DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 3     <-- 3 -->        PDF

H R VAT SKI


ŠUMARSKI LIST


GOD. 6;. SIJEČANJ i94i,


Prof. dr. ANDRIJA PETRAČIĆ. Zagreb.


ŠUMARSKO-DENDROLOŠKE BILJEŠKE
IZ PODRUČJA MALINSKA-GLAVOTOK
NA OTOKU KRKU


(NOTICES DENDROLOGIQUES ET FORESTIERES SUR LA
REGION DE MALINSKA-GLAVOTOK DE LILE KRK)


Sjeverozapadni dio otoka Krka zaštićen je od jačeg utjecaja bure
200—300 m visokim brežuljcima, koji se protežu u pravcu Omišalj—Dobrinj—
Qabonje—Vrh. Radi toga, pa radi maiog broja sitne stoke, napose
koza, koje su na paši većinom vezane na užetu (ondje je dosta uvedena
krupna stoka) kao i radi razvijene svijesti okolišnih žitelja o važnosti
šuma, taj je dio otoka Krka sav pokrit šumskim zelenilom. Tamošnja šumovitost
čini! cijeli ovaj kraj vanredno pitomim; po njoj se on znatno razlikuje
od kamenitih pustoši mnogih naših primorskih krajeva i otoka. U
ovom području ima mnogo dobro uzdržavanih šumica. Osim toga prostire
se južno od Malinske uz cestu prema gradu Krku državna šuma zvana
Munće l i, koja je velika 59 ha, a južno od mjesta Kras, uz cestu Dobrinj
—Krk, državna šuma zvana Grdnje , velika 36 ha. Jugozapadno od Malinske
prostire se velika šuma samostana Glavotoka.


1. Dendrološke prilike. Spomenute šume i šumice spadaju po svom
sastavu u područje submediteranske listopadne šume. Prema Braun B
1 a n q u e t u1 spadaju one u svezu Quercion pubescentis-sessiliflorae;
prema Adamovi ć u2 u mješovitu listopadnu šumu sa crnim jasenom
(Ornus Mischwald), a prema H o r v a t i ć if u listopadnu šumu hrasta
medunca i bjelograbića.
1 Braun^BlaiiQuet: Zur Kenntnis nordschweizerischer Waldgesellschaften, Dresden
1932, s. 8.


2 Dr. L. Adamović: Die Vegetationsverhältnisse der Balkanländer, Leipzig 1909,


s. 124.
3 Horvatić: Nastavak istraživanja vegetacije otoka Krka. Ljetopis Jugoslavenske
akademije, svezak XXXI. 1939, s. 155.


1




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Glavne su vrste drveća u ovim šumama: Carpinus duinensis Scop.,
Ouercus pubescens W., Pistacia terebinthus L., Fraxiinus ornus L. Na
pojedinim mjestima, kao na pr. oko jezera Ponilkve, pridolazi dosta i Fraxinus
oxycarpa Willd (ovdje zvan jesika), Ulmus campestris L., Acer
monspessulanum L. (ovdje zvan žestilj), Acer campestre L., Ostrya carpinifolia
Scop., Prunus mahaleb L., Cornus mas L., Prunus spinosa L., Sorbus
domestica L., a na pojedinim mjestima Ouercus cerris L., Celtis australis
L., Pirus amygdaliformils Willi. Na pogodnim tlima raste kod Dobrinja
Castanea sativa Mili., nedaleko Dobrinja, zatim u Dubašnici kod
starog groblja (a vjerojatno i na još kojem mjestu) ii Carpinus betulus L.
(ovdje zvan klokoč).


SI. 1. Stablo od Carpinus duinensis Scop. u Maslinskoj, debelo u 1.30 m nad
tlom 28 crn. Fot. Dr. A. Petračić, Zagreb.
SI. 2. Rašljasto stablo od Castanea sativa Mili. u Glavotoku, debelo u 1 .
nad tlom 70 cm, odnosno 45 cm. Fot. Dr. A. Petračić, Zagreb.


