DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 14 <-- 14 --> PDF |
doba pak treba valjana šumarska uprava da potrajnim gospodarenjem osigura potrebne drvne zalihe, koje će moći nesmetano trošiti univerzalni i suvereni potrošač ljudskih života i privrednih dobara, okrutni razarač: »Rat!« RESUME Malgre que la guerre consomme des grandes quantites du fer et du beton, on ne cesse pas, dans le but de la guerre, demanđer des quantites considerables du bois. Or il faut, en paix, creer des reserves neeessaires et etablir les plans d´exploitation. SAOPĆENJA OBRANA ŠUMA. Lijepa i iskrena rasprava tag, Marijana Matijaševića »Gospodarsko-političke mjere za obranu šuma« (Š. L. od g. 1940. br. 4—5, str. 237) zahvatila je problem u njegovoj bitnosti, te ga obrazlaže teoretski posve ispravno ali nepotpuno, jer nije zahvatila problem potrebe na drvu gorivom i građevnom. Meni nije svrha da kritiziram tu zaista vrijednu raspravu, koja može služiti mjerodavnima kod rješavanja toga problema kao osnovica, već bi želio iznijeti markantan primjer pustošenja šume iz političko-dcmagoških razloga. Prošla je zima sa obilnim snijegom i dugotrajnim hladnim vremenom dala mnogo prilika za pustošenje šuma nepovlasnom sječom. Ništa nije priječilo izvoz drva iz šume, što više obilan snijeg omogućio je izvoz drva potpuno. To je jedan od važnih uvjeta, da nesavjesni ljudi nepovlasnom sječom opustoše šumu. Pod takvim je prilikama pala mnoga šuma u Banovini Hrvatskoj žrtvom neznanja, pohlepe, nesavjesnosti i demagogije. U početku navaljivali su na šumu samo pojedinci, a poslije sve više njih i sve češće, dok nije navalilo na šumu cijelo selo te pustošilo po šumi danju i noću. Konačno su navalila na šumu i druga okolna sela, pa je u šumi bio gotovo svaki, koji je imao voznog blaga. Drvo se izvozilo čak i ručnim saonicama, a pustošilo se i noću za mjesečine. Karakteristično je za psihozu toga čina to, da je u nepovlasnoj sječi jedne šume sudjelovao i općinski stražar. Šuma je mješovita sastojma hrasta, jasena, brijesta i inog drva, stara 60 godina. Rušena su samo najbojla stabla sposobna za građu, a masovno se pustošilo od 15. 1. do 15. III. s nekim prekidima. Premda je na terenu bila oružnička asistencija 67 dana poprečno sa 9 oružnika dnevno, ipak je učinjena ogromna šteta, koju nikakovim sredstvima nije bilo moguće spriječiti. Pustošilo se u glavnom na površini od 100 ha. Sasječeno je i nepovlasno prisvojeno u svemu po stručnoj procjeni : 2523 kom. hrastovih stabala ... . 1316 ma 2673 » jasenovih » .... 1310 » 451 » brijestovih » .... 130 » 590 » grabovih » .... 51 » 300 » lipovih » .... 59 » 6573 kom. stabala 2866 m3 Od toga otoada uz umjerenu procjenu na razno tehničko drvo 1335 m3, a sve u ukupnoj vrijednosti od 700.000 Din. Od ukupne je drvne mase posječeno oko 20% i to najvrijednije. Navedena drvna masa nije sječena nekim pravilnim redom, već 12 |