DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Zakoni, pravilnici, normativna rješenja 8. drži stalno ravnotežu između kapitala na panju i mogućeg prosječnog godišnjeg prirasta, ako nije moguće postepeno povećati kapital do normale; 9. teži cilju, da na svakom nr plodne površine šumskog zemljišta uzgoji takove sastojine, koje će prema odgovarajućoj vrsti drveća i bonitetu zemljišta barem pretežnim dijelom imati normalni oblik; 10. teži cilju, da u što kraćem roku u koliko je to moguće — likvidira sve loše sastojine, bez obzira na starost, koje po svojoj strukturi, izgledu, obrastu, kvalitetnim odlikama, prosječnom i tekućem prirastu daleko zaostaju za normalnim oblikom sastojina iste ili bolje vrste drveća, ako današnja vrsta drveća ne odgovara stojbini i prirodnim uslovima normalnog rasprostranjenja dotične vrsti drveća; 11. čuva i trajno održava bonitet zemljišta; 12. vodi strogo računa o biološkim i sociološkim odnošajima šumskog drveća; 13. teži cilju, da prema mogućnosti i specijalnim finansijalnim potrebama pojedinog posjednika šume čuva do krajnjih granica mogućnosti sve one sastojine, koje po svojoj strukturi i kvalitativnim odlikama u svakom pogledu odgovaraju normalnom obliku za dotičnu vrst drveća i bonitet zemljišta, bez obzira na njihovu starost; 14. intenzivnim i stručnim radom sastojinsko gospodarstvo postepeno prelazi u stablimieno gospodarstvo t. j . čuvanjem, stalnim razmatranjem razvoja i njegovanjem najboljih i najvrednijih stabala do stanovitog perioda vremena; 15. intenzivno sastojinsko gospodarstvo najuspješnije je u mješovitim sastojinama, po načelu gornje i donje etaže; 16. vodi strogo računa, da se kraj istih troškova uprave i ostalih rashoda potrebnih za uredno vođenje šumskog gospodarstva producira što veća i što vrijeđnija drvna masa; 17. vodi strogo računa, da podigne rentabilitet šumskog gospodarstva trajnom produkcijom što većih i što vrijednijih količina drvnih masa; 18. teži cilju, da produkcijom vrijednijih sortimenata poveća važnost i vrijednost naše šumarske privrede uopće, kako bi mogli uspješno konkurirati na stranim tržištima; 19. jača i povećava vrijednost izvoza, uslijed čega ulaze u državu veće količine stranih deviza; 20. pruža priliku, da se postepenim razmatranjem razvoja pojedinih sastojina na raznim bonitetima ,a na osnovu podataka periodičko´g klupiranja svih stabala u pojedinim sastojinama. kontrolnom metodom utvrdi količina tekućeg, periodičko-prosječnog dobnog priraštaja za razne starosti; 21. pruža priliku, da se na osnovu podataka i analiza iz predhodne točke postepeno sakupi, prouči i sredi materijal koji je potreban za sastav lokalnih prirodnih tabela za naše najvrijednije vrsti drveća; 22. na osnovu podataka sastojinskog gospodarstva i kontrolnog metoda možemo dovoljno točno obračunati vrijednost inventara po sortimentima u pojedinoj sastojim, za čitavu gospodarsku jedinicu, odnosno čitav šumski posjed. Kako vidimo na osnovu izloženih ciljeva i smjernica novog načina uređenja, čitava se osnovna misao sastojinskog gospodarstva sastoji u tome: da se u svakom šumskom gospodarstvu na praktičan način — bez strogih formalističkih, šablonskih i teorijskih okova [preživjelih škola uređenja o ^normalizaciji dobnih razreda i sječnog reda kao i drvne mase tokom prve ophodnje — po mogućnosti u što kraćem» periodu vremena pojača produkcija drvne mase po količini i po vrijednosti, uslijed čega se diže rentabilitet šumskog gospodarstva i umanjuju troškovi produkcije. Prema tome, ako ćemo dosljedno i razumno provadati ovo osnovno načelo sastojinskog gospodarstva, moramo predhodno na osnovu razmatranja stanja pojedine sa 39 |