DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 9     <-- 9 -->        PDF

3. Iz uporabe šuma. Iz otoka Krka, a napose iz područja Malinske
izvozi se dosta velika množina ogrjevnog drveta u Sušak i u Italiju. Rascijepani
komadi ili nešto deblje obične sječenice (cea 3—5 cm debele) u
duljini od 30 cm izvoze se ponajviše u Sušak. Posve tanke sječenice u
duljini od 60 cm (cea 1—3 cm debele) izvoze se ponajviše u Italiju, jer one
nemaju kod nas prođe.
Usput se spominje, da prema iskustvu tamošnjih žitelja drvo od medunca
(Ouercus pubescens) polaganije gori nego ono od bjelograbića
(Carpinus duinensis), ali bolje drži žar; da bjelograbić daje bolje ogrjevno
drvo nego crni grab (Ostrya carpiniiolia); da se daske izrezane od mladih
stabala koprivića (Celtis australis) jako vitlaju.


*


Na koncu ovih naših bilježaka moramo se osvrnuti i na jednu za
naše šumarstvo i vrtlarstvo svakako nepovoljnu činjenicu. Doznali smo,
da su crnikova stabalca kuglastih krošanja, koja su zasađena u drvoredima
i na šetalištima u Malinskoj, a i u nekim drugim primorskim mjestima,
nabavljena iz inozemstva. Izdana je za njih dosta znatna svota,
Držimo, da to kraj mnogih naših šumskih rasadnika i kraj velike množine
crnikovih šuma na otocima ne bi smjelo biti, jer nam to bez dvojbe krnji
stručni ugled kod kuće, a i! u inozemstvu.


RESUME


La partie nord-ouest de l´IIe Krk (en Mer adriatique) est bien boisee. Ses forste,
d´apres Braun-Blanquet, appartienment ä l´association Quercion pubescentis - sessiliflorae.
Elles font l´objet d´un traitement en foret-taillis ou en taillis avec des etalons
(baliveaux). La petite foret de Ouercus ilex pres de Olavotok (fig. 6), c´est une futaie
etablie artificiellement. L´arbre de Pistacia terebinthus ä Qlavotok (fig. 3) ayant une
epaisseur de 80 cm ä hauteur d´homme devrait, probablement, etre l´arbre le plus epais
de cette espece en Yougo-Slavie.


Ing. VOJKO KOPRIVNIK, (Beograd):


DRVO I RÄT


(LE BOIS ET LA GUERRE)


Šuma je kao izvor sirovine bila od vajkada od velikog značaja za
odbranbenu moć zaraćenih naroda. Već u preistorijsko doba nailazimo na
ratni pribor, koji je velikim delom izrađen iz drveta. Oružje kao: luk,
strela, koplje, držak od sjekire i buzdovana, sedlo, ratna kola i t. d. bilo
je izrađeno iz drveta. Sošnicc, naseobine na stupovima nad vodom, bile
su građene iz drveta i čuvale su stanovnike kako od divljih zverova tako
i od napadaja susednih plemena. Ratni logori na kopnu bili su okruženi
drvenim palisadama kao čvrstom, brzo podignutom ogradom, koja je
branila vojsku od očekivanih i neočekivanih napadaja.


7




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 10     <-- 10 -->        PDF

U današnje se je doba naravno mnogo toga izmenilo. Oružje se izrađuje
mahom iz gvozda i čelika, a kod utvrđenja je drvo istisnuto skoro
potpuno armiranim betonom. Još je i treća grana odbrane, ratna mornarica,
skoro sasvim napustila upotrebu drveta, te se služi u današnje doba
isto gvoždem i drugim metalima, donekle armiranim betonom a samo još
u neznatnoj meri drvetom. U vazduhoplovstvu, gde se mora upotrebiti
samo odabran i do krajnosti besprekoran materijal, računaju stručnjaci
kao minimalnu količinu za jedan normalni vojni avion cea 7,5—15 m"
oblog drveta.


Da bi mogli uočiti bar donekle važnost drveta, glavnog šumskog
proizvoda, u ratnoj privredi treba da se osvrnemo na količine, koje konsumiraju
godišnje velike zemlje u normalno doba. Nas pre svega zanimaju
tri velike zaraćene sile na zapadu, Francuska, Nemačka i Engleska.


Francuska troši godišnje prosečno 23,5 milijona kubnih metara drveta
iz sopstvenih šuma, uz višak uvoza od 3,14 milijona m3 tehničkog
drveta (što uvozi preko svog izvoza) dakle ukupno godišnje 26,64
milijona m3.


