DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 9 <-- 9 --> PDF |
3. Iz uporabe šuma. Iz otoka Krka, a napose iz područja Malinske izvozi se dosta velika množina ogrjevnog drveta u Sušak i u Italiju. Rascijepani komadi ili nešto deblje obične sječenice (cea 3—5 cm debele) u duljini od 30 cm izvoze se ponajviše u Sušak. Posve tanke sječenice u duljini od 60 cm (cea 1—3 cm debele) izvoze se ponajviše u Italiju, jer one nemaju kod nas prođe. Usput se spominje, da prema iskustvu tamošnjih žitelja drvo od medunca (Ouercus pubescens) polaganije gori nego ono od bjelograbića (Carpinus duinensis), ali bolje drži žar; da bjelograbić daje bolje ogrjevno drvo nego crni grab (Ostrya carpiniiolia); da se daske izrezane od mladih stabala koprivića (Celtis australis) jako vitlaju. * Na koncu ovih naših bilježaka moramo se osvrnuti i na jednu za naše šumarstvo i vrtlarstvo svakako nepovoljnu činjenicu. Doznali smo, da su crnikova stabalca kuglastih krošanja, koja su zasađena u drvoredima i na šetalištima u Malinskoj, a i u nekim drugim primorskim mjestima, nabavljena iz inozemstva. Izdana je za njih dosta znatna svota, Držimo, da to kraj mnogih naših šumskih rasadnika i kraj velike množine crnikovih šuma na otocima ne bi smjelo biti, jer nam to bez dvojbe krnji stručni ugled kod kuće, a i! u inozemstvu. RESUME La partie nord-ouest de l´IIe Krk (en Mer adriatique) est bien boisee. Ses forste, d´apres Braun-Blanquet, appartienment ä l´association Quercion pubescentis - sessiliflorae. Elles font l´objet d´un traitement en foret-taillis ou en taillis avec des etalons (baliveaux). La petite foret de Ouercus ilex pres de Olavotok (fig. 6), c´est une futaie etablie artificiellement. L´arbre de Pistacia terebinthus ä Qlavotok (fig. 3) ayant une epaisseur de 80 cm ä hauteur d´homme devrait, probablement, etre l´arbre le plus epais de cette espece en Yougo-Slavie. Ing. VOJKO KOPRIVNIK, (Beograd): DRVO I RÄT (LE BOIS ET LA GUERRE) Šuma je kao izvor sirovine bila od vajkada od velikog značaja za odbranbenu moć zaraćenih naroda. Već u preistorijsko doba nailazimo na ratni pribor, koji je velikim delom izrađen iz drveta. Oružje kao: luk, strela, koplje, držak od sjekire i buzdovana, sedlo, ratna kola i t. d. bilo je izrađeno iz drveta. Sošnicc, naseobine na stupovima nad vodom, bile su građene iz drveta i čuvale su stanovnike kako od divljih zverova tako i od napadaja susednih plemena. Ratni logori na kopnu bili su okruženi drvenim palisadama kao čvrstom, brzo podignutom ogradom, koja je branila vojsku od očekivanih i neočekivanih napadaja. 7 |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 10 <-- 10 --> PDF |
U današnje se je doba naravno mnogo toga izmenilo. Oružje se izrađuje mahom iz gvozda i čelika, a kod utvrđenja je drvo istisnuto skoro potpuno armiranim betonom. Još je i treća grana odbrane, ratna mornarica, skoro sasvim napustila upotrebu drveta, te se služi u današnje doba isto gvoždem i drugim metalima, donekle armiranim betonom a samo još u neznatnoj meri drvetom. U vazduhoplovstvu, gde se mora upotrebiti samo odabran i do krajnosti besprekoran materijal, računaju stručnjaci kao minimalnu količinu za jedan normalni vojni avion cea 7,5—15 m" oblog drveta. Da bi mogli uočiti bar donekle važnost drveta, glavnog šumskog proizvoda, u ratnoj privredi treba da se osvrnemo na količine, koje konsumiraju godišnje velike zemlje u normalno doba. Nas pre svega zanimaju tri velike zaraćene sile na zapadu, Francuska, Nemačka i Engleska. Francuska troši godišnje prosečno 23,5 milijona kubnih metara drveta iz sopstvenih šuma, uz višak uvoza od 3,14 milijona m3 tehničkog drveta (što uvozi preko svog izvoza) dakle ukupno godišnje 26,64 milijona m3. Nemačka prerađuje godišnje