DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja Sa izloženog sud je tužbu uvažio i utuženu odluku poništio kao neosnovanu na zakonu temeljem čl. 15 i 34 Zakona o državnom savjetu i upravnim sudovima. — O tom obavijest: 1.) Tužilac zemljišne zajednice komposesorat u Jastrebarskom, 2.) Savska financijska direkcija VI u Zagrebu uz dostavu spisa. U Zagrebu, dne 26. aprila 1939. Predsjednik III vijeća Kostrenčić Ivan v. r. BANSKA YLAST Odjel za šumarstvo. Zagreb, dne 27. listopada 1939. Broj: 20144/V—1939. Predmet: Prelaz sa visokog šumskog uzgoja na niski. S RES KOM NAČELSTVU 1—99 i t. d. Primjećeno je, da u zadnje vrijeme pojedini vlasnici šuma sve više prelaze sa visokog šumskog uzgoja na niski. Mnogi posjednici šuma vrše ovaj prelaz, jer misle da niskim uzgojem dobivaju više drva kao i u novcu vrijednije prihode od prihoda visokog šumskog uzgoja. Nekoji opet prelaze na niski uzgoj s razloga, što ne mnogu čekati 50 do 80 godina, koliko je potrebno do uživanja glavnog prihoda visoke šume. Njima treba drva i momentanih prihoda u novcu, a kako nemaju starih šuma zrelih za sječu, prelaze na -niski uzgoj žrtvujući najljepše srednjedobne sastojine svojim dnevnim životnim potrebama. Nekoji posjednici šuma prelaze na nisko šumsko gospodarstvo iz posvemašnjeg neznanja o rentabilitetu niskog i visokog uzgoja kao i o prihodima prorednog materijala, koji se mogu dobiti visokim šumskim uzgojem. Oni ne znaju, da prorednim putem mogu dobiti ogromne količine drva i time pokriti jedan znatan dio svojih potreba. Konačno neki posjednici šuma prelaze na nisko šumsko gospodarenje iz egoističnih i spekulativnih razloga, kako bi za svog života crpili što veće prihode bez obzira na štetu, koju time često puta nanašaju narodu, koji živi u okolini tih šuma i interesima opće narodne privrede. Ovakovih slučajeva imade mnogo u zadnjim godinama, te se može kazati, da je zavladala prava utrka, tko će prije posjeći svoje nezrele šume i preći na niski uzgoj da ih na kraju pretvori u drugu vrst kulture. Međutim dok pitanje prelaza sa visokog na niski šumski uzgoj pored spekulativne koristi tangira u prvom redu interese privatnog posjednika šuma, a u drugom redu interese okoline i opće nacionalne šumske privrede, dotle je pitanje izmjene načina uzgoja za posjednike šuma iz § 56 Zakona o šumama, čije šume stoje pod osobitim javnim nadzorom, daleko šireg značaja i općeg interesa u svakom pogledu. Slijedi iz toga, da je za sve šume koje stoje pod naročitim javnim nadzorom potrebno prije donošenja odluke o visini ophodnje računski ispitati i utvrditi, da li će odnosna ustanova ophodnjom zaista više dobiti drva za potrebe interesenata, nadalje opravdati prelaz sa visokog uzgoja na niski, te konačno izračunati koliko iznosi dobitk na drvnom materijalu . slučaju prelaza sa visokog uzgoja na niski.. Poznato je naime iz iskustva, da imade slučajeva, kada se ne mogu uz najbolju volju u praksi primjenjivati načela najvećeg rentabiliteta uslijed specijalnih prilika i potreba izvjesnih ustanova i krajeva, ali iz tog ne slijedi, da i u ovakovim slučaje 45 |