DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 20     <-- 20 -->        PDF

treba propisati: šume zaštitne, u bujičnom području, stavljene pod zabranu
zbog pomlađivanja izuzimaju se od paše koza i za kućnu potrebu.«


Priznati odštetu ili druge olakšice licima, čija se imovina provođenjem
zakona smanjuje ili je se moraju posve odreći, a u slučaju kad je
u pitanju zaštita kojega javnoga interesa.


Posebne smjernice treba da utvrdu svaka banska uprava za svoje
područje, odnosno dvije ili više banskih uprava za ono, na kojem vladaju
slične prilike.


Resume. La statistique sur le nombre de chevres en Yougoslavie et dans quelques
autres pays d´Europe, les bois en viguer concernant les chevres en Yougoslavie et en
Qrece aiasi que l´avis de l´auteur sur la reglemantion de cette question en Ycugoslavie.


Ing. STJEPAN FRANČ1ŠKOV1Ć (Zagreb):


SAVREMENI PROBLEMI UREĐIVANJA
ŠUMA U NJEMAČKO)


(ZEITGENÖSSISCHE PROBLEME DER FORSTEINRICHTUNG
IN DEUTSCHLAND)


Od svih je evropskih naroda najviše u području šum. gospodarstva
stvorio njemački narod. Nigdje drugđe nisu temeljna načela naše nauke
tako solidno postavljena i tako rigorozno kroz dugi niz godina provadana.
Svjedoče za to golemi kompleksi uređenih šuma, čije prvotno uređivanje
siže unatrag preko jednog stoljeća, — u doba, kad je još naš narod
»junakovao i hajdukovao«. Svjedoče za to i plejade šumarskih radnika
i učenjaka, koji su se podigli do visine svjetskoga glasa. Već je površni
posmatrač stupanjem u tu zemlju impresioniran rezultatima jedne stare
visoke kulture. Sve je to izraženo u današnjem stanju njemačkih šuma
unatoč ratnih nedaća i unatoč mnogih zabluda, koje je šumarska nauka
u svom polaganom razvoju prošla. Jer i1 zastranjenja u nauci mogu razumljivo
nastati samo u jednoj konstruktivnoj ii dinamičnoj sredini, koja
ih je doduše počinila, ali koja će ih vremenom spoznati a potom i ukloniti.
Sve je to potrebno naglasiti, kad se -želi donijeti prikaz
sadanjih pogleda na uređivanje šuma u jednoj tako velikoj i naprednoj
zemlji, kako bi si svaki objektivan šumarski stručnjak mogao stvoriti
svoj samostalan sud.


Kao učesniku našeg službenog putovanja u Njemačku (juli 1939)
stavljeno mi je u dužnost, da s naučne strane obradim sve dobivene
impresije. Nažalost radil skučenog prostora i opsežne građe nije moguće,
da u jednom prikazu obuhvatim sve grane šumskog gospodarstva. Stoga
sam odlučio, da u ovom referatu obuhvatim samo načelne probleme
uređivanja šumskog gospodarstva prema pogledima, kako su ih iznesli


591