DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Njemačkoj klimi najbolje bi, prema autoru, odgovarala klima američke sekcije br. 19, t. j . West-Washingtona, ali je tu ljeto nešto suše nego u Njemačkoj. Kod japanskih klimatskih zona treba imati u vidu, da većina kiše padne ljeti, i da su godišnje oborine preko 1000 mm. Tome se ima pripisati i neuspjeh japanskog ariša (Larix leptolepis üord.) u područjima sušnih ljeta u Njemačkoj. Vrste, koje od prirode rastu na staništima dugih i hladnih zima, stradavaju u Njemačkoj od mraza. Reagiraju rano u proljeću na povišenu toplinu tla i podliježu stoga kasnim mrazovima. Kod usporedbe klimatskih odnošaja dolaze u obzir prvenstveno srednje mjesečne temperature zimskih mjeseci. Uzgoj neke rase nije umjestan, ako se zna, da su zimske studeni njenih autohtonih staništa mnog o niž e od ovdješnjih staništa. Značajno je, da rase nekih vrsta (tipičan primjer: petoigličavi borovi) uspijevaju na staništu, čija klima ne odgovara klimi autohtonih staništa. Autor to pripisuje okolnosti, što je kod tih rasa maksimalni stepen koncentracije stanišnog soka, koji S3 za vrijeme suše ili zime ne smije prekoračiti, vrlo visok. U ovim pitanjima trebat će još mnogo studija. Ako neka rasa, na pr. rasa od Pinus strobus L. iz klimatske sekcije br. 62 (Cadillac, U. S. A.), negdje u Evropi dobro uspijeva, autor upozorava, da to još nije dostatan dokaz, da će na tom istom mjestu dobro uspijevati i rase tamošnjeg drugog drveća, na pr. od Pinus resinosa Ait i dr. Studi j ras a je osnov za oplemenjivanje i uzgoj vrijednog šumskog drveća. Autor naglašava velik u važnos t budućeg rada na ovome polju. Postavlja namjerno kod toga pitanje, kako bi današnje gospodarstvo izgledalo, kada bi se konji, goveda i svinje, pa žito, voće i vinova loza uzgajali bez ikakve selekcije. Došlo je vrijeme, kad se i u šumarstvu stavlja na dnevni red proučavanje rasa, odnosno njihovo dobro smišljeno, plansko* i sistematsko uzgajanje, jer pojedinac čovjek suviše je kratkovjek, da bi mogao dočekati važnije rezultate samo od svog rada. Važno je, da ne zasijemo ni jedno zrno šumskog sjemenja i da ne zasadimo ni jednu šumsku sadnicu, za koju se točno ne zna njeno porijeklo. Svaki takav rad. t. j . sjetvu ili sadnju, valja ubilježiti na sigurno mjesto. Znatan prirast topolovih hibrida u Münchebergu (Mark) spominje autor radi poticaja, da se prouče mogućnosti, koje se u šumarstvu iz uzgoja bastarda domaćih vrsta sa rasama inozemnih srodnika mogu dobiti, jer bi odatle mogle slijediti znatne koristi. I. KHmasektionen und Urwaldbilder. (615 str.) U početku ovog sveska popisano je oko 500 stručnjaka i instituta iz čitavog svijeta, koji su surađivali kod ovog djela. Odmah zatim predočeni su profili Sjev. Amerike na 35°, 40°, 45°, 50° i 55° s. š. sa naznakom drveća, koje na pojedinim dijelovima profila raste, te naznakom pripadajućih klim. sekcija. . Klimatsk e sekcije, koje su opisane na str. 9—334, razdijeljene su na područja zemalja autohtonih staništa za Njemačku egzotičnog drveća (Sjev. Amerika, Azija i Sredozemlje), te na području zemalja u Evropi, kamo se unose takve egzote (Evropa, Njem. carstvo). Kod opisa pojedinih klimatski h sekcij a navedeni su: klimatski podaci, t. j . srednje mjesečne temperature u °C i srednje mjesečne oborine u mm za veći broj stanica; geografski smještaj, te značajnije poljodjelsko bilje na području sekcije; važne klimatske karakteristike (maksimalna temp, u julu i minim, temp, u januaru, apsol. god. minimum i maksimum, posljednji kasni i prvi rani mraz, prosječna količina snijega u mm); najvažnije vrste drveća, koje rastu u raznim položajima i nadmorskim visinama na području sekcije. Opis američkih klimatskih sekcija, t. j . sekcija br. 1—120, nalazi se na str. 15 do 235. Japanske sekcije označene su brojevima 121—125, Mandžurija br. 126, kineske klim. sekcije br. 127—133, Himalaja br. 134, Sibirija br. 135—138, Ural br. 139, BucharaTurkestan br. 140, Kavkaz i Perzija br. 141, Mala Azija, Sirija, Palestina i Cipar br. 616 |