DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 6 <-- 6 --> PDF |
vrsti u cijelom našem Primorju,5 a po svoj prilici i u cijeloj Jugoslaviji. Svakako je hvale vrjedno, da je uprava samostana znala ovo stablo sačuvati i da ga još i sada brižno čuva. Posebne su pažnje vrijedne prilike sa p a j a s e n o m (Aiilanthus glandulosa Desf.) u Malinskoj i susjednom zaselku Bogovići. Velik dio površitie ovih mjesta obrastao je pajasenovim grmljem. Ono posvuda bujno raste, pa su i kamene gromače, kojima su ograđeni pojedini posjedi i vrtovi, na mnogim mjestima njime obilno obrasli. Kako nismo naši; ni jedno jače stablo, koje rada sjemenom, zanimalo nas je, odakle tolikopajasena. Doznali smo, da su prije duljeg vremena rasla kod crkve u SI. 4. Kora stabla iz si. 3. od P i s t a c i a terebinthus L. Fot. Ing. Simić, Subotica.. SI. 5. Srednjedobna šumica od P i . u Malinskoj. Fot. Dr. A. Petračić, Zagreb. Bogovićima odrasla stabla pajasena, čijim se sjemenom zasijala cijela okolica. Danas se pajasen ondje smatra korovom, koji preotimlje sve više maha, prelazeći na oranice i vrtove. Radi toga je općinsko vijeće pred vilše godina stvorilo (navodno) zaključak, da nitko na svom posjedu ne smije pustiti pajasen (ondje zvan divlji orah) da rodi sjemenom. Zato ga stanovnici preko zime i nište. U drvoredima, parkovima i oko vila uzgojena su ponajviše stabla i grmovi slijedećih vrsta: Populus alba L., Populus canadensis Moench, 3 Dr. L. Adamović u knjizi: Führer durch die Natur der nördlichen Adria, Wien u. Leipzig 1915, navodi na s. 1940., da se smrdljika može u povoljnim prilikama razviti u stablo i postići visinu 4—8 m; takove dimenzije da se jedva nadu u Istri, ali na otoku Mljetu da ima smrdljikovih stabala i do 10 m visokih. (Opaska: u okolici Jezera na Mljetu pisac nije našao ni jedno smrdljikovo stablo, koje bi i približno imalonavedene dimenzije.) 4 |