Nemačka prerađuje godišnje ogromnu količinu od 42,68 miliona m3
oblovine. Od ove prosečno uvozi višak (Mehreinfuhr) od 13,23 miliona m8,
u vrednosti od oko 320 milijona maraka.


U Engleskoj iznosio je uvoz drveta 1913 god. dakle pred- svetski
rat 29 milijona m3 oblovine što odgovara prilično godišnjoj sopstvenoj
produkciji tehničkog drveta u Nemačkoj. K tome dodajemo još 1,5 miliona
m3 iz vlastitih šuma Britanije i tako dobivamo godišnju potrošnju od 30,5
milijona m3 u Engleskoj.


Ove količine za vreme svetskog rata nisu bile dovoljne ni u jednoj
zemlji, jer su sve ove tri države pored normalne potrošnje prethvatima
posekle dobar deo rezervi drvenog materijala u sopstvenim šumama. To
nas nesmije začuditi. Rat nemilice troši sve rezerve: u ljudima, u novcu pa
i u drvetu. Važno je samo, da se za vreme mira trajnim racional. gazdovanjem
stvaraju, ako već ne stvarne drvene rezerve, a to bar normalne
zalihe drveta u domaćim šumama. Duboku stvarnost ove istine osetila
je u prošlom svetskom ratu najjače Engleska, pošto joj je, kao što kaže
prof. Endres, neograničen podmornički rat Nemačke sprečio normalan
dovoz drveta iz severnih zemalja. Zbog toga je bila prinuđena, da devastira
velik deo inače razmjerno neznatnih (1,34 miliona ha t. j . ciglo 4,3%
površine) sopstvenih šuma na britanskim ostrvima. Englesku je ova tvrda
pouka stvarnosti naterala, da se je nakon svetskog rata prvi put u svojoj
istoriji pozabavila u svojoj inače osetljivoj privrednoj politici i
šumarstvom. Tako je zakonom od 19 augusta 1919 (Forestry Akt) osnovano
na britanskim ostrvima prvo šumarsko nadleštvo.


Ne ulazeći u preimućstva, koja pruža sama šuma kao sredstvo odbrane
na granicama zemlje, na bojnim poljima, na obalama reka i mora
i iza fronta kao sklonište vojnim jedinicama, artiljeriji, avijaciji i komorama,
želimo ovde da ukažemo samo ukratko na najvažnije šumske proizvode,
koji se za vreme rata neminovno očekuju i traže, I to kako u
zemljama, koje nemaju mnogo šuma, tako i u onima, koje raspolažu velikim
površinama šuma.


1) K o d f o r t i f i k a c i o n i h radova. Premda je u današnjim
stalnim fortifikacijama drvo znatno potisnuto armiranim betonom i čeličnim
pločama ipak unutrašnji uređaji, logori momčadi, depoti municije.


8




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 11     <-- 11 -->        PDF

sanduci za prenos alata, hrane i municije, rezervni štokovi grade za
brze opravke i si. još uvijek traže znatne količine raznovrsnog drvenog
materijala.


U toliko više drveta zahtevaju improvizovane odbranbene naprave
uz stalne fortifikacije kao i uopšte osiguranja u rovovskom ratu.
Stotine kilometara rovova treba osigurati daskama, stubovima i gredama,
treba providiti oplatom zemunice mrtvih straža i podupreti visoke
izvidnice. Podzemna su skloništa obložena i poduprta drvetom. Osiguranja
i prepreke pred položajima podešavaju se uz upotrebu greda, dasaka,
kolja i letava, tako da se bez drveta rovovski rat ne da ni zamisliti.


2)Arsenalske upotrebe. Moramo istaći, da je izumom vatrenog
oružja u arsenale uvedena kao najvažnija sirovina gvožde, čelik
i drugi metali. Drvo ipak nije iščezlo. Vrlo velike količine raznog odabranog
drveta treba obezbediti za kundake, lafete, razne točkove, municione
sanduke, i t. d. Najraznovrsnija pijonerska građa za opravku puteva, železnica,
za brzu izgradnju ratnih mostova i za odbranbene naprave svih
tih postrojenja mora biti spremljena u drvetu. Barutanama treba u velikim
količinama celuloza, koja se isto hemijskom preradom dobija iz drveta.


