DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 23     <-- 23 -->        PDF

e


nestati. U tadanjoj se literaturi napuštaju rasprave o raznim šumskim
regaliijama a pojavljuju se prve šumsko-gospodarske studije naravno
strogo kameralističkog smjera. Tako već 1713. godine izdaje saski kapetan
Carl o wit z svoje djelo: »Sylvicultura oeconomica«, prvu njemačku
šumarsku stručnu publikaciju. Godine 1757. izdaje Mose r djelo:
»Grundsätze der Forstökonomie«, u kojem je prvi put šumsko gospodarstvo
cjelovito obrađeno kao samostalna naučna disciplina i to s pravnog,
tehničkog i gospodarskog gledišta. Napokon godine 1781. izdaje
Goetheov prijatelj i profesor u Heiidelbergu Jung-Stillin g djelo:
»Versuch eines Lehrbuchs der Forstwissenschaft«. Merkantilizam je,
kako vidimo, unatoč zapostavljanja agrarne produkcije prvi izgradio
osnove racionalnog šumarstva, na kojima se je kasnije dalje razvijala
naša nauka.


b)Fiziokratizam.
Ovaj se sustav osniva na pretpostavci, da narodno blagostanje
može stvarati i uvećavati samo agrarna produkcija, jer je ona navodno
jedina produktivna (Quesnay, Turgot). Gospodarskim dakle životom vladaju
prirodni zakoni, pa su oni i jedini mjerodavni za prosuđivanje svih
pojava u nacionalnoj ekonomiju. Ovu temeljnu ideju fiziokrata nastavlja
i dalje razrađuje Ada m Smith , koji, dodajući tome privatni interes
pojedinca kao uslov gospodarskog progresa, osniva novi gospodarski; sustav
prozvan po njemu smithianizmom. Ovdje se dakle radi zapravo o
dva gospodarska sistema, koji su međusobno organički povezani. Međutim
kako stvarno razvojno proističu jedan iz drugoga, uzimamo ih s gledišta
šumskog gospodarstva kao jednu cjelinu. Stvarno je smithianizam samo
razvijenija forma fiziokratskog sustava, jer obojica polaze od istih načela
Uostalom i Smithov se sistem dalje izgrađuje radovima njegovih sljedbenika
(Malthus, 1766—1834 i Rikardo, 1772—1823).
Osnovna ideja ovog gospodarskog nazora t. j . primarna važnost
praprodukcije i privatnog interesa pojedinaca nije mogla a da se duboko
ne odrazi u šumarstvu. Naglašavanje važnosti! agrarne produkcije dovodi
do razriješenja starih feudalnih odnosa a šumsko se gospodarstvo počima
promatrati s isključivo privatno-gospodarskog stanovišta u težnji za postizavanjem
što većeg dobitka. U svom daljnjem razvoju privatno-gospodarskil
princip dovodu do traženja najvećeg mogućeg rentabiliteta .
Čim je rentabilnost uzeta kao glavna svrha šumskog gospodarstva, odmah
se šuma kao gospodarski objekt morala nužno prosuđivati dvojako
i to zasebno kao državna a zasebno kao privatna svojina. Pod uplivom
engleskog učenja i prikazivanja katastrofalnog stanja, u kom su se nalazile
šume nakon napoleonskih ratova, počelo se proučavati pitanje otuđenja
državnih šuma. Sve je više počelo prevladavati uvjerenje, da
država nije sposobna voditi racionalno šumarstvo. Tako Krau s (prijatelj
Kantov u Königsbergs prvi zagovara prodaju državnih šuma a jednako
i Sarto r i us, koji dokazuje, da bi se prodajom državnih šuma
mogli podmiriti tadanji državni dugovi pa računom dolazi do većih svota
ukamaćenjem dugova nego što iznose prihodi šuma. Ove su rasprave
početak kasnijih razilaženja, koja se osjećaju kroz čitavo 19. stoljeće
naime, da li je bolje riješenje šuma kao vlasnost države ili kao vlasnost
pojedinca. Tu leži i uzrok, da se je početkom prošlog stoljeća stara kameralna
nauka obzirom na individualističko-liberalističku suprotnost gle


594