DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo vima nije potrebno prethodno računski ispitati odnos prihoda niskog i visokog uzgoja, kao i mogućnost štednje na glavnom prihodu do krajnjih granica. Odnos u kome se nalaze prihodi niske šume uz ophodnju od 40 do 60 godina prema prihodima visoke šume od 120 godina najbolje se vidi iz podataka tabela prihoda raznih šumskih stručnjaka. Upoređenjem ovih tabela dolazi se nesumnjivo do zaključka, da se niskim šumskim gospodarenjem ne može nikada postignuti veći kvantiativni prihod na drvnoj masi od prihoda, koji se može dobiti visokim šumskim uzgojem u 120 godšnjoj ophodnji. Niska šuma može imati stanovite prednosti jedino u malom šumskom posjedu i to samo u onom slučaju, ako se radi o uzgajanju sitnih sortimenata za lokalne potrebe, n. pr. vinogradsko kolje, stupovi za hmeljike i t. d. i to od vrsti drveća sa velikom izbojnom snagom na pr. akacija, kesten, jasen, kanadska topola i sve vrste vrba. Naprotiv nisko šumsko gospodarstvo mješovitih sastojina hrasta, takve, graba — imajući kod toga u vidu potrebe interesenata na građevnom drvetu kao i potrebu produkcije na vrijednom tehničkom drvetu u cilju pokrića troškova uprave i čuvanja — nikako nije rentabilno za one šumske posjednike, čije šume stoje pod osobitim javnim nadzorom. Da gubitak na drvnoj masi niskim gospodarenjem mora prouzročiti i umanjenje novčane vrijednosti svih prihoda, razumljivo je i logično. Tanji materijal s neznatnim postotkom tehničkog drveta ne može dati prihode kao stara 120 godišnja sastojina bilo koje vrste drveća. Dok u 40 i 60 godišnjoj šumi nalazimo vrlo maleni procenat drva sposobnog za komercijalnu preradu, možemo u starim šumama dobiti 50—70% vrijednog drveta uporabivog za raznovrsnu tehničku preradu. To je u ostalom potpuno jasno svakome, te ovu tvrdnju nije potrebno ni dokazivati. Na temelju svega napred izloženog imade se prelaz sa visokog na niski šumski uzgoj ograničiti samo na one slučajeve, u kojima se obzirom na napred istaknute okolnosti ne može gospodariti isa visokim uzgojem. Osim toga imade se voditi što više računa o tom, da se šume, koje se već nalaze u niskom uzgoju, postepeno opet privedu visokom šumskom uzgoju u koliko to naravno budu prilike dozvoljavale. Pretstojnik Odjela za šumarstvo: Frković v. r. 46 |