Od grmlj a vrlo su česti u ovom području: Paliurus aculeatus
Lam., Pistacia terebinthus, Prunus spinosa, Ligustrum vulgare L., Cornus
sanguinea L., Cornus mas, Crataegus mcnogyna Jaqu., Coronilla
emeroides Boiss., Colutea arborescens L., Evonymus europaea L., Rhamnus
rupestris Scop., Rhamnus intermedia Stcud. et Höchst., Ruscus
aculeatus L., Juniperus oxycedrus L., Juniperus communis L. i dr.


Kod Dobrinja pridolazi i Erica arborea L. (ovdje zvana mahača4).
Od povijuš a spominjemor Hedera helix L., Clematis vitalba L.,
Clematis flammula L., Lonicera etrusca Santi, Asparagus acutifolius L.


4 Grmovi zimzelenih lisnatih vrsta drveća počinju se pojavljivati tek na jugozapadnom
dijelu otoku Krka.


2




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Kao rijetkost u ovom području obzirom na debljinu debla spominju
se ovdje dva stabla odUlmus campestris kod staroga groblja u
polju kod Malinske, koja su debela u prsnom promjeru ca 80 cm i visoka
preko 20 m. U zaselku Porat ima više debelih stabala od Celti s austra
l i s, od kojih je jedno stablo ove vrste, koje se nalazi u dvorištu
samostana, debelo cea 80 cm u 1 m iznad zemlje. Spomena je vrijedno i
stablo od C a stan e a sativ a (»marona«) na njivi samostana Glavotok
(sl. 2), koje se rašlja od zemlje, a od kojega je jedna rašlja debela u


*", -


Sl. 3. Stablo od Pistacia terebiiithus L. u Glavotoku, debelo u 1.30 m nad
tlom 80 cm. Fot. Dr. A Petračić, Zagreb.


visini od 1 m nad zemljom 70 cm, a druga cea 45 cm. Zbog debljine spominje
se ovdje i stablo odMoru s alb a L. kod hotela »Velebit« u Malinskoj,,
koje je u 1.30 m nad zemljom debelo cea 1,20 m. Napose veliku
rijetkost predstavlja jedno debelo stablo od Pistacia t e r e b i nthu
s kod samostana Glavotok (sl. 3.). Ono je u prsnoj visini debelo 80
cm, a grana se kod 2,50 m visine. Slika 4. prikazuje njegovu koru. U
vezi sa vlastitim i dobivenim podacima o najkrupnijem našem primorskom
drveću možemo smatrati, da je ova smrdljika najdeblje stablo ove


3




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 6     <-- 6 -->        PDF

vrsti u cijelom našem Primorju,5 a po svoj prilici i u cijeloj Jugoslaviji.
Svakako je hvale vrjedno, da je uprava samostana znala ovo stablo sačuvati
i da ga još i sada brižno čuva.


Posebne su pažnje vrijedne prilike sa p a j a s e n o m (Aiilanthus
glandulosa Desf.) u Malinskoj i susjednom zaselku Bogovići. Velik dio
površitie ovih mjesta obrastao je pajasenovim grmljem. Ono posvuda
bujno raste, pa su i kamene gromače, kojima su ograđeni pojedini posjedi
i vrtovi, na mnogim mjestima njime obilno obrasli. Kako nismo naši; ni
jedno jače stablo, koje rada sjemenom, zanimalo nas je, odakle tolikopajasena.
Doznali smo, da su prije duljeg vremena rasla kod crkve u


SI. 4. Kora stabla iz si. 3. od P i s t a c i a terebinthus L. Fot. Ing. Simić, Subotica..
SI. 5. Srednjedobna šumica od P i . u Malinskoj. Fot. Dr. A. Petračić, Zagreb.


Bogovićima odrasla stabla pajasena, čijim se sjemenom zasijala cijela
okolica. Danas se pajasen ondje smatra korovom, koji preotimlje sve više
maha, prelazeći na oranice i vrtove. Radi toga je općinsko vijeće pred
vilše godina stvorilo (navodno) zaključak, da nitko na svom posjedu ne
smije pustiti pajasen (ondje zvan divlji orah) da rodi sjemenom. Zato ga
stanovnici preko zime i nište.