ogromnu količinu od 42,68 miliona m3 oblovine. Od ove prosečno uvozi višak (Mehreinfuhr) od 13,23 miliona m8, u vrednosti od oko 320 milijona maraka. U Engleskoj iznosio je uvoz drveta 1913 god. dakle pred- svetski rat 29 milijona m3 oblovine što odgovara prilično godišnjoj sopstvenoj produkciji tehničkog drveta u Nemačkoj. K tome dodajemo još 1,5 miliona m3 iz vlastitih šuma Britanije i tako dobivamo godišnju potrošnju od 30,5 milijona m3 u Engleskoj. Ove količine za vreme svetskog rata nisu bile dovoljne ni u jednoj zemlji, jer su sve ove tri države pored normalne potrošnje prethvatima posekle dobar deo rezervi drvenog materijala u sopstvenim šumama. To nas nesmije začuditi. Rat nemilice troši sve rezerve: u ljudima, u novcu pa i u drvetu. Važno je samo, da se za vreme mira trajnim racional. gazdovanjem stvaraju, ako već ne stvarne drvene rezerve, a to bar normalne zalihe drveta u domaćim šumama. Duboku stvarnost ove istine osetila je u prošlom svetskom ratu najjače Engleska, pošto joj je, kao što kaže prof. Endres, neograničen podmornički rat Nemačke sprečio normalan dovoz drveta iz severnih zemalja. Zbog toga je bila prinuđena, da devastira velik deo inače razmjerno neznatnih (1,34 miliona ha t. j . ciglo 4,3% površine) sopstvenih šuma na britanskim ostrvima. Englesku je ova tvrda pouka stvarnosti naterala, da se je nakon svetskog rata prvi put u svojoj istoriji pozabavila u svojoj inače osetljivoj privrednoj politici i šumarstvom. Tako je zakonom od 19 augusta 1919 (Forestry Akt) osnovano na britanskim ostrvima prvo šumarsko nadleštvo. Ne ulazeći u preimućstva, koja pruža sama šuma kao sredstvo odbrane na granicama zemlje, na bojnim poljima, na obalama reka i mora i iza fronta kao sklonište vojnim jedinicama, artiljeriji, avijaciji i komorama, želimo ovde da ukažemo samo ukratko na najvažnije šumske proizvode, koji se za vreme rata neminovno očekuju i traže, I to kako u zemljama, koje nemaju mnogo šuma, tako i u onima, koje raspolažu velikim površinama šuma. 1) K o d f o r t i f i k a c i o n i h radova. Premda je u današnjim stalnim fortifikacijama drvo znatno potisnuto armiranim betonom i čeličnim pločama ipak unutrašnji uređaji, logori momčadi, depoti municije. 8 |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 11 <-- 11 --> PDF |
sanduci za prenos alata, hrane i municije, rezervni štokovi grade za brze opravke i si. još uvijek traže znatne količine raznovrsnog drvenog materijala. U toliko više drveta zahtevaju improvizovane odbranbene naprave uz stalne fortifikacije kao i uopšte osiguranja u rovovskom ratu. Stotine kilometara rovova treba osigurati daskama, stubovima i gredama, treba providiti oplatom zemunice mrtvih straža i podupreti visoke izvidnice. Podzemna su skloništa obložena i poduprta drvetom. Osiguranja i prepreke pred položajima podešavaju se uz upotrebu greda, dasaka, kolja i letava, tako da se bez drveta rovovski rat ne da ni zamisliti. 2)Arsenalske upotrebe. Moramo istaći, da je izumom vatrenog oružja u arsenale uvedena kao najvažnija sirovina gvožde, čelik i drugi metali. Drvo ipak nije iščezlo. Vrlo velike količine raznog odabranog drveta treba obezbediti za kundake, lafete, razne točkove, municione sanduke, i t. d. Najraznovrsnija pijonerska građa za opravku puteva, železnica, za brzu izgradnju ratnih mostova i za odbranbene naprave svih tih postrojenja mora biti spremljena u drvetu. Barutanama treba u velikim količinama celuloza, koja se isto hemijskom preradom dobija iz drveta. 