3) U b o j n a s 1 a g a 1 išta. Pošto se moraju rezervni depoti municije,
hrane, odeće, sanitetskog materijala i t. d. — kod današnje neverovatno
ubrzane i uvećane potrošnje držati u rezervi u ogromnim štokovima
sa strane svake vojne intendature, zahteva uskladištavanje tog
materijala, bezbroj baraka, depota, garaža, i privremenih slagališta, koja
se mahom izgrađuju iz drveta ukoliko nema raspoloživog lima (Wellblech).
Stotine i hiljade komorskih kola sa konjskom zapregom, improvizirani
hangari za avione, barake za provizorne ili izolovane bolnice, logori
za zarobljenike, štale za konje i stoku i t. d. traže drvo kao svoju
osnovnu i najjeftiniju sirovinu.


4) Brodogradnja. Od pred 120 godina, t. j. od prilike od kako
je parobrod zavladao morima, i u toj je privrednoj grani upotreba drveta
dosta spala. Poznato je, da je Francusko šumarstvo dobilo svoju osnovnu
i slavnu »Ordonance des forest« (1668 god.) u glavnom radi interesa ratne
mornarice. Veliki Colbert i Vauban strahovali su, da Francuska jednom
neće imati dovoljno hrastovine za svoje ratne brodove. »La France
perira faute de bois«. Ova bojazan bila je povod prvom racionalnom šumskom
gazdinstvu u Francuskoj! Danas naravno takva bojazan nije više
opravdana, ne samo zbog međunarodnog saobraćaja već i zbog upotrebe
metala u brodogradnji u mesto drveta. Ipak je drvo u izvesnoj meri i
u ovoj branži očuvalo svoje mesto. Sama gradilišta sa skelama i pomoćnim
kosturima za lađe gutaju još uvjek velike količine drveta a i na
samim gvozdenim lađama ostali su izvesni delovi kao jarboli, palube,
krovovi, balustrade, čamci za spašavanje, unutarnji uređaji i dr. iz drveta.
Jedrilice se grade i danas još većim delom iz drveta. Brodovi, koji saobraćaju
u tropskim zemljama imaju svo gvožde iznutra obloženo drvetom,
kako bi se time osujetilo brzo sprovođenje velike toplote izvana. Obalna
se i riječna plovidba služi isto tako i danas pretežno drvenim lađama. Za
vreme rata, kada države žele da na brzu ruku nadoknade gubitak tonaže
na brodovima, moraju i za ovu svrhu da obezbede dovoljnu količinu
drveta. Većim je delom potrebno visokokvalitetno i odabrano drvo u glavnom
hrastovina, borovina i ariševina. Engleska daje u ovom poslu naro


9




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 12     <-- 12 -->        PDF

čitu prednost Teak-drvetu, jer na gvozdu sprečava rdu, koju suprotno
hrastovina baš izaziva.


5) Vazduhoplovstvo. Već ranije smo istakli, da se kao prosečna
potreba za 1 vojni avion bombarder računa 7,5 do 15 m3 oblog
drveta. Ova razmjerno velika količina drveta potrebna je s razloga, što
se obradom i izabiranjem naročitog kvaliteta mnogo mase gubi kao otpadak´.
Kod današnje neviđeno forsirane produkcije vojnih zrakoplova, kada
se ovo novo oružje bori za svoj presudni značaj i kod napadaja i kod
odbrane iznad kopna i mora jasno je, da mora svaka zaraćena ili nezaraćena
država strogo voditi računa o zalihama kvalitativno prvoklasnog
drveta, koje traži fabrička proizvodnja aviona. U glavnome dolazi u obzir
najfinije rezonantno drvo (mekano), bezprekorne ukočene ploče (Sperrplatten)
i žilava, otporna borovina i jasenovina.


6) Ž e 1e z n i č k i saobraćaj i telegrafsko-telefonskii
uređaji . U poslednjem su deceniju sve zapadne države činile
grandiozne napore u cilju motorizacije vojske. Za prebacivanje motorizovanih
trupa sagrađeno je na hiljade kilometara specijalnih betonskih drumova.
Naročito se u tome istakla Nemačka. Pored svega ovoga železniee,
kao prevozno sredstvo za mobilizacione milijunske vojne snage nisu
izgubile svoj veliki značaj.


