DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 21 <-- 21 --> PDF |
profesori Dr. H e s k e (Tharandt) u svojem predavanju u Spessartu (13, jula) i Dr. A b e t z (Freiburg) u svojem predavanju u Konstanzu na Bodenskom jezeru (17. jula). Kako prikupljeni materijal želim obraditi s načelnog gledišta, to ispuštam iz ovog prikaza referate profesora Dra R ö h r 1 a (Tharandt) i šumarnika Dra B u j a k o w s k o g a, održane na Zeissovom Institutu u Jeni (11. jula), koji je odnose na tehniku radova aerofototaksacije. Ovu vrlo važnu granu iznosim u posebnoj raspravi.* Da bih mogao u cijelosti obuhvatiti glavni supstrat ovog prikaza, nastojat ću, da u najkrupnijim crtama iznesem sve glavnije dosadanje ekonomske sisteme s gledišta šumskog gospodarstva, kako bi se kao logički razvoj moglo shvatiti današnje naziranje na gospodarsku važnost šume u Njemačkoj. Nadalje je to potrebno još i s razloga, što ovakav jedan prikaz nije do danas objavljen u našoj stručnoj književnosti, ma da je poznato, da su u prošlosti razna nacionalno-ekonomska strujanja dirigovala sa svim gibanjima u šumskom gospodarstvu. Obrađujem ovaj dio temata na podlozi iznešenih refleksija prof. E b c r t s a, sada Ministerialdirigenta njemačke uprave šuma (Berlin), koji je u ime njemačke vlade stalno pratio našu ekskurziju. Ovom vüso kom i zaslužnom predstavniku njemačkog šumarstva ... i profesonn a Hilf u i Lemmel u (Eberswalde) dugujemo veliku zahvalu za sva obavještenja i poklon savremenih publikacija, kojima sam se u ovum svom razmatranju djelomično poslužio (Bülow, Abetz, Wiedemann, Köstler, Taschenmacher i dr.). Napose sam uvažio i nekoja gledišta prof. D i e t r i c h a (München), kako ih je iznio u svoja dva predavanja u Garmisch- Partenkirchenu i Hintersee-u (kod Salzburga). I. Nacionalna ekonomija i šumarska politika U povijesti se šumarstva daju danas prilično sigurno pratiti uplivi naturalnog, novčanog a u najnovije vrijeme i kreditnog gospodarstva. Potreba na drvu neprestano raste od najdavnijih vremena pa do danas, kad drvo postaje sve rjeđi i skuplji artikal a uz to i prijeko potreban u svim granama gospodarske djelatnosti. Jedan nam malo oštriji uvid u ovu oblast pokazuje, kako je razmjerno vrlo kratak vremenski razmak od doba, kad je šuma značila zapreku u saobraćaju i širenju kulture, pa do danas, kad šuma postaje nosioc kulture i nacionalnog blagostanja. Jedva su minula tri stoljeća, od kad je šumarstvo počelo dobivati kakvotakvo gospodarsko značenje. Vjekovima je prije toga bila šuma stvarno zapreka kulture i saobraćaja, pa je pojedine narode jače odvajala nego rijeke ili bregovi. Dapače sve do 18. stoljeća šuma predstavlja jednu divlju prirodu, koja je narodnom gospodarstvu samo toliko potrebna, što čini podesno tlo za širenje poljskog zemljišta. Sve to nije čudo, ako uva žimo, da je drveta bilo dovoljno za sve potrebe tadanjeg primitivnog života. Radi! toga se i gospodarski kapacitet šume — u koliko se uopće u takovom može govoriti —< nije prosuđivao po veličini prihoda na drvu nego prema sposobnosti ž i r e n j a odnosno broju svinja, koje je jedan šumski kompleks mogao godišnje prehraniti, dapače i po vrijednosti lova , u koliko je taj bio važan za tadanjeg šumoposjednika. Na toj se osnovi izrađuju i prvi propisi o uživanju šuma, koji izilaze krajem Srednjeg Vijeka. Qlavna je dakle značajka primitivnog šumarstva, da se Vidi Šumarski list-od god. 1940 broj 10 str. 473—486 i 503. Op. ur. 592 |