DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 24 <-- 24 --> PDF |
dišta privatne i državne ekonomije podijelila na dvije grane: na državno i na privatno gospodarstvo. Nagli razvitak tehnike i prometa, veliki prirast stanovništva i dosljedno tome sve veće širenje industrije daje već u početku 19. vijeka pravu važnost građevno m drvu , dok uporabu ogrjevnog drveta potiskuje sve više u pozadinu. Konačno postaje produkcija grade glavnom svrhom šumskog gospodarstva. Građevno drvo dobiva onu važnost. koju ima il danas u narodnom gospodarstvu. Ovako postavljena svrha šumskog gospodarstva dovodi pod uplivom fiziokratskog shvatanja do pitanja, da li se sa šumom ima gospodariti tako, da se postigne najveći mogući prihod na masi! ili pak tako, da se postigne najveći novčani prihod. Vodene su duge i opsežne diskusije, nu konačno je odluka pala u korist najvećeg novčanog prihoda. Tu leži začetak poznate teorije č istog zemljišnog prihoda (Bodenreinertragsteorie). Drvna je zaliha šume shvaćena kao glavnica odnosno kao kolajući kapital, koji ima trajno odbacivati jedan oficijelni (landesüblich) kamatnjak. Kako pak zemljište pripada takovoj vrsti kapitala, koji! se ne uvećava nego trajno ostaje u nepromjenjenoj veličini, to se od zemljišta traži! najveće moguće ukamaćenje odnosno najveća zemljišna renta. Uzgred valja naglasiti, da se oficijelni kamatnjak, kako znamo, nije mogao trajno održati u šumskom gospodarstvu. Kasnije ga E n d r e s zamjenjuje s posebnim šumskim kamatnjakom, nižim od oficijelnog. Princip je rentabiliteta proizveo u njemačkom šumarstvu radikalno eksploatiranje vrlo vrijednog ali malo rentabilnog starog drveta (Althölzer). Teorija čistog zemljišnog prihoda uzrokovala je snižavanje ophodnja, uslijed čega su postale raspoložive ogromne zalihe prezrelih stabala, koje Pressle r naziva »faule Gesellen«, koje treba iz šume što prije izvaditi. Kako vidimo, uvođenje je kamatnjaka u šumsko gospodarstvo povezano s težnjom, da se omogući investiranje likvidiranog kapitala u druge poslove, gdje će pružati veće ukamaćenje i gdje se s gledišta narodnog gospodarstva ukazuje kao najproduktivniji. U tom je pravcu postavljen i glasoviti Toeringo v predlog bavarskoj komori (7. februar 1908.), koji traži veliko povećanje etata sječom nerentabilnih starih stabala. Prema državnoj se statistici! Njemačke pokazuje od 1900. do 1913. godine naglo povišenje etata na građevnom drvu od 20 na 29 milijuna kubnih metara. Danas Nijemci napuštaju teoriju čistog zemljišnog prihoda. To je razumljivo već i s razloga, što su zabacili i samo načelo rentabiliteta u šumarstvu. Ovo svoje skretanje od dosadanje linije obrazlažu tim, da se prirodni razmjer između šumske glavnice (drvne zalihe) i šumske rente (prihod na drvu) ne može uopće uporediti s oficijelnom kamatnom stopom, koja se osniva na sasvim drugim temeljima. c) Romantic i zam Učenje Adama Smitha izaziva obzirom na naglašavanje važnosti privatnog interesa najprije u Njemačkoj a zatim i u drugim zemljama jake pokrete, koji zauzimlju krajnje suprotni stav i počimaju sa sasvim drugog gledišta prosuđivati narodno gospodarstvo. U toj se suprotnosti razvio novil gosnodarski sistem t. zv. romanticizam. Glavni mu je predstavnik Adam Müller, koji zabacuje privatni interes kao glavni regulator gospodarskog života. Romanticizam daje glavnu važnost općim 595 |