DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 23 <-- 23 --> PDF |
II. grupa: Izračunajte prihodnu vrijednost zemljišta po ha za čistu ´bukovu sastojinu, koja se nalazi na zemljištu II. boniteta po Wimmenaueru. Finansijska ophodnja iznosi 100 godina. Gospodari se s oplodnom sječom, pa je u svrhu kompletiranja neuspjelih pomladnih površina potrebno godišnje oko 2000 sadnica po ha. Sadnice se vade u staro; sastoji ni Sortimente sječive mase i proreda te njihove jedinične cijene obračunajte prema lokalnim prilikama, koje vladaju u kraju vašeg službovanja. Jednako postupite i s upravnim troškovima te s troškovima manipulacije sa sadnicama. p = Z% III. grupa: 1. Opišite razne načine osiguranja pitkom vodom (za ljudstvo i stoku) — uz priklop odnosećih se skica u mjerilu 1 :100 — i to: a) uređenje (hvatanje) raznih vrela, b) izvedbu bunara (osim artezijskih), c) izvedbu cisterna (čatrnja) za ljudstvo i lokava za stoku. Kod svake vrsti opskrbe vodom navesti, kada i u kojem se slučaju i m a d e primjeni ti; pod a) napose, kada je moguća izgradnja vodovoda. 2. Za jednu od navedenih vrsti — i to onu u Vašem kraju službovanja uobičajenu — sastavite uz proizvoljno uzete prilike a na osnovu po Vama izvedenih nacrta u mjerilu 1 :50 (tlocrt, presjeci) analizu cijena, dokaznicu mjera i troškovnik. Naročitu pažnju posvetiti higijenskoj izvedbi. IV. grupa: Privatni šumoposjednik želi iskrcati i pretvoriti u drugu vrst kulture svoju šumu u površini od 550 ha. Šuma se nalazi na relativnom šumskom tlu. Pretvorbu diktira pomanjkanje obradivog zemljišta u poljoprivredne svrhe. Opišite postupak propisan za šumoposjednika prigodom podnašanja molbe kao i tok uredovanja te donošenje odluke sa strane vlasti nadležne za riješavanje predmetnog podneska. Iznesite svoje mišljenje gledom na problem krčenja šuma u banovini Hrvatskoj. KNJIŽEVNOST ING. JAN FRlC, OBCHODNI PRtRUČKA LESNICKÄ. Naklada Čsl. matice lesnicke u Pisku 1938. Str. 499. Potreba se je stanovitog znanja iz oblasti trgovine drvetom u redovima šumarske prakse osjećala još u doba, kada je postojala potpuna podjela rada između šumske proizvodnje s jedne i šumske trgovine s industrijom s druge strane. Tu potrebu isticali su i mnogi naši stariji stručni pisci (Partaš, Kesterčanek, Kozarac i dr.), a naš stručni organ Šumarski List imao je i stalnu rubriku o trgovini drvetom, naročito u starijim godištima. Pa i teoretska izobrazba vodila je računa o potrebama prakse i na nekim se je školama već prije rata izdvojila Trgovina drvetom kao zaseban predmet iz sklopa Nauke o iskorišćavanju i upotrebi drveta. U stručnoj praksi potreba trgovačkih znanja rasla je uporedo s koncentracijom svih poslova šumsko-privredne djelatnosti u ruke kvalifikovanih šumarskih stručnjaka. S početka samo proizvađač sirovina za prerađivače i trgovce drvetom, šumarski stručnjak sa zavođenjem režijskog poslovanja uzima u svoje ruke najprije izrađivanje drveta 21 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 24 <-- 24 --> PDF |
u šumi i izvoz, .poslije i preradu drveta, opskrbu unutrašnjih potrošača pa konačno i sam izvoz drveta. Učestvovanjem u trgovinskim pregovorima on dobiva sve veća ingerenciju i na državnu trgovinsku politiku a kao član stručnih odbora i na tarifno saobraćajnu politiku. Dok je prije rata industrijalizacija sirovina bila ograničena u glavnom samo na veće privatne posjede, poslije rata iznosi se na dnevni red komercijalizacija državnih šuma, koje u više zemalja postaju državnim preduzećem. Pored Sov. Rusije provodi se temeljita reorganizacija uprave