DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 26 <-- 26 --> PDF |
je to bilo dosada. Kako je već spomenuto, načelo je rentabiliteta napušteno, a na njegovo mjesto dolazi načelo produktiviteta. Što veći napon i što veća produkcija (Mehrleistung und Mehrerzeugung) — danas je misao vodilja njemačke šumarske politike. Šumarstvo nije više jedna izolovana ekonomija; ona je kao dio opće narodne privrede — makar i potpuno osebujnog karaktera —i uvučeno u sklop autarhičnog gospodarstva it njegovih programa. Čitav je stručni rad usredotočen u nastojanje, da se pronađu sredstva i način, kako bi se postiglo što veće ukamaćenje kapitala angažovanih u šumskoj privredi. Prva je posljedica ovakovog nastojanja racionalizacij a t. j. stvaranje jednakih vrijednosti uz najveću štednju na izdacima, koja je dosljedno provedena u svim privrednim granama. U industriji je ova racionalizacija po svjedočanstvu samih Nijemaca pokazala velike uspjehe. Nu ovdje šumarstvo radi svojih specifičnih svojstava pokazuje izuzetak. Načelo racionalizacije nije moguće primjeniti na šumarstvo u onoj mjeri, kako je to moguće kod drugih privrednih grana. Tu više nije mjerodavno svojstvo šume kao produktivnog kapitala, već je tu odlučan rad ; obzirom na rad smatra se šumsko gospodarstvo ekstenzivnim. Čovječji rad u šumarstvu nije moguće nadomjestiti strojem, barem ne u onoj mjeri, kako je to u industriji a donekle i u poljoprivredi. Stoga se u današnjoj Njemačkoj racionalizacija u šumarstvu prenosi na posve drugi teren, na osnivanje takovog gospodarskog tipa šume, koji omogućuje a) uvećavanje prirasta po masi i kvaliteti, b) trajnu štednju na izdacima oko podizanja i njege. Naravno, da ovamo spada i štednja u konzumpciji drveta, koju ispuštam samo s razloga, što je uopće razumna potrošnja osnovna značajka svakog planskog gospodarenja. Prožeti ovim idejama Nijemci nastoje obrazovati naročiti šumsko-uzgojni oblik, koji se ističe a) stepenastom strukturom radi intenzivnijeg korišćenja svijetla (kvantitativni prirast), b) miješanjem uzgojno srodnih vrsta radi intenzivnijeg korišćenja zemljišta, povoljnijeg sklopa i raznolikosti uporabe (kvalitativni prirast). Favorizovanjem se stepenaste strukture želi donekle približiti prebirnom obliku ali samo do izvjesne mjere i samo s tom svrhom, da sunčano svjetlo bude u što većoj mjeri pristupačno vrhovima krošanja te da sastojina bude otpornija proti elementarnim nepogodama (vjetar, atmosferilije). Miješanjem se vrsta želi postići, da svaka vrsta drveća dođe na ono tlo, koje raspolaže s najviše njoj potrebnih hraniva, te da se pomoću podesnih grupacija proizvede jače čišćenje od grana i veća jedrina unatoč stepenaste forme sastojine. Kod izbora vrsta prvenstveno dolaze u obzir one, koje današnja Njemačka mora uvoziti. Ideja se racionalizacije nije manifestirala samo u internim problemima šumarstva. Pod pretpostavkom, da je šumsko gospodarstvo samo dio opće narodne privrede a nikakova izolirana ekonomija, ona je išla mnogo dalje, pa određuje i ekonomski najpovoljniji prostorni razmjer šume i drugih privrednih grana, specijalno poljskog gospodarstva. Razdiobu raspoloživog agrarnog zemljišta (Raumordnung) provodi njemačka država kao najviša nacionalna gospodarska organizacija. Njezina intervencija u tom pogledu već zahvata daleko u područje ne samo samoupravne i državne nego i privatne ekonomije. Stvoriti iz svih privrednih grana a napose iz šumarstva i poljoprivrede takovu gospodarsku harmoniju, koja trajno uslovljuje 597 |