Glavna potreba drveta u železničkom saobraćaju otpada na železničke
pragove i gradu za građenje vagona. Potrošnja za ovu poslednju
svrhu nije razmerno toliko velika ali je zato tim veća količina drveta potrebna
za želežničke pragove. Nemačka troši! godišnje na 57.642 km
pruga oko 1 milijon m3 drveta ili 10 milijona komada pragova. Francuska
na 53,561 km oko 16 milijona pragova, jer upotrebljava isključivo drveni
prag. A Engleska za 39.262 km pruga oko 11 milijona pragova. Pošto
se prosječno oko 6 komada normalnih pragova izrađuje iz 1 m3 drvene
mase iznosi godišnja potreba drveta za želežničke pragove u tim zemljama
više miliona kubika oblovine. Istina, da se za vreme rata pragovi
ne menjaju tako ri´gorozno kao u normalno vreme, ipak radi sigurnosti
saobraćaja i mnogostruko uvećane upotrebe ova potrošnja drveta absorbuje
znatne količine.


Ne smemo zaboraviti ovde ni potrošnju telegrafskih i telefonskih
stubova. kao ni stubova za prenos električne struje. Pre svetskog rata
bilo je na telegrafsko-telefonskim linijama oko 70 miliona, a na električnim
dalekovodima oko 20 miliona stubova u upotrebi. Ova mreža se nakon
rata brzo uvećala. I za održavanje ovih linija treba uzeti u račun barem
100—150 hiljada kubika drveta godišnje za svaku od tri zaraćene zapadne
zemlje. A besprekorno snabdevanje strujom naročito industrije, kao i
nesmetan telegrafski i telefonski saobraćaj predstavljaju bitan zahtev u
savremenom vođenju rata.


7) Potrošnja pozadine. U mnogome se potrošnja drveta u
pozadmi za vreme rata stvarno umanjuje. Prestaju normalni investicioni
radovi tako države kao i samoupravnih tela i privatnika. Građevinska
delatnost se ograničava gotovo samo na neophodno održavanje i najnužnije
opravke. Ukočena je i potrošnja nameštaja, luksuznih izrada, pletarskih
izrada i si. Ove grane privrede ne troše doduše ni u miru veće
količine drveta.


Zato se u ratu obično uvećava rad u rudnicima i ugljenicima. Potrošnja
se rudar, drveta u ratu uvećava obično sto-procentno. Engleska


10




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 13     <-- 13 -->        PDF

je u prošlom ratu trošila godišnje 4,5, Nemačka 7 milijona m3 rudarskog
drveta. I gorivo drvo, koje mora u mnogim fabrikama, u kućanstvu a
često i u železničkom saobraćaju nadomestiti ugalj, dolazi do vrlo uvećane
potrošnje. Da se prevozom "ne bi opteretile pruge, treba za snabdevanje
većih varoši i! industrijskih centara rezervisati šumske komplekse
u bližoj okolini. Industrija je kartona i papira kao i industrija kemijske
prerade drveta mahom u službi vojne uprave. Katranisanu lepenku za
pokrivanje baraka, zaklona, garaža i t. d. traži vojska danas u never.ovatnim
količinama. A zemlje kao naprimer Nemačka, koje su blokadom
odsečene od uvoza mnogih sirovina, moraju upotrebiti drvo odnosno celulozu
u takozvanoj industriji »surogata« (Ersatz-stoffe) za čitav niz predmeta
svakidašnje potrebe kao za veštačku vunu, veštačku svilu, celofan,
trolit, šećer i si.


Treba ovde navesti i važnu produkciju raznih alkohola suvom destilacijom
drveta, koji kao lako zapaljive tečnostj služe mjesto benzina. I
tanin kao ekstrakt za štavljenje koža spada u veoma potrebne sirovine
ratne proizvodnje radi snabdevanja vojske nepromočivom obućom.


Prema ovakvoj slici potrošnje drveta za vreme rata u ratne svrhe
i svrhe najnužnije privrede pozadine proizlazi, da i drvo spada u red
neophodno potrebnih sirovina za vođenje rata. Ovo je uočio već 1914
god. i W. Rathenau,* prvi čovek, koji je odmah u početku svetskog rata
shvatio potrebu organizacije ratne privrede u cilju osiguranja neophodnih
sirovina. Čim je naime Engleska Nemačkoj objavila rat, Rathenau je
smesta uvideo, da su time Centralne sile došle u položaj opkoljene tvrđave,
u kojoj treba voditi računa ne samo o hrani već i o količini svih
sirovina, potrebnih za ratovanje.


I on je kao kao osnivač takozvanog zavoda KRA (Kriegs-Rohstoff-
Abteilung) sredinom avgusta 1914 god. u Berlinu uvrstio i drvo u red
neophodnih ratnih sirovina. S toga možemo naći drvo obeleženo kao
ratnu sirovinu također u svima šemama, koje su izrađene posle rata od
raznih autora po raznim zemljama u cilju uređenja ratne privrede.


