DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 34 <-- 34 --> PDF |
prugastoj oplodnoj sječi (Streifenschirmschlag) a dapače i u badenskom načinu oplodne sječe, koja se inače zasniva na površini. Uza sve to nije dobro propisivati jedan kruti i nepromjenljivi način sječe. Posvuda se moraju uvažavati lokaln e prilike pa u svakom pojedinom slučaju odrediti najpovoljniji postupak. Taj se tek može propisati i unijeti u kart u sječ a (Schlagführungskarte). Njezina je velika važnost u tome, što sastavljena suradnjom svih poznavaoca objekta isključuje eventualna kasnija razilaženja i polemike. A to je vrlo važno u slučajevima, kad se često mijenjaju lokalni upravitelji. U pravilnom vezanju njegovanja i pomlađenja leži ključ za budućnost šumskog gospodarstva. Kod svakog je pomlađenja potreban, hoćemo li osigurati uspjeh, jedan izvjesni plan za prostorni red. Taj je postupak to potrebniji, što je veća potreba primjese svjetlo-zahtijevajućih vrsta, što je teren strmiji, što je drvo teže, što je veća opasnost od vjetrova i napokon, što je veća i! nepreglednija gospodarska jedinica. Naprotiv, u koliko ovi momenti manje dolaze do izražaja, u toliko je manje važan i sam problem projektiranja prostornog poretka. Ipak on nikada ne gubi potpuno na svojoj važnosti. Poredak sječa i njega sastojina ne mogu biti međusobno u opreci. Oni se što više vrlo povoljno nadopunjuju, kako to najbolje svjedoči njegovani njemački revir Langenbran d u Würtembergu. Suvišno je isticati, da se u Njemačkoj posvećuje naročito velika pažnja osnivanju sjekoreda, zaštitnih plašteva i sječa u cilju postepenog priučavanja sastojine na djelovanje vjetra, puteva za izvoz prorednog materijala, mjera za zaštitu od sunca i t. d. Ovamo spadaju i radovi oko projektiranja mrež e p u t e v a, što je naročito važno za planinske krajeve, gdje se potrajno gospodarenje može provoditi jedino pomoću guste mreže šumskih prometala. Kod naših smo dosadanjih razmatranja u glavnom posvetili pažnju onim pitanjima, koja općenito zadiru u gospodarstvo kao jednu cjelinu. Nu kod sastava uredajnih elaborata valja periodički sastavljati specijalne osnove (posebne porabne osnove, Einzelplanung) za svaku sastojinu. Na podlozi ovih osnova moguće je utvrditi, da lil plan sastavljen za cjelinu odgovara obzirom na etat biološkim, tehničkim i ekonomskim potrebama. Prusija je pokušala, da iz uzgojnih razloga automatski osigura i regulira periodički turnus sječa (Pflegehiebe) il to na način, da šume svake direkcije (Forstamt) podijeli na tri dijela odnosno bloka (Pflegeblöcke). Pokazalo se je, da je takav sistem suviše krut i neelastičan. Kod sastava navedenih specijalnih porabnih osnova treba istražiti star e sasto jin e obzirom na njihovu sječnu zrelost kao i obzirom na utvrđivanje potrebe da se sastojina obnovi. Za svaku sastojinu, koja se ima pomladiti, treba odrediti tip budućeg uzgoja (vrst drveća, oblik smjese, struktura). Samo tako možemo postići potrebnu jasnoću i potpun red u našim uzgojnim zahvatima. Odlučimo li se. da neku sastojinu obnovimo, to još ne znači, da se ima iskoristiti cijela površina ili jedan izvjesni dio njezin, jer bi se tako gospodarenje stavilo u neki prinudni položaj. Treba dakle postupiti protivno, pa samo jedan dio stručno utvrđene gromad e u sastojini odrediti za obnovu. Nu i kod toga se ne smije sastaviti neki! kruti neelastični program, već to ima biti više jedna načelna direktiva,, koja uzgoju šuma ostavlja u glavnom slobodne ruke. 605 |