DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 30 <-- 30 --> PDF |
vrši razlučeno prema debljinskim razredima, a sve u cilju, da se nadopuni iskaz dobnih razreda. To treba provađati ne samo u raznodobnim (prebirnim) već i u jednodobnim šumama. ad c) U uskoj vezi s raščlanjenjem drvne zalihe na debljinske razrede stoji ii razdioba na kvalitetne razrede. Qromade pojedinih debljinskih razreda treba analizirati, raščlaniti po klasama kvaliteta, kako bi se potrajnost sačuvala i obzirom na ovaj faktor. Ovakove se analize već sprovode u Braunschweigu i u Pruskoj, dok se u drugim njemačkim provincijama ovaj postupak nalazi još u razvoju. ad d) Braunschweig je na pobudu prof. Abetza išao još i korak dalje. Tamo se još i za svaki debljinski razred određuje posebno prosječna vrijednos t kubnog metra, pa se tada na temelju debljinskih odnosno kvalitetnih razreda obračunava vrijednost čitave drvne zalihe. Ova vrijednost ima značaj veličine, koja uvelike olakšava upoređivanje. Na taj se način može kontrolirati, da li je vrijednost zalihe od jedne do druge izmjere porasla ili pala, t. j. da li je potrajnost stvarno osigurana ili nije. Ovako se mora svuda postupati, hoćemo li! dobiti jasan uvid u rezultat gospodarenja. Nema sumnje, da ne mora uvijek i svuda postojati težnja, da se sadanja vrijednost drvne zalihe trajno održi. Često se ne može izbjeći smanjenju kapitala. Nu kad već ovakav slučaj nastupi, onda moramo znati, u kolikoj smo mjeri taj kapital smanjili. A to se može postići! samo na ovaj opisani način. Samo se tako može točno povući granica između rente i kapitala i tako dobiti sigurnu podlogu za račun uspjeha gospodarenja. Dosad zavedeno računovodstvo u šumskom gospodarstvu vodi evidenciju samo o primicima i izdacima. Nažalost ovaj postupak nije prikladan za računanje uspjeha gospodarenja, jer ne vodi računa o promjenama vrijednosti kapitala drvne mase u toku vremena. Ost wald i Krieger pokazali su još jedan postupak, koji omogućava ispravno računanje uspjeha gospodarenja. Oni naime određuju ekonomski kapacitet šume pomoću prihodnih vrijednosti te razlučuju kapital od rente na početku i kraju uređajnog doba pomoću diferencije t. zv. mjerni h brojev a (Messziffern). Specijalno po Kriegerovoj metodi radi danas velika većina njemačkih privatnih šumskih posjeda. 2) Sastav i visina drvne zalihe Jedna je od najvažnijih zadaća, koju uređivanje šuma postavlja na taksatora, riješenje pitanja, kako treba da u konkretnom slučaju bude sastavljena drvna zaliha obzirom na a) smjesu vrsta drveća, b) visinu drvne zalihe, c) strukturu drvne zalihe. Rješenje ovog zadatka povlači za sobom odmah novo pitanje: koje su mjere potrebne, da se određena svrha stvarno i postigne. Važnost ovog zadatka zaslužuje, da ga pobliže promotrimo. O njegovom povoljnom riješenju ovisi1 u najvećoj mjeri produktivitet šumskog gospodarstva. a) Izbor vrste drveća. Iz kulturnih je i ekonomsko-političkih razloga potrebno, da njemačka šuma bude bogata razni m vrstama drveća. Kao ekonomski razlog kod izbora vrste mjerodavno je načelo: PODMIRIVANJE NACIONALNIH POTREBA. Nu tu se naravno odmah pojavljuju opreke bliže i dalje budućnosti. Velika potreba na četinjavom drvu, koje se u znatnim koli 601 |