Jasno je, ako već normalno vreme traži izvestan plan za vođenje
privrede, takozvanu plansku privredu, da treba za uvećane potrebe rata
pripremiti osobito pažljivo izrađen plan. Jer ratna privreda treba da je
planska privreda ...´ e^o%^v! . Samo tako se može postići stvarno najveća
snaga zajednice!


U okvir valjanog vođenja rata spada dakle neosporno racionalan
plan ratne privrede a u tom planu nesme manjkati raspored provadanja
potrebne eksploatacije šuma, angažovanja određene drvarske industrije
za izradu određenih sortimenata, potrebnih transportnih sredstava za prevoz
u određena mesta upotrebe: arsenale, slagališta, mobilizacione
centre i si.


Samo tako planski i racionalno osigurana produkcija šumskih proizvoda
moći će zadovoljiti ogromne potrebe savremenog rata. U mirno


* S. Fischer, Berlin 1925. V. str. 28 i dalje.
11




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 14     <-- 14 -->        PDF

doba pak treba valjana šumarska uprava da potrajnim gospodarenjem
osigura potrebne drvne zalihe, koje će moći nesmetano trošiti univerzalni
i suvereni potrošač ljudskih života i privrednih dobara, okrutni razarač:
»Rat!«


RESUME


Malgre que la guerre consomme des grandes quantites du fer et du beton, on
ne cesse pas, dans le but de la guerre, demanđer des quantites considerables du bois.
Or il faut, en paix, creer des reserves neeessaires et etablir les plans d´exploitation.


SAOPĆENJA


OBRANA ŠUMA.


Lijepa i iskrena rasprava tag, Marijana Matijaševića »Gospodarsko-političke
mjere za obranu šuma« (Š. L. od g. 1940. br. 4—5, str. 237) zahvatila je problem u
njegovoj bitnosti, te ga obrazlaže teoretski posve ispravno ali nepotpuno, jer nije
zahvatila problem potrebe na drvu gorivom i građevnom. Meni nije svrha da kritiziram
tu zaista vrijednu raspravu, koja može služiti mjerodavnima kod rješavanja toga
problema kao osnovica, već bi želio iznijeti markantan primjer pustošenja šume iz
političko-dcmagoških razloga.


Prošla je zima sa obilnim snijegom i dugotrajnim hladnim vremenom dala mnogo
prilika za pustošenje šuma nepovlasnom sječom. Ništa nije priječilo izvoz drva
iz šume, što više obilan snijeg omogućio je izvoz drva potpuno. To je jedan od važnih
uvjeta, da nesavjesni ljudi nepovlasnom sječom opustoše šumu. Pod takvim je
prilikama pala mnoga šuma u Banovini Hrvatskoj žrtvom neznanja, pohlepe, nesavjesnosti
i demagogije.


U početku navaljivali su na šumu samo pojedinci, a poslije sve više njih i
sve češće, dok nije navalilo na šumu cijelo selo te pustošilo po šumi danju i noću.
Konačno su navalila na šumu i druga okolna sela, pa je u šumi bio gotovo svaki, koji
je imao voznog blaga. Drvo se izvozilo čak i ručnim saonicama, a pustošilo se i noću
za mjesečine. Karakteristično je za psihozu toga čina to, da je u nepovlasnoj sječi
jedne šume sudjelovao i općinski stražar.


Šuma je mješovita sastojma hrasta, jasena, brijesta i inog drva, stara 60 godina.
Rušena su samo najbojla stabla sposobna za građu, a masovno se pustošilo od 15. 1.
do 15. III. s nekim prekidima. Premda je na terenu bila oružnička asistencija 67 dana
poprečno sa 9 oružnika dnevno, ipak je učinjena ogromna šteta, koju nikakovim sredstvima
nije bilo moguće spriječiti. Pustošilo se u glavnom na površini od 100 ha.
Sasječeno je i nepovlasno prisvojeno u svemu po stručnoj procjeni :


2523 kom. hrastovih stabala ... . 1316 ma


2673 » jasenovih » .... 1310 »


451 » brijestovih » .... 130 »


590 » grabovih » .... 51 »


300 » lipovih » .... 59 »


6573 kom. stabala 2866 m3
Od toga otoada uz umjerenu procjenu na razno tehničko drvo 1335 m3, a sve
u ukupnoj vrijednosti od 700.000 Din. Od ukupne je drvne mase posječeno oko 20%
i to najvrijednije. Navedena drvna masa nije sječena nekim pravilnim redom, već


12