DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1941 str. 13     <-- 13 -->        PDF

je u prošlom ratu trošila godišnje 4,5, Nemačka 7 milijona m3 rudarskog
drveta. I gorivo drvo, koje mora u mnogim fabrikama, u kućanstvu a
često i u železničkom saobraćaju nadomestiti ugalj, dolazi do vrlo uvećane
potrošnje. Da se prevozom "ne bi opteretile pruge, treba za snabdevanje
većih varoši i! industrijskih centara rezervisati šumske komplekse
u bližoj okolini. Industrija je kartona i papira kao i industrija kemijske
prerade drveta mahom u službi vojne uprave. Katranisanu lepenku za
pokrivanje baraka, zaklona, garaža i t. d. traži vojska danas u never.ovatnim
količinama. A zemlje kao naprimer Nemačka, koje su blokadom
odsečene od uvoza mnogih sirovina, moraju upotrebiti drvo odnosno celulozu
u takozvanoj industriji »surogata« (Ersatz-stoffe) za čitav niz predmeta
svakidašnje potrebe kao za veštačku vunu, veštačku svilu, celofan,
trolit, šećer i si.


Treba ovde navesti i važnu produkciju raznih alkohola suvom destilacijom
drveta, koji kao lako zapaljive tečnostj služe mjesto benzina. I
tanin kao ekstrakt za štavljenje koža spada u veoma potrebne sirovine
ratne proizvodnje radi snabdevanja vojske nepromočivom obućom.


Prema ovakvoj slici potrošnje drveta za vreme rata u ratne svrhe
i svrhe najnužnije privrede pozadine proizlazi, da i drvo spada u red
neophodno potrebnih sirovina za vođenje rata. Ovo je uočio već 1914
god. i W. Rathenau,* prvi čovek, koji je odmah u početku svetskog rata
shvatio potrebu organizacije ratne privrede u cilju osiguranja neophodnih
sirovina. Čim je naime Engleska Nemačkoj objavila rat, Rathenau je
smesta uvideo, da su time Centralne sile došle u položaj opkoljene tvrđave,
u kojoj treba voditi računa ne samo o hrani već i o količini svih
sirovina, potrebnih za ratovanje.


I on je kao kao osnivač takozvanog zavoda KRA (Kriegs-Rohstoff-
Abteilung) sredinom avgusta 1914 god. u Berlinu uvrstio i drvo u red
neophodnih ratnih sirovina. S toga možemo naći drvo obeleženo kao
ratnu sirovinu također u svima šemama, koje su izrađene posle rata od
raznih autora po raznim zemljama u cilju uređenja ratne privrede.


Jasno je, ako već normalno vreme traži izvestan plan za vođenje
privrede, takozvanu plansku privredu, da treba za uvećane potrebe rata
pripremiti osobito pažljivo izrađen plan. Jer ratna privreda treba da je
planska privreda ...´ e^o%^v! . Samo tako se može postići stvarno najveća
snaga zajednice!


U okvir valjanog vođenja rata spada dakle neosporno racionalan
plan ratne privrede a u tom planu nesme manjkati raspored provadanja
potrebne eksploatacije šuma, angažovanja određene drvarske industrije
za izradu određenih sortimenata, potrebnih transportnih sredstava za prevoz
u određena mesta upotrebe: arsenale, slagališta, mobilizacione
centre i si.


Samo tako planski i racionalno osigurana produkcija šumskih proizvoda
moći će zadovoljiti ogromne potrebe savremenog rata. U mirno


* S. Fischer, Berlin 1925. V. str. 28 i dalje.
11