DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 29 <-- 29 --> PDF |
dakle suviše jednostrano. To tim više, što znamo, da su bar približno točna ustanovljivanja prirasta relativno teško provediva. Kod ustanovljivanja se prirasta postupa u glavnom na dva načina: ili se ustanovi samo sveukupni tekući prirast, Mil i tekući i poprečni sveukupni prirast sveden na sredinu produk cionog vremena. Tekuć i prirast ne može dati: potpuni uvid u faktično stanje stvari, jer on po svojoj prirodi pokazuje samo ono, što je stvarno proizvedeno u konkretnom vremenskom razdoblju. Zato, da bi se mogle uvažiti ii imanentne mogućnosti, koje jače dolaze do izražaja u poprečno m prirastu, mora se pristupiti i određivanju poprečnog prirasta. Kod toga treba naglasiti slijedeće: Dokle ne budemo raspolagali s podacima periodičnih snimanja drvne zalihe, ne možemo izbjeći primjeni tabela prihoda i prirasta u svrhu približnog ustanovljenja sveukupnog tekućeg prirasta. Tako se danas u Njemačkoj stvarno i radi. Potrebno je dakako, da se tabele prije upotrebe ispitaju, da li odgovaraju konkretnom objektu. Kad je već prirast uzet kao osnovka uređivanja šuma, onda dosadanje gospodarske jedinice kao realan spoj šumskih površina, na koje se primjenjuje načelo potrajnosti, gube na svojoj važnosti. Umjesto takovih realnih jedinica za regulisanje potrajnosti; možemo uspješno upotrijebiti idealn e jedinice , koje imaju više računsko-statistički značaj. Njihovi podaci kazuju udio pojedinih vrsta drveća u ukupnom sastavu šume. Taj se udio izražava u obračunatim, dakle idealnim površinama, što ih zapremaju pojedine vrste drveća u mješovitoj šumi, — a te se površine mogu dodjeljivati raznim gospodarskim jedinicama. Danas se opće osjeća tendencija, da se u sastojini podržava smjesa raznih vrsta s raznim turnusima. Ovu pojavu susrećemo u Njemačkoj gotovo u svakoj šumskoj ekonomiji. Neminovna je posljedica toga, da su dosadanje gospodarske jedinice, koje predstavljaju realan sklop šumskih površina, postale nemoguće kao instrumenat za regulisanje potrajnosti. Takove jedinice nisu više u najmanju ruku ni potrebne, kad je prirast uzet kao osnovka uređivanja. Toliko bi se u krupnim potezima moglo iznijeti o potrajnosti obzirom na samu drvnu zalihu. Sam problem još nije ovime potpuno obuhvaćen, ma da se to čini tako u prvi mah. Po današnjem nazitanju njemačkog šumarstva ima se potrajnost još specijalno regulisati obzirom na a) pojedine vrste drveća, b) debljinske razrede, c) kvalitetne razrede, d) vrijednost. ad a) Što se tiče potrajnosti pojedinih vrst a drveća , treba istaknuti, da se ne radi o tome, kako bi se slučajno prisutne vrste tako reći ovjekovječile. U većini se slučajeva postupa upravo obratno. Nastoji se, da se promijeni omjer smjese, t. j. kod nekih će se vrsta drvna masa smanjiti dok će se kod drugih uvećati. Opseg se ovakovih promjena može odrediti samo u slučaju, kad raspolažemo sa smjernicama potrajnosti u obliku idealnih gospodarskih jedinica i etata i to zasebno za svaku vrstu drveća, te kad se u tu svrhu provedu potrebne evidencije. ad b) Kod regulisanja potrajnosti obzirom na debljinsk e raz red e bitno je, da se kontrola drvne mase od jedne do druge izmjere 600 |