U drvoredima, parkovima i oko vila uzgojena su ponajviše stabla i
grmovi slijedećih vrsta: Populus alba L., Populus canadensis Moench,


3 Dr. L. Adamović u knjizi: Führer durch die Natur der nördlichen Adria, Wien


u. Leipzig 1915, navodi na s. 1940., da se smrdljika može u povoljnim prilikama razviti
u stablo i postići visinu 4—8 m; takove dimenzije da se jedva nadu u Istri, ali na
otoku Mljetu da ima smrdljikovih stabala i do 10 m visokih. (Opaska: u okolici Jezera
na Mljetu pisac nije našao ni jedno smrdljikovo stablo, koje bi i približno imalonavedene
dimenzije.)
4




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Aesculus hippocastanum L., Paulownia imperialis Sieb, et Zucc, Catalpa
sp., Albizzia julibrissin Durazz., Ouercus ilex L., Pittosporum tobira Ait.,
Kriobotria japonica Ldl., Cercis Silrquastrum L., Ligustrum japonicum
L., Viburnum tinus L., Rhamnus alatertras L., Nerium oleander L.,
Myrtus communis L., Spartium junceum L., Picea pungens Engelm.,
Sequoia gigantea Loud, (samo jedan primjerak), Cedrus-vrste, tuje, razne
palme, juke i dr. Napose se spominje, da u ovoj okolici ima dosta lijepih
stabala od Cupressus sempervirens L., a ima i nekoliko primjeraka od
Cupressus arizonica hört." Lijepa i debela cea 20 m visoka stabla običnog
čempresa nalaze se kod samostana u Glavotoku. Najviši: se čempres
nalazi u središtu Malinske; drži se, da je to najviše čempresovo stablo
na otoku Krku. Od borova ima dosta stabala i stabalaca od Pinus hale-


SI. 6. Srodiijcdobna sastojina (tamnija) od 0 u e r c u s i 1 e . L. u Glavotoku, uzgojena
ručnim puteni. Fot. Ing. Simić, Subotica.


pensis Mili. i Pinus nigra var. austriaca Aschers, et Gr. Uz hotel »Draga«
nalazi se odrasla šumica crnoga bora sa nekoliko stabala alepskog bora
(si. 5.). Lijepa su dva odrasla stabla odPinus pineaL., kod samostana
u Glavotoku tik uz more, koja su u prsnom promjeru debela cea
70 cm.


Kao posebnu rijetkost i lijep ukras za okolinu napose zimi
spominje se sastojina crnike (Ouercus ilex L.,) na posjedu samostana
u Glavotoku. Ta se sastojina nalazi u neposrednoj blizini mora i
samoga samostana (si. 6.). Sastojina je velika cea 1 jutro, a uzgojena je
ručnim putem. Da to nije prirodna sastojina, pozna se po sastavu susjedne
sastojine, gdje dominira Ouercus pubescens i gdje nema nil jednog crnikovog
stabla. Većina je crnikovih stabala u spomenutoj sastojim debela
u prsnoj visini 25—40 cm, no ima ih debelih i 60 cm. Poprečna im
je visina 10—15 m. Sklop je sastojine na pojedinim mjestima 0´9 a na


čije plodne ljuske na češerima imaju oštro razvijen roščić.




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 8     <-- 8 -->        PDF

pojedinim je znatno manji. Podstojnu sastojinu u ovoj šumi: čine: Laurus
nobilis L., Quercus ilex, Fraxinus ornus, Evonimus europaea. Ona je visoka
2—4 m, a pokriva tlo do cea 50% površine. Na partijama, gdje je
sklop jače otvoren, podstojna je sastojina visoka 7—8 m. Prizemnu floru,
koja pokriva tlo na cea 80% površine, čine pretežno: Ruscus aculeatus L.,
Laurus nobilis, Ulmus campestris, Fraxinus ornus, Carpinus duinensis i
Rubus sp.