državnih šuma naročito u Finskoj, Čehoslovačkoj, Poljskoj, Austriji i Rumuniji. Dolazi se svuda do osvjedočenja, da upravljači novog preduzeća moraju biti ne samo dobri organizatori, tehničari i gospodari, već i dobri trgovci. I to ne samo poznavači tehnike u pogledu izrade drveta u trgovačku robu već i dobri kalkulatori, poznavači unutrašnjeg i vanjskog tržišta, saobraćajnih prilika, cijena robe kod kuće i na strani. Međutim učestvovanje na vanjskim tržištima postaje sve teže i složenije; uvođenjem raznih ograničenja u vidu koritingentiranja pa autarkije, kliringa, deviznih ograničenja, carinskih povišica itd. prodaja drveta na stranim pija cama postala je teška i za ljude, koji su decenijma radili na tom poslu, a kamo li onima bez veće rutine. U takvim prilikama čovjek i nehotice posiže za pomoćnim sredstvima, koja će ga uputiti u sve tajne složene mašine, koja se naziva svjetskim tržištem. No dok ic svjetska literatura raznih jezika imala poveći izbor knjiga iz kojih se je mogla steći dobra orijentacija u pogledu pojedinih elemenata unutrašnje i svjetske trgovine, trgovačkog poslovanja, kalkulacije, knjigovodstva itd. — oblast trgovine drvetom nije. bila tako bogato- obrađena. Djela su obrađivala ponajviše samo pojedine dijelove ovu oblasti i to više u horizontalnom pravcu, dok je bilo dosta malo pokušaja da se predmet vertikalno produbi. A šumarski stručnjak, koji je po svojem položaju izravno ili neizravno bio ukopčan u. veliki proces, koji započinje obaranjem drveta u šumi i svršava predajom polufabrikata ili gotovih prerađevina na nekom udaljenom tržištu Evropu. Sjeverne Afrike ili Južne Amerike s pravom je zahtijevao, da inu se pruži djelo, iz kojeg će moći steći pouzdanu orijentaciju za sve elemente ovog dugačkog puta. U tom pogledu prve je napon- učinio H u f u a g 1 sa svojom knjigom »H and b u c h der kaufmännischen H o 1 z v e r w e r t u n g und des Holzhandels «, koja je 1929. izašla već u 10. izdanju kao prvi svezak Hufnagl-Flatscherovog »Handbuch der kaufmännischen H o 1 z v e r w e r t u n g, des Holzhandels und S a g e b e t r i e b e s«. Već sama okolnost, da je ta knjiga za kratko vrijeme (od 1905. do 1929.) doživjela deset izdanja očiti je dokaz o velikoj potrebi ovakih djela. Kako međutim knjige na stranim jezicima nisu bile pristupačne svim stručnjacima, a naročito većem dijelu omladine, te su uz to obrađivale prvenstveno prilike svojih zemalja, pojavilo se je u nacionalnim državama nastojanje, da se izdadu slične knjige i na domaćem jeziku, a koje će se baviti prvenstveno prilikama domaćeg tržišta drvetom Ta se je potreba osjetila i u Čehoslovačkoj te je rasla uporedo s razgranjivanjem poslovanja preduzeća državnih šuma i domena. Prvu knjigu iz ove oblasti izdaje 1927. Ing. Alois K u b i č e k: P F i r u č k a obchodni n a u k . 1 e s n i c k e a dfevars k e«. Međutim je ova knjiga posvetila prvenstvenu pažnju svjetskoj trgovini drvetom, dakle trgovinskoj geografiji dok je tehnici trgovine, upoznavanju robe, unutrašnjoj trgovini i prometu drvetom obraćena manja pažnja. Taj je nedostatak nastojao ukloniti šumarski nadsavjetnik pri Poljopriv. komori i honorarni docent za trgovinu drvetom na Šumarskom fakultetu praške tehnike Ing. Jan F r i č. Gospodina Friča poznajemo u stručnoj literaturi kao neobično vrijednog radnika, koji je izdao velik broj brošura iz područja zadrugarstva, uređenja malog šumskog posjeda i drugih šumsko^političkih pitanja, a u zajednici sa prof. Dr We in ga rt lom izdao je i »Osnove planskog gospodarstva u šumarstvu«. Ovaj put 22 |