3) U b o j n a s 1 a g a 1 išta. Pošto se moraju rezervni depoti municije, hrane, odeće, sanitetskog materijala i t. d. — kod današnje neverovatno ubrzane i uvećane potrošnje držati u rezervi u ogromnim štokovima sa strane svake vojne intendature, zahteva uskladištavanje tog materijala, bezbroj baraka, depota, garaža, i privremenih slagališta, koja se mahom izgrađuju iz drveta ukoliko nema raspoloživog lima (Wellblech). Stotine i hiljade komorskih kola sa konjskom zapregom, improvizirani hangari za avione, barake za provizorne ili izolovane bolnice, logori za zarobljenike, štale za konje i stoku i t. d. traže drvo kao svoju osnovnu i najjeftiniju sirovinu. 4) Brodogradnja. Od pred 120 godina, t. j. od prilike od kako je parobrod zavladao morima, i u toj je privrednoj grani upotreba drveta dosta spala. Poznato je, da je Francusko šumarstvo dobilo svoju osnovnu i slavnu »Ordonance des forest« (1668 god.) u glavnom radi interesa ratne mornarice. Veliki Colbert i Vauban strahovali su, da Francuska jednom neće imati dovoljno hrastovine za svoje ratne brodove. »La France perira faute de bois«. Ova bojazan bila je povod prvom racionalnom šumskom gazdinstvu u Francuskoj! Danas naravno takva bojazan nije više opravdana, ne samo zbog međunarodnog saobraćaja već i zbog upotrebe metala u brodogradnji u mesto drveta. Ipak je drvo u izvesnoj meri i u ovoj branži očuvalo svoje mesto. Sama gradilišta sa skelama i pomoćnim kosturima za lađe gutaju još uvjek velike količine drveta a i na samim gvozdenim lađama ostali su izvesni delovi kao jarboli, palube, krovovi, balustrade, čamci za spašavanje, unutarnji uređaji i dr. iz drveta. Jedrilice se grade i danas još većim delom iz drveta. Brodovi, koji saobraćaju u tropskim zemljama imaju svo gvožde iznutra obloženo drvetom, kako bi se time osujetilo brzo sprovođenje velike toplote izvana. Obalna se i riječna plovidba služi isto tako i danas pretežno drvenim lađama. Za vreme rata, kada države žele da na brzu ruku nadoknade gubitak tonaže na brodovima, moraju i za ovu svrhu da obezbede dovoljnu količinu drveta. Većim je delom potrebno visokokvalitetno i odabrano drvo u glavnom hrastovina, borovina i ariševina. Engleska daje u ovom poslu naro 9 |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 12 <-- 12 --> PDF |
čitu prednost Teak-drvetu, jer na gvozdu sprečava rdu, koju suprotno hrastovina baš izaziva. 5) Vazduhoplovstvo. Već ranije smo istakli, da se kao prosečna potreba za 1 vojni avion bombarder računa 7,5 do 15 m3 oblog drveta. Ova razmjerno velika količina drveta potrebna je s razloga, što se obradom i izabiranjem naročitog kvaliteta mnogo mase gubi kao otpadak´. Kod današnje neviđeno forsirane produkcije vojnih zrakoplova, kada se ovo novo oružje bori za svoj presudni značaj i kod napadaja i kod odbrane iznad kopna i mora jasno je, da mora svaka zaraćena ili nezaraćena država strogo voditi računa o zalihama kvalitativno prvoklasnog drveta, koje traži fabrička proizvodnja aviona. U glavnome dolazi u obzir najfinije rezonantno drvo (mekano), bezprekorne ukočene ploče (Sperrplatten) i žilava, otporna borovina i jasenovina. 6) Ž e 1e z n i č k i saobraćaj i telegrafsko-telefonskii uređaji . U poslednjem su deceniju sve zapadne države činile grandiozne napore u cilju motorizacije vojske. Za prebacivanje motorizovanih trupa sagrađeno je na hiljade kilometara specijalnih betonskih drumova. Naročito se u tome istakla Nemačka. Pored svega ovoga železniee, kao prevozno sredstvo za mobilizacione milijunske vojne snage nisu izgubile svoj veliki značaj. Glavna potreba drveta u železničkom saobraćaju otpada na železničke pragove i gradu za građenje vagona. Potrošnja za ovu poslednju svrhu nije razmerno toliko velika ali je zato tim veća količina drveta potrebna za želežničke pragove. Nemačka troši! godišnje na 57.642 km pruga oko 1 milijon m3 drveta ili 10 milijona komada pragova. Francuska na 53,561 km oko 16 milijona pragova, jer upotrebljava isključivo drveni