DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Ona istražuje važnost šuma za život naroda i dolazi do najopćenitijih postulata, kako se šuma ima oblikovati u gospodarskom i nadgospodarskom pogledu. Da bii se ti postulati proveli u život i primjenili u praktičnom šumskom gospodarstvu potrebno je, da se izradi detaljna osnova obzirom na duljinu trajanja produkcije i prostranstvo objekta. Izrada je ovakove osnove prva zadaća uređivanja šuma. Kod toga se imaju uvažiti zahtjevi raznih discilplina, prvenstveno uzgajanja i iskorišcavanja šuma, nauke o šumskim prometalima i nauke o čuvanju šuma. Sve njihove tekovine treba obuhvatiti; u jednoj korisnoj sintezu. Za ovakovo općenito promatranje problema uređivanja pripada zasluga Christofu Wagneru , profesoru taksacije na univerzitetu u Freiburgu. Samo se s tako širokog vidika mogu izbjeći jednostranosti u biološkom, tehničkom ili gospodarskom pogledu. Temelji savremenog uređivanja njemačkih šuma počivaju na tri glavna elemnta a to su 1) potrajnost, 2) struktura i visina drvne mase, 3) prostorni poredak. Sve ove tri komponente čine u uredajnom smislu zapravo jednu cjelinu pa se vrlo teško dadu pojedinačno promatrati. Njihova se međusobna uskladba, koja je za uređajue svrhe neophodno potrebna, ima vršiti ne toliko s gledišta individualne koristi šumoposjednika, koliko u cilju općeg privrednog prosperiteta njemačkog državnog organizma. 1) Regulisanje potrajnosti Zadaća je reguiisanja potrajnosti, da za određeno vrijeme (t. j. vrijeme, za koje se osnova izrađuje) utvrdi, koliko se smije sjeći a da istovremeno bude sačuvan kontinuitet uživanja. U tu je svrhu u Njemačkoj od uvijek upotrebljavan kriterij površin e u obliku normalne sječne površine, naravno u vezi s poželjnim poređajem dobnih razreda. Razlike se boniteta nastojalo eliminirati redukcijom na izvjesni srednji bonitet. Dok se vodilo računa samo o glavnom prihodu, mogla se je potrajnost osigurati — barem u pogledu drvnih zaliha — dovoljnom točnošću i računskim putem. Nu od časa, kad se s uzgojnih razloga sve više pristupa sječi međuužitaka, nije to više moguće. Osiguranje potrajnosti u ovom slučaju nije više dovoljno, jer sama površina prestaje biti pouzdan indikator potrajnosti. Tu je potrebno, da se potrajnost osigura na bazi sveukupnog gromadnog prirast a međuužitaka i glavnog prihoda. Tako dolazimo do sveukupnog užitka, koji treba potrajno osigurati. Primjećuje se, da se je proredivanje dosad u Njemačkoj često zanemarivalo, ma da je vrlo potrebno iz uzgojnih razloga. Izgleda, da je to svjesno propuštano i to iz bojazni, da će se njim smanjiti glavni prihod. Kako je kod izvođenja proreda odlučan momenat individualnog rasuđivanja, nije teško zaključiti, da će kod radikalnih proreda doći u pitanje potrajnost glavnog prihoda. Međutim unatoč ovih u velikom dijelu opravdanih bojazni, u Njemačkoj se danas njezi sastojina poklanja sve veća pažnja. Nužna je posljedica toga, da budućnost pripada onim uređajnim metodama, koje baziraju na prirastu. Naravno, da se kod toga ne pušta iz vida ni sama površina kao regulator potrajnosti. Površina se još uvijek uvažava zato, da potrajnost ne bi bila osigurana samo na bazi prirasta, 599 |