — Picea omorika (Panč.) i njena nalazišta. Šumarski List od god. 1935. br. 1, str. 13—14. 32 |