DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 31 <-- 31 --> PDF |
činama mora uvoziti iz inozemstva, upućuje, da se četinjače moraju uzgajati i u onim područjima, gdje ih nema od prirode. S druge pak strane moderna pedologija a i nauka o uzgoju šuma ukazuju na opasnosti vještačkog podizanja četinjača izvan granica njihovog prirodnog rasprostranjena. Neprirodnim se uzgojem šuma pogoršava produktivna sposobnost zemljišta i nastaje opasnost, da opskrba drvom bude u daljoj budućnosti oteščana. Mora se dakle tražiti jedno smišljeno poravnanje — kompromis — između bioloških i ekonomskih zahtjeva. U tu je svrhu potrebna, gotovo nenadoknadiva karta šumskih staništa (Standortskarte), koja ima prikazati sve bitne i za šumsko gospodarstvo važne stanišne prilike zajedno s prirodnim tipom šume za svako područje. Jedino je pomoću ovakove karte moguće dovesti u sklad nacionalne potrebe bliže budućnosti sa zahtjevom održanja prihodne sposobnosti zemljišta. Redovno ćemo tako pronaći povoljnu sintezu u obliku odgovarajući sastavljene mješovite šume. U njemačkim je pokrajinama obavljen u toku posljednjih godina vrlo važan posao oko kartiranja šumskog zemljišta, za što pripada zasluga harmoničnoj suradnji između nauke i prakse. Najveću su djelatnost u ovom pravcu razvile dvije srednjo-njemačke provincije Saska i Thüringen. Zakonom o procjeni zemljišta iz 1934. god. propisano je opće kartiranje svih zemljišta u državi, koja se iskorišćuju u poljodjelske svrhe. Provedba je tog zakona već u toku. Isti zakon predviđa i proširenje ovih radova na zemljišta izvan poljskog gospodarenja. Primjena je ovih propisa i na šumsko zemljište već zaključena, pa su u tečaju pripreme za provedbu. Tako će u Njemačkoj u dogledno vrijeme biti izvršeno zvanično kartiranje svih zemljišta šumskog gospodarstva. A to je napredak od neprocjenjive važnosti. Ustanovljenje drvne mase upoznaje nas s prihodnom sposobnošću raznih vrsta drveća na raznim staništima, dok nam kartiranje omogućuje, da iskustva stečena na jednom objektu iskoristimo i za druga staništa iste vrste. Upravo se u tom vezivanju ustanovljivanja drvnih zaliha s kartiranjem staništa otvaraju široki vidici za nova saznanja. b) Visina drvne zalihe. Visina je drvne zalihe ovisna kod inače jednakih prilika o a) duljini trajanja produkcije (dimenzijama, koje želimo postići), ß) intenzitetu njege šuma, .) veličini rezerva. Iz studija statistike o potrošnji drva dobivamo podatke o potrebnim dimenzijama i kvalitetu drva. Rezultati ustanovljivanja drvne zalihe, — ako ih sredimo prema bonitetima a unutar istih prema starosti, — pokazuju, u kom se razdoblju mogu producirati potrebne dimenzije. Pritom valja imati u vidu, da konzumpcija ne smije u nacionalnoj dirigovanoj privredi biti diktator produkcije. Potrošnju treba regulirati, kako bi se dobila što veća sloboda kretanja obzirom na procentualni udio pojedinih dimenzija. Naravno, da se tu, gdje se radi o određivanju duljine trajanja produkcije, ne smije zanemariti prirast na masi. Pogotovo je to važno za njemačke prilike, gdje se već dulje vremena osjeća velik nedostatak sirovina. Tek nakon´ što su temeljito proučeni i riješeni ovi momenti, mogu se u preostalom slobodnom okviru uvažiti i isključivo tehničkogospodarski razlozi. Sad može šumoposjednik prema svom općem ekonomskom stanju u glavnom odlučiti: 602 |