DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 22 <-- 22 --> PDF |
* njegova važnost cijeni po veličini prihoda nuzgrednih užitaka, dok glavni današnji prihod — drvo — ostaje gotovo potpuno bez značenja. a) Merkantilizam. Vrijednost se drva kao glavnog šumskog prihoda počima cijeniti nekako tek iza 30-godišnjeg rata, kad su mnoge šume bile bezobzirno devastirane, pa se počela osjećati nestašica na drvu. Strah pred tom nestašicom doveo je u doba kasnijeg državnog apsolutizma do donošenja zakona o zaštiti i urednom šumskom gospodarstvu (landesfürstliche Wohlstandspoliizei). Ovim se propisima stavlja šuma po prvi put radi osiguranja opskrbe u zaštitu zakona (Versorgungswald). U ovo razdoblje pada i početak periode merkantilizma, koji je još poznat i pod imenom kolbertizma (Francuska) te kameralizma (Njemačka). Kako je poznato ovaj sustav polazi od prcdpostavke, prema kojoj narodno blagostanje ovisi o množini plemenitog metala t. j . novca, koji se nalazi u državi (Serra, Bacon Verulamski, Mun, Melun, Klock). Dosljedno tome ovaj sistem vodi računa samo o povoljnoj trgovačkoj bilansi i posve zanemaruje agrarnu produkciju (Cromwell, Colbert), pa se s ovog stanovišta mora i promatrati njegov upliv na šumsko gospodarstvo. Nestašicu odnosno krizu drveta (Holzkrise), koju su u početku prouzrokovan česti ratovi, pojačava kasnije sve veći razvoj industrije napose ljevaonica i talionica željeza. Najjače se ova kriza osjetila u nestašci drvenog ugljena, uslijed čega dolazi u Italiji, Francuskoj i Engleskoj do potpunog zastoja u rudarstvu i industriji. Prema tome je prva etapa merkantilizma karakterizovana potrebom na drvu kao o g r e v n o m artikl u i kao pomoćnom sredstvu za razvoj specijalno metalurgijske industrije. Građevno drvo u prvoj etapi još nema tolike važnosti, da bi njegova nestašica uzrokovala u velikim razmjerama poremoćenja u narodnom gospodarstvu. Druga je etapa periode merkantilizma obilježena traženjem zamjene za drveni ugalj. koji je sve više nestajao. U Engleskoj je to brzo dovelo do napuštanja drvenog i prelaza na kamen i ugljen. Iza nje su slijedile i druge zemlje, pa u najvećem dijelu industrijske proizvodnje kameni ugalj potiskuje drveni. Ta se zamjena kasnije očituje i u postepenom eliminiranju drveta kao građevno g materijala, na čije mjcsio suksesivno dolazi ŽELJEZO I KAMEN. Drvo polagano prestaje biti glavni građevni materijal stambenih zgrada, mostova i brodova, ma da je na pr. grad Hamburg sve do 1842. god. građen pretežno od drveta. Kasnije, u toku 19. stoljeća, drvo će i dalje uzmicati iz raznih grana tehnike naročito tamo, gdje su potrebne veće množine trajnog građevnog materijala. Međutim, drvo će u isti mah dobivati neprestano nova područja uporabe, da konačno postane u modernom gospodarstvu takav gromadni artikal, čije cijene bilježe najveći uspon. Druga je dakle etapa periode merkantilizma obilježena zamjenom organskih za anorganske sirovine odnosno ..amjenom drveta kao grade sa željezom i kamenom. Upliv se merkantilističkog shvatanja šume i šumarstva´ očitovao prelazom iz dotad »obskrbne« šume (Versorgungswald) ka »tečevnoj« šumi (Erwerbswald). Taj je prelaz nastao pod pritiskom finansijskih potreba sa težnjom, da se postigne što veći! prihod od šume. Tu su zapravo udareni prvii temelji racionalnog šumskog gospodarstva. Ono nastaje u doba, kad drva sve više nestaje i kad se javlja bojazan, da će ga posvema 593 |