prag. A Engleska za 39.262 km pruga oko 11 milijona pragova. Pošto se prosječno oko 6 komada normalnih pragova izrađuje iz 1 m3 drvene mase iznosi godišnja potreba drveta za želežničke pragove u tim zemljama više miliona kubika oblovine. Istina, da se za vreme rata pragovi ne menjaju tako ri´gorozno kao u normalno vreme, ipak radi sigurnosti saobraćaja i mnogostruko uvećane upotrebe ova potrošnja drveta absorbuje znatne količine. Ne smemo zaboraviti ovde ni potrošnju telegrafskih i telefonskih stubova. kao ni stubova za prenos električne struje. Pre svetskog rata bilo je na telegrafsko-telefonskim linijama oko 70 miliona, a na električnim dalekovodima oko 20 miliona stubova u upotrebi. Ova mreža se nakon rata brzo uvećala. I za održavanje ovih linija treba uzeti u račun barem 100—150 hiljada kubika drveta godišnje za svaku od tri zaraćene zapadne zemlje. A besprekorno snabdevanje strujom naročito industrije, kao i nesmetan telegrafski i telefonski saobraćaj predstavljaju bitan zahtev u savremenom vođenju rata. 7) Potrošnja pozadine. U mnogome se potrošnja drveta u pozadmi za vreme rata stvarno umanjuje. Prestaju normalni investicioni radovi tako države kao i samoupravnih tela i privatnika. Građevinska delatnost se ograničava gotovo samo na neophodno održavanje i najnužnije opravke. Ukočena je i potrošnja nameštaja, luksuznih izrada, pletarskih izrada i si. Ove grane privrede ne troše doduše ni u miru veće količine drveta. Zato se u ratu obično uvećava rad u rudnicima i ugljenicima. Potrošnja se rudar, drveta u ratu uvećava obično sto-procentno. Engleska 10 |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 13 <-- 13 --> PDF |
je u prošlom ratu trošila godišnje 4,5, Nemačka 7 milijona m3 rudarskog drveta. I gorivo drvo, koje mora u mnogim fabrikama, u kućanstvu a često i u železničkom saobraćaju nadomestiti ugalj, dolazi do vrlo uvećane potrošnje. Da se prevozom "ne bi opteretile pruge, treba za snabdevanje većih varoši i! industrijskih centara rezervisati šumske komplekse u bližoj okolini. Industrija je kartona i papira kao i industrija kemijske prerade drveta mahom u službi vojne uprave. Katranisanu lepenku za pokrivanje baraka, zaklona, garaža i t. d. traži vojska danas u never.ovatnim količinama. A zemlje kao naprimer Nemačka, koje su blokadom odsečene od uvoza mnogih sirovina, moraju upotrebiti drvo odnosno celulozu u takozvanoj industriji »surogata« (Ersatz-stoffe) za čitav niz predmeta svakidašnje potrebe kao za veštačku vunu, veštačku svilu, celofan, trolit, šećer i si. Treba ovde navesti i važnu produkciju raznih alkohola suvom destilacijom drveta, koji kao lako zapaljive tečnostj služe mjesto benzina. I tanin kao ekstrakt za štavljenje koža spada u veoma potrebne sirovine ratne proizvodnje radi snabdevanja vojske nepromočivom obućom. Prema ovakvoj slici potrošnje drveta za vreme rata u ratne svrhe i svrhe najnužnije privrede pozadine proizlazi, da i drvo spada u red neophodno potrebnih sirovina za vođenje rata. Ovo je uočio već 1914 god. i W. Rathenau,* prvi čovek, koji je odmah u početku svetskog rata shvatio potrebu organizacije ratne privrede u cilju osiguranja neophodnih sirovina. Čim je naime Engleska Nemačkoj objavila rat, Rathenau je smesta uvideo, da su time Centralne sile došle u položaj opkoljene tvrđave, u kojoj treba voditi računa ne samo o hrani već i o količini svih sirovina, potrebnih za ratovanje. I on je kao kao osnivač takozvanog zavoda KRA (Kriegs-Rohstoff- Abteilung) sredinom avgusta 1914 god. u Berlinu uvrstio i drvo u red neophodnih ratnih sirovina. S toga možemo naći drvo obeleženo kao ratnu sirovinu također u svima šemama, koje su izrađene posle rata od raznih autora po raznim zemljama u cilju uređenja ratne privrede. Jasno je, ako već normalno vreme traži izvestan plan za vođenje privrede, takozvanu plansku privredu, da treba za uvećane potrebe rata pripremiti osobito pažljivo izrađen plan. Jer ratna privreda treba da je planska privreda ...