DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 24     <-- 24 -->        PDF

u šumi i izvoz, .poslije i preradu drveta, opskrbu unutrašnjih potrošača pa konačno i


sam izvoz drveta. Učestvovanjem u trgovinskim pregovorima on dobiva sve veća


ingerenciju i na državnu trgovinsku politiku a kao član stručnih odbora i na tarifno


saobraćajnu politiku.


Dok je prije rata industrijalizacija sirovina bila ograničena u glavnom samo na


veće privatne posjede, poslije rata iznosi se na dnevni red komercijalizacija državnih


šuma, koje u više zemalja postaju državnim preduzećem. Pored Sov. Rusije provodi


se temeljita reorganizacija uprave državnih šuma naročito u Finskoj, Čehoslovačkoj,


Poljskoj, Austriji i Rumuniji. Dolazi se svuda do osvjedočenja, da upravljači novog


preduzeća moraju biti ne samo dobri organizatori, tehničari i gospodari, već i dobri


trgovci. I to ne samo poznavači tehnike u pogledu izrade drveta u trgovačku robu već


i dobri kalkulatori, poznavači unutrašnjeg i vanjskog tržišta, saobraćajnih prilika,


cijena robe kod kuće i na strani. Međutim učestvovanje na vanjskim tržištima postaje


sve teže i složenije; uvođenjem raznih ograničenja u vidu koritingentiranja pa autarkije,


kliringa, deviznih ograničenja, carinskih povišica itd. prodaja drveta na stranim pija


cama postala je teška i za ljude, koji su decenijma radili na tom poslu, a kamo li


onima bez veće rutine.


U takvim prilikama čovjek i nehotice posiže za pomoćnim sredstvima, koja će
ga uputiti u sve tajne složene mašine, koja se naziva svjetskim tržištem. No dok ic
svjetska literatura raznih jezika imala poveći izbor knjiga iz kojih se je mogla steći
dobra orijentacija u pogledu pojedinih elemenata unutrašnje i svjetske trgovine, trgovačkog
poslovanja, kalkulacije, knjigovodstva itd. — oblast trgovine drvetom nije. bila
tako bogato- obrađena. Djela su obrađivala ponajviše samo pojedine dijelove ovu oblasti
i to više u horizontalnom pravcu, dok je bilo dosta malo pokušaja da se predmet
vertikalno produbi. A šumarski stručnjak, koji je po svojem položaju izravno ili neizravno
bio ukopčan u. veliki proces, koji započinje obaranjem drveta u šumi i svršava
predajom polufabrikata ili gotovih prerađevina na nekom udaljenom tržištu Evropu.
Sjeverne Afrike ili Južne Amerike s pravom je zahtijevao, da inu se pruži djelo, iz
kojeg će moći steći pouzdanu orijentaciju za sve elemente ovog dugačkog puta.


U tom pogledu prve je napon- učinio H u f u a g 1 sa svojom knjigom »H and b
u c h der kaufmännischen H o 1 z v e r w e r t u n g und des Holzhandels
«, koja je 1929. izašla već u 10. izdanju kao prvi svezak Hufnagl-Flatscherovog
»Handbuch der kaufmännischen H o 1 z v e r w e r t u n g, des
Holzhandels und S a g e b e t r i e b e s«. Već sama okolnost, da je ta knjiga za
kratko vrijeme (od 1905. do 1929.) doživjela deset izdanja očiti je dokaz o velikoj potrebi
ovakih djela. Kako međutim knjige na stranim jezicima nisu bile pristupačne svim
stručnjacima, a naročito većem dijelu omladine, te su uz to obrađivale prvenstveno
prilike svojih zemalja, pojavilo se je u nacionalnim državama nastojanje, da se izdadu
slične knjige i na domaćem jeziku, a koje će se baviti prvenstveno prilikama domaćeg
tržišta drvetom


Ta se je potreba osjetila i u Čehoslovačkoj te je rasla uporedo s razgranjivanjem
poslovanja preduzeća državnih šuma i domena. Prvu knjigu iz ove oblasti izdaje 1927.
Ing. Alois K u b i č e k: P F i r u č k a obchodni n a u k . 1 e s n i c k e a dfevars
k e«. Međutim je ova knjiga posvetila prvenstvenu pažnju svjetskoj trgovini drvetom,
dakle trgovinskoj geografiji dok je tehnici trgovine, upoznavanju robe, unutrašnjoj
trgovini i prometu drvetom obraćena manja pažnja. Taj je nedostatak nastojao ukloniti
šumarski nadsavjetnik pri Poljopriv. komori i honorarni docent za trgovinu drvetom
na Šumarskom fakultetu praške tehnike Ing. Jan F r i č.


Gospodina Friča poznajemo u stručnoj literaturi kao neobično vrijednog radnika,
koji je izdao velik broj brošura iz područja zadrugarstva, uređenja malog šumskog
posjeda i drugih šumsko^političkih pitanja, a u zajednici sa prof. Dr We in ga rt lom
izdao je i »Osnove planskog gospodarstva u šumarstvu«. Ovaj put


22