DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1940 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Prema tomu treba ostati kod te riječi i pod njom razumijevati; i onu štetu na drveću, što ju čini čobanin kresanjem grana, da bi zimi prehranio koze. Dakle zbog kratkoće izražavanja služit će nam riječ paša za sve radnje u vezi sa ishranom koza u samoj šumi i na šumskom zemljištu. IV. ŠTO DA RADIMO? Sadanje faktično (ne pravno) stanje, po kom se koze drže u neograničenom broju u većem dijelu države, treba što prije regulirati, jer, u koliko to stanje i štiti pojedinačne interese, nanosi ono veću štetu općim interesima, specijalno interesima poljoprivrede i šumarstva, a u protivnosti je i sa osnovnim principima naše konkretne šumsko-gospodarske politike. Moramo nastojati, da se izvrši postepena i sistematska koordinacija interesa pojedinca i pojedinih krajeva sa interesima cjeline i normalnog ekonomskog napretka te cjeline, dakle koordinacija interesa siromašnog zemljoradnika i ostalih imaoca koza sa opravdanim interesima vlasnika šuma i cjeline bez obzira na stečena prava iz onih vremena, kad se je šume krčiti moralo, jer su bile zaprijeka prostornom razvijanju i napretku naroda, i; kad su tu ulogu osim sikire i vatre vršile i koze. Potrebno je dakle utvrditi opće smjernice akcije, koje mogu da važe za pojedine krajeve, jer su odnosi u pojedinim krajevima različni. Po utvrđenju općih i posebnih (regionalnih) smjernica ima se akcija valjano organizirati zakonskim putem i donijeti realne pravilnike tako, da u izvjesnom vremenu mora biti uspjeha. Potrebno je izvršiti nekoje predradnje, da se dobije opća ekonomska slika pojedinog kraja u državi s obzirom na držanje koza. Tako je potrebno prethodno : a) utvrditi, koji su krajevi u državi, u kojima koze ugrožavaju šume, najviše zaostali kulturno i ekonomski. Stepenovatil to stanje po banovinama, srezovima, općinama, selima. Krajeve dijeliti na planinske, brdovite i nizinske. Za svaki kraj točno utvrditi, može H seljak da još za sad živi bez koze; b) bez obzira na to, može li da živi bez koze iili ne, razgraničiti kulture pašnjaka od kultura šuma. U nekim se banovinama prilikom katastarskog premjera vrši i razgraničenje pašnjaka (šikara, drvljem obraslih pašnjaka) od šuma. Upravo u tim krajevima ima razmjerno najveći broj koza, jer su šikare prava kozja domena. Prema tomu moglo bi se reći, da je u tim krajevima još preuranjeno regulirati pitanje paše koza u šumama. Kako uporedo s radom katastra rade i šumarski stručnjaci na izdvajanju šuma od pašnjaka obraslih šumskim drvećem, veći će dio toga posla biti ipak dovršen do onoga vremena, dok se pitanje paše koza regulira. Čim je to razgraničenje kultura provedeno, treba utvrditi najveći mogući prostor za pašu koza u suradnji sa agronomom. Pri tomu treba utvrditi ovo: da li su i koliko međusobno prostorno i privredno povezani prostori za proizvodnju drva sa prostorima za proizvodnju stočne hrane i da li ima prostora, koji istovremeno služe ii jednoj i1 drugoj svrsi; drugim riječima, utvrditi, kako se međusobno odnose šume cjelice koje zauzimaju veći kompaktni prostor sa šumama, koje služe ii za stočnu 588 |