´ e^o%^v! . Samo tako se može postići stvarno najveća snaga zajednice! U okvir valjanog vođenja rata spada dakle neosporno racionalan plan ratne privrede a u tom planu nesme manjkati raspored provadanja potrebne eksploatacije šuma, angažovanja određene drvarske industrije za izradu određenih sortimenata, potrebnih transportnih sredstava za prevoz u određena mesta upotrebe: arsenale, slagališta, mobilizacione centre i si. Samo tako planski i racionalno osigurana produkcija šumskih proizvoda moći će zadovoljiti ogromne potrebe savremenog rata. U mirno * S. Fischer, Berlin 1925. V. str. 28 i dalje. 11 |
ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 14 <-- 14 --> PDF |
doba pak treba valjana šumarska uprava da potrajnim gospodarenjem osigura potrebne drvne zalihe, koje će moći nesmetano trošiti univerzalni i suvereni potrošač ljudskih života i privrednih dobara, okrutni razarač: »Rat!« RESUME Malgre que la guerre consomme des grandes quantites du fer et du beton, on ne cesse pas, dans le but de la guerre, demanđer des quantites considerables du bois. Or il faut, en paix, creer des reserves neeessaires et etablir les plans d´exploitation. SAOPĆENJA OBRANA ŠUMA. Lijepa i iskrena rasprava tag, Marijana Matijaševića »Gospodarsko-političke mjere za obranu šuma« (Š. L. od g. 1940. br. 4—5, str. 237) zahvatila je problem u njegovoj bitnosti, te ga obrazlaže teoretski posve ispravno ali nepotpuno, jer nije zahvatila problem potrebe na drvu gorivom i građevnom. Meni nije svrha da kritiziram tu zaista vrijednu raspravu, koja može služiti mjerodavnima kod rješavanja toga problema kao osnovica, već bi želio iznijeti markantan primjer pustošenja šume iz političko-dcmagoških razloga. Prošla je zima sa obilnim snijegom i dugotrajnim hladnim vremenom dala mnogo prilika za pustošenje šuma nepovlasnom sječom. Ništa nije priječilo izvoz drva iz šume, što više obilan snijeg omogućio je izvoz drva potpuno. To je jedan od važnih uvjeta, da nesavjesni ljudi nepovlasnom sječom opustoše šumu. Pod takvim je prilikama pala mnoga šuma u Banovini Hrvatskoj žrtvom neznanja, pohlepe, nesavjesnosti i demagogije. U početku navaljivali su na šumu samo pojedinci, a poslije sve više njih i sve češće, dok nije navalilo na šumu cijelo selo te pustošilo po šumi danju i noću. Konačno su navalila na šumu i druga okolna sela, pa je u šumi bio gotovo svaki, koji je imao voznog blaga. Drvo se izvozilo čak i ručnim saonicama, a pustošilo se i noću za mjesečine. Karakteristično je za psihozu toga čina to, da je u nepovlasnoj sječi jedne šume sudjelovao i općinski stražar. Šuma je mješovita sastojma hrasta, jasena, brijesta i inog drva, stara 60 godina. Rušena su samo najbojla stabla sposobna za građu, a masovno se pustošilo od 15. 1. do 15. III. s nekim prekidima. Premda je na terenu bila oružnička asistencija 67 dana poprečno sa 9 oružnika dnevno, ipak je učinjena ogromna šteta, koju nikakovim sredstvima nije bilo moguće spriječiti. Pustošilo se u glavnom na površini od 100 ha. Sasječeno je i nepovlasno prisvojeno u svemu po stručnoj procjeni : 2523 kom. hrastovih stabala ... . 1316 ma 2673 » jasenovih » .... 1310 » 451 » brijestovih » .... 130 » 590 » grabovih » .... 51 » 300 » lipovih » .... 59 » 6573 kom. stabala 2866 m3 Od toga otoada uz umjerenu procjenu na razno tehničko drvo 1335 m3, a sve u ukupnoj vrijednosti od 700.000 Din. Od ukupne je drvne mase posječeno oko 20% i to najvrijednije. Navedena drvna masa nije sječena nekim pravilnim redom, već 12 |