DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 25 <-- 25 --> PDF |
interesima države, koja mora odlučno zahvatiti u jezgru narodne ekonomije. Zabacujući privatni interes ovaj sustav zalazi u drugu krajnost pa preporučuje korporacijski sistem i povratak nestalog feudalizma. Unatoč ovog nedostatka Nijemci još i danas naglasuju, kako je ovaj sustav prvi cjelovito obuhvatio totalitet života u narodnom gospodarstvu. On je taj, koji je prvi započeo borbu protiv Smithovog gospodarskog liberalizma i egoističnog individualizma. Ovime nije rečeno, da je šumarska nauka 19. stoljeća pod uplivom privatno-gospodarskog principa pustila s vida pravu suštinu svog spoznajnog objekta. Naprotiv, čitavo je prošlo stoljeće ispunjeno krupnim naučnim radom i okrunjeno mnogim znanstvenim rezultatima. Nu baš to po shvatanju današnjih njemačkih stručnjaka dokazuje, da jednostrano privatno-gospodarsko naziranje nije bilo zaprekom naučnom stvaranju. Međutim — kaže se — u čitavom se tom progresu osjeća napor, da se načela privatnog interesa učine bližima šumskom gospodarstvu i dovedu u sklad s unutarnjim specifičnim svojstvima šume. Suprotnost se romanticizma sa Smithovom školom pojavila u šumarstvu već negdje iza polovice prošlog stoljeća nastupom borbe pristaša teorije o najvećoj šumarsko j rent i (VValdrententeorie) protiv teorije o čistom zemljišnom prihodu (Reinertragslehre). Ova borba po današnjem gledanju Nijemaca predstavlja stvarno sukob šumarskih i privatno- gospodarskih principa. Nažalost su u ovoj borbi nacionalni ekonomi ostali po strani, pa je tako nauka izgubila jedan vrlo koristan supstrat za proučavanje rentabiliteta, ekonomičnosti i produktiviteta. Ovdje valja spomenuti i J. H. von T h ü n e n a (1750.—1850.). kojeg, kako znamo, neki računaju, među pristaše, a drugi među protivnike smithianizma. Poznat je po svom djelu »Izolirana država« (III. dio), gdje obrađuje šumsko-gospodarske probleme u smislu teorije čistog zemljišnog prihoda na jedan naročit način napose obzirom na primjenu u praksi. S druge pak strane Helfe r i eh izdaje 1871. godine svoju raspravu »Waldrente«, s kojom pokreće borbu protiv raznih teoretskih zasada škole čistog zemljišnog prihoda. Ovaj je njegov otvoreni stav najjače izražen u kritici Presslerovog djela: »Der rationelle Waldwirt und sein Waldbau des höchsten Ertrages« (1858. god.). On ocjenjuje stanovište Presslerovo kao »privatno-gospodarski ispravno ali nacionalno-ekonomski neispravno« (privatwirtschaftlich richtig, national-ökonomisch unrichtig). Tu valja primjetiti, da su novija istraživanja ovih teorija u našoj literaturi donijela sasvim druge zaključke (Dr. ing. Pipan), prema kojima izlazil teorija najveće šumske rente bliža individualističkom principu nego teorija čistog zemljišnog prihoda. Napokon valja istaći, da se uplivom romantičke škole izgrađuje i smisao za ljepotu i estetske osebine šume. za prirodne tajne, što se sve odrazuje u pjesništvu prošlog stoljeća. Šuma je shvaćena kao tipična pojava skupljanja pojedinačnih fenomena u jednu cjelinu, koja se neprestano mijenja, giba i živi pa pokazuje analogne norme odnosa pojedinosti naprama cjelini s onima, koji važe za odnošaj pojedinca čovjeka naprama zajednici odnosno narodu. d) Nacional-socijalizam Današnju je gospodarsku sistem u Njemačkoj obzirom na sve veću nestašicu sirovin a dao šumi i šumarstvu daleko veću važnost, nego 596 |