DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 3 <-- 3 --> PDF |
H R VAT SKI ŠUMARSKI LIST GOD. 6;. SIJEČANJ i94i, Prof. dr. ANDRIJA PETRAČIĆ. Zagreb. ŠUMARSKO-DENDROLOŠKE BILJEŠKE IZ PODRUČJA MALINSKA-GLAVOTOK NA OTOKU KRKU (NOTICES DENDROLOGIQUES ET FORESTIERES SUR LA REGION DE MALINSKA-GLAVOTOK DE LILE KRK) Sjeverozapadni dio otoka Krka zaštićen je od jačeg utjecaja bure 200—300 m visokim brežuljcima, koji se protežu u pravcu Omišalj—Dobrinj— Qabonje—Vrh. Radi toga, pa radi maiog broja sitne stoke, napose koza, koje su na paši većinom vezane na užetu (ondje je dosta uvedena krupna stoka) kao i radi razvijene svijesti okolišnih žitelja o važnosti šuma, taj je dio otoka Krka sav pokrit šumskim zelenilom. Tamošnja šumovitost čini! cijeli ovaj kraj vanredno pitomim; po njoj se on znatno razlikuje od kamenitih pustoši mnogih naših primorskih krajeva i otoka. U ovom području ima mnogo dobro uzdržavanih šumica. Osim toga prostire se južno od Malinske uz cestu prema gradu Krku državna šuma zvana Munće l i, koja je velika 59 ha, a južno od mjesta Kras, uz cestu Dobrinj —Krk, državna šuma zvana Grdnje , velika 36 ha. Jugozapadno od Malinske prostire se velika šuma samostana Glavotoka. 1. Dendrološke prilike. Spomenute šume i šumice spadaju po svom sastavu u područje submediteranske listopadne šume. Prema Braun B 1 a n q u e t u1 spadaju one u svezu Quercion pubescentis-sessiliflorae; prema Adamovi ć u2 u mješovitu listopadnu šumu sa crnim jasenom (Ornus Mischwald), a prema H o r v a t i ć if u listopadnu šumu hrasta medunca i bjelograbića. 1 Braun^BlaiiQuet: Zur Kenntnis nordschweizerischer Waldgesellschaften, Dresden 1932, s. 8. 2 Dr. L. Adamović: Die Vegetationsverhältnisse der Balkanländer, Leipzig 1909, s. 124. 3 Horvatić: Nastavak istraživanja vegetacije otoka Krka. Ljetopis Jugoslavenske akademije, svezak XXXI. 1939, s. 155. 1 |