DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Ona istražuje važnost šuma za život naroda i dolazi do najopćenitijih
postulata, kako se šuma ima oblikovati u gospodarskom i nadgospodarskom
pogledu. Da bii se ti postulati proveli u život i primjenili u praktičnom
šumskom gospodarstvu potrebno je, da se izradi detaljna osnova
obzirom na duljinu trajanja produkcije i prostranstvo objekta. Izrada je
ovakove osnove prva zadaća uređivanja šuma. Kod toga se imaju uvažiti
zahtjevi raznih discilplina, prvenstveno uzgajanja i iskorišcavanja
šuma, nauke o šumskim prometalima i nauke o čuvanju šuma. Sve njihove
tekovine treba obuhvatiti; u jednoj korisnoj sintezu. Za ovakovo
općenito promatranje problema uređivanja pripada zasluga Christofu
Wagneru , profesoru taksacije na univerzitetu u Freiburgu. Samo se
s tako širokog vidika mogu izbjeći jednostranosti u biološkom, tehničkom
ili gospodarskom pogledu.


Temelji savremenog uređivanja njemačkih šuma počivaju na tri
glavna elemnta a to su


1) potrajnost,


2) struktura i visina drvne mase,


3) prostorni poredak.


Sve ove tri komponente čine u uredajnom smislu zapravo jednu cjelinu
pa se vrlo teško dadu pojedinačno promatrati. Njihova se međusobna
uskladba, koja je za uređajue svrhe neophodno potrebna, ima vršiti
ne toliko s gledišta individualne koristi šumoposjednika, koliko u cilju
općeg privrednog prosperiteta njemačkog državnog organizma.


1) Regulisanje potrajnosti


Zadaća je reguiisanja potrajnosti, da za određeno vrijeme (t. j. vrijeme,
za koje se osnova izrađuje) utvrdi, koliko se smije sjeći a da istovremeno
bude sačuvan kontinuitet uživanja. U tu je svrhu u Njemačkoj
od uvijek upotrebljavan kriterij površin e u obliku normalne sječne
površine, naravno u vezi s poželjnim poređajem dobnih razreda. Razlike
se boniteta nastojalo eliminirati redukcijom na izvjesni srednji bonitet.
Dok se vodilo računa samo o glavnom prihodu, mogla se je potrajnost
osigurati — barem u pogledu drvnih zaliha — dovoljnom točnošću
i računskim putem. Nu od časa, kad se s uzgojnih razloga sve više pristupa
sječi međuužitaka, nije to više moguće. Osiguranje potrajnosti u
ovom slučaju nije više dovoljno, jer sama površina prestaje biti pouzdan
indikator potrajnosti. Tu je potrebno, da se potrajnost osigura na bazi
sveukupnog gromadnog prirast a međuužitaka i glavnog prihoda.
Tako dolazimo do sveukupnog užitka, koji treba potrajno osigurati.


Primjećuje se, da se je proredivanje dosad u Njemačkoj često zanemarivalo,
ma da je vrlo potrebno iz uzgojnih razloga. Izgleda, da je to
svjesno propuštano i to iz bojazni, da će se njim smanjiti glavni prihod.
Kako je kod izvođenja proreda odlučan momenat individualnog rasuđivanja,
nije teško zaključiti, da će kod radikalnih proreda doći u pitanje
potrajnost glavnog prihoda. Međutim unatoč ovih u velikom dijelu opravdanih
bojazni, u Njemačkoj se danas njezi sastojina poklanja sve veća
pažnja. Nužna je posljedica toga, da budućnost pripada onim uređajnim
metodama, koje baziraju na prirastu. Naravno, da se kod toga ne pušta
iz vida ni sama površina kao regulator potrajnosti. Površina se još uvijek
uvažava zato, da potrajnost ne bi bila osigurana samo na bazi prirasta,


599