DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo stojine razvrstati na području pojedine gospodarske jedinice sve sastojine u 4 kategorije kako slijedi: U I. kategorij u spadaju sve sastojine, koje nisu podesne za sastojinsko gospodarenje bez obzira na njihovu fizičku starost, naročito: koje po svojoj lošoj strukturi, izgledu, kvalitativnim oseiinama (loš habitus, iz panja), obrastu, slabom prosječnom dobnom i tekućem prirastu itd. daleko zaostaju iza približno normalnog oblika sastojine iste vrsti drveća i starosti za dotični bonitet zemljišta. U ovu kategoriju spadaju i slijedeće sastojine: a) koje su inače približno normalnog oblika, ali po vrsti drveća ne mogu se ubrajati u vrijednije sastojine, koje bi mogle ostati do kraja ophodnje. Na pr. lijepog izgleda čiste grabove sastojine, naročito one, koje su pretežnim dijelom iz panja; b) mješovite sastojine u kojima prevladavaju vrsti drveća slabe vrijednosti (topola, breza, grab); e) čiji je obrast uslijed raznih prirodnih kalamiteta vrlo malen i nejednoličan, te je i u najboljim partijama ipod 0,5; d) sastojine čiji je obrast iz godine u godinu sve to manji uslijed velikih šumskih šteta, koje je vrlo teško zapriječiti; i e) sve loše, propale i neuspjele kulture, koje bi trebalo, koliko je to finansijski moguće, u najkraćem roku ponovno regenerirati sa vrstama drveća koje najbolje odgovaraju bonitetu i položaju dotičnog zemljišta. U II. k a t c g o r i j u spadaju sve one sastojine, bez obzira na njihovu fizičku starost, koje doduše, prema današnjem stanju i izgledu ne spadaju u red najboljih ili najloš´jih sastojina, ali ima nade, da bi na kraju ophodnje, čuvanjem, stručnim čišćenjem, proredivanjem itd. mogle dati približno onolikog glavnog prihoda, koliko se može očekivati od sastojina iste vrsti drveća normalnog oblika na istom bonitetu zemljišta. Ovamo spadaju i slijedeće sastojine: a) u prvom redu sve srednjodobne sastojine lijepog izgleda i strukture (mješovite ili čiste), čiji je obrast prema starosti razmjerno malen 0,4 do 0,6, no koje danas prosječno po jedinici površine imaju ipak više stabala, nego što je to dovoljno za obrast 0,8 do 1.0 na kraju ophodnje. U ovakovim sastojinama ne će se iskorišćavati prihodi prorede, recimo, kroz period od 20 do 40 eventualno i više godina, ali će na kraju ophodnje glavni prihod ipak biti blizu normale; b) sastojine, čiji je izgled i struktura skroz nejednoličan (ima dobrih i loših partija) ali se može predpostaviti, da će se tokom vremena sistematskim proredama izgled popraviti i da će na kraju ophodnje imati dobru sastojinu sa približno normalnom drvnom masom; i c) sve ostale sastojine, naročito mlade, za koje se ne može danas dati pozitivan odgovor da li su podesne za sastojinsko gospodarenje ili bi1 bilo bolje postepeno ih likvidirati i podignuti nove mješovite sastojine boljih i vrijednijih vrsti drveća. U .. kategorij u spadaju sve sastojine koje su, prema svojoj strukturi i svim ostalim odlikama, na osnovu kojih se cijene kvalitativne osebine, podesne za sastojinsko gospodarenje, ali ne dolaze u obzir za financijalne potrebe šumovlasnika u bliskoj budućnosti, jer nisu dozrele za sječu. Ovamo spadaju i takve sastojine, koje su pretežnim dijelom potrebne za namirenje potreba vlasnika na građevnom i ogrjevnom drvetu. U IV. kategorij u spadaju sve sastojine, koje su po svojoj strukturi i svim ostalim odlikama, na osnovu kojih se cijene kvalitativne osebine, podesne za sastojinsko gospodarenje, te su već opredijeljene ili moraju biti opredijeljene za financijalne potrebe šumovlasnika u prvom ili drugom periodu. 40 |