2. Šumsko-uzgojne prilike. Po svom uzgojnom obliku spadaju spomenute
šumice velikim dijelom u niske šume sa pričuvcima ili u obične
niske šume. U mnogim privatnim šumicama vrši se sječa prevršiva njemstabal
a (si. 7.). Držimo, da je takova sječa uvedena ondje radi
zaštite tla, kao i radi svježine i hladovine,, u kojoj se trava (paša) za vri-
Sl. 7. Sječa prevršivanjem stabala od Quercus p ti b e s c e n s W. u Malinskoj.
Fot. Dr. A. Petračić, Zagreb.


jeme suše bolje održi. Prema tome ista površina služi u ovim šumicama
za produkciju drva i za pašnjak. P u c i c h7 navada o sječi prevršivanjem,
da su zbog takve sječe za venecijanske vladavine propale na Kvarnerskom
otočju mnoge šume. Republika Venecija zadržala si je rezervatno
pravo na sve hrastove iz privatnih šuma sposobne za brodogradnju, te je
obvezala posjednike takovih šuma, da sve drvo za brodogradnju bez
otštete imaju dopremiti u luku. Da to donekle osujete, šumovlasnici su
nastojali, da hrastova stabla onesposobe za te svrhe, pa su najljepša stabla
prevršivali.


U samom mjestu Malinska nalazi se dobro uzdržavani šumski vrt,
u kojem se uzgajaju biljke za šume i parkove.


7 Joseph Pucich: Die Karstbewaldung im österreichisch-illirischen Küstenlande
nach dem Stande zu Ende 1899. Triest 1900, s. 26.




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 9     <-- 9 -->        PDF

3. Iz uporabe šuma. Iz otoka Krka, a napose iz područja Malinske
izvozi se dosta velika množina ogrjevnog drveta u Sušak i u Italiju. Rascijepani
komadi ili nešto deblje obične sječenice (cea 3—5 cm debele) u
duljini od 30 cm izvoze se ponajviše u Sušak. Posve tanke sječenice u
duljini od 60 cm (cea 1—3 cm debele) izvoze se ponajviše u Italiju, jer one
nemaju kod nas prođe.
Usput se spominje, da prema iskustvu tamošnjih žitelja drvo od medunca
(Ouercus pubescens) polaganije gori nego ono od bjelograbića
(Carpinus duinensis), ali bolje drži žar; da bjelograbić daje bolje ogrjevno
drvo nego crni grab (Ostrya carpiniiolia); da se daske izrezane od mladih
stabala koprivića (Celtis australis) jako vitlaju.


*


Na koncu ovih naših bilježaka moramo se osvrnuti i na jednu za
naše šumarstvo i vrtlarstvo svakako nepovoljnu činjenicu. Doznali smo,
da su crnikova stabalca kuglastih krošanja, koja su zasađena u drvoredima
i na šetalištima u Malinskoj, a i u nekim drugim primorskim mjestima,
nabavljena iz inozemstva. Izdana je za njih dosta znatna svota,
Držimo, da to kraj mnogih naših šumskih rasadnika i kraj velike množine
crnikovih šuma na otocima ne bi smjelo biti, jer nam to bez dvojbe krnji
stručni ugled kod kuće, a i! u inozemstvu.


RESUME


La partie nord-ouest de l´IIe Krk (en Mer adriatique) est bien boisee. Ses forste,
d´apres Braun-Blanquet, appartienment ä l´association Quercion pubescentis - sessiliflorae.
Elles font l´objet d´un traitement en foret-taillis ou en taillis avec des etalons
(baliveaux). La petite foret de Ouercus ilex pres de Olavotok (fig. 6), c´est une futaie
etablie artificiellement. L´arbre de Pistacia terebinthus ä Qlavotok (fig. 3) ayant une
epaisseur de 80 cm ä hauteur d´homme devrait, probablement, etre l´arbre le plus epais
de cette espece en Yougo-Slavie.


Ing. VOJKO KOPRIVNIK, (Beograd):


DRVO I RÄT


(LE BOIS ET LA GUERRE)


Šuma je kao izvor sirovine bila od vajkada od velikog značaja za
odbranbenu moć zaraćenih naroda. Već u preistorijsko doba nailazimo na
ratni pribor, koji je velikim delom izrađen iz drveta. Oružje kao: luk,
strela, koplje, držak od sjekire i buzdovana, sedlo, ratna kola i t. d. bilo
je izrađeno iz drveta. Sošnicc, naseobine na stupovima nad vodom, bile
su građene iz drveta i čuvale su stanovnike kako od divljih zverova tako
i od napadaja susednih plemena. Ratni logori na kopnu bili su okruženi
drvenim palisadama kao čvrstom, brzo podignutom ogradom, koja je
branila vojsku od očekivanih i neočekivanih napadaja.


7