DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 32 <-- 32 --> PDF |
iili da traži što veći prihod od šume t. j . što veću rentu, —i u tom slučaju mora prihvatiti dulji turnus, ili ga prilike sile, da traži kraći turnus, — tad se mora zadovoljiti s manjom drvnom zalihom a potom i s manjom rentom. Taksatorova je dužnost, da šumoposjedniku kod donošenja ove odluke ide na ruku, da ga savjetuje i da mu stavi na raspoloženje sva sredstva, koja pruža moderna nauka. Iz podataka Stanica za šumske pokuse znamo danas, da je gromadni prirast u relativno širokim granicama neovisan o intenzitetu proredi v a n j a. Težimo li dakle za što intenzivnijom njegom sastojina, moramo smanjiti drvnu zalihu ili produljiti trajanje produkcije. Zahtjevi pak podmirenja nacionalne potrebe u Njemačkoj a donekle i šumsko-gospodarski obziri iziskuju, da se mora prihvatiti visoki intenzitet njege šuma . A to nameće potrebu, da se točno prati, kakove rezultate pokazuje intenzivna njega i to tako, da se pomoću periodičnih snimanja drvne zalihe na samom objektu kontrolira tečaj razvoja konkretne sastojine. Iz tako dobivenih saznanja moguće je povući potrebne zaključke o tehničkim mjerama, koje valja primjeniti. Dakako, da se obzirom na točnost rezultata valja kloniti prevelikog optimizma, jer tu djeluju mnogi izvori pogrešaka. Ipak se na taj način može dobiti pouzdana podloga za daljnje zaključivanje pogotovo obzirom na kvalitet drveta. Odlučna uloga u nacionalnoj ekonomiji pripada pitanju rezerv a na drvnoj masi. Rezervom se ima smatrati ona količina zalihe, koja premašuje kvantum potreban za produciranje traženih dimenzija. Za Nijemce je od presudne važnosti, da imaju ovakovih rezerva kod onih vrsta, koje samo djelomično proizvode u domovini, kako bi u teškim vremenima mogli raspolagati s dovolinim količinama takovih vrsta. Nu specijalni ih gospodarsko-tehnički razlozi sile na potrebu osiguranja stanovitih rezerva prvenstveno na postojećem staro m (sječivom) d r v e t u a tek zatim i u izvjesnoj mjeri na prorednom materijalu. Kako vidimo, i na području stvaranja rezervi ima taksator izraditi važne osnove unutar odredaba zakona o šumama i potreba šumoposjednika. c) Struktura drvne zalihe. Visina drvne zalihe sama po sebi kazuje vrlo malo. Pravi uvid u stanje stvari dobivamo tek onda, kad upoznamo, kako je ta zaliha sastavljena obzirom na dobne i debljinske razrede. Dobnil će razredi zadržati i u budućnosti svoju važnost u svim pretežno jednodobnim šumama. Mi ćemo i u buduće težiti za pravilnim poredajem dobnih razreda, u koliko se to može postići bez velikih žrtava. Dobne razrede dopunjavaju debljinski, koji za potrajnost i u jednodobnoj sastojini imaju veliko značenje. U koliko je šuma pretežno raznodobna (prebirna), dolaze debljinski umjesto dobnih razreda. Što se tiče tražene visine drvne zalihe i njezinih komponenata, potrebno je svakako tu visinu izraziti brojčano, jer se bez toga ni moderna nauka ne može pomoći. To se mora učiniti bez obzira, dali ćemo u budućnosti uzgajati pretežno jednodobne ili raznodobne šume. Kod toga se valja čuvati apstraktnih i nerealnih računanja, kako se to već više puta u praksi dešavalo. Kod pretežno jednodobnih sastojina Nijemci i dalje upotrebljavaju tabele prihoda i prirasta, dakako nakon preispitanja, da li odgovaraju konkretnim prilikama. U raznodobnim pak šumama utvrđuju visinu drvne mase na taj način, da upoređuju prihode raznih 603 |