DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Hrvatsko šumarsko društvo Cilj sastojinskog gospodarenja sastoji se u tom, da se postepeno — bez naglih skokova, šabloniziranja, skupih eksperimenata u vidu gospodarskih žrtava i zaključaka donesenih na osnovu stroge školske teorije o uređivanju šuma — na praktičan i pri rodan način, razmatrajući razvoj pojedinih sastojina u duljem periodu vremena sa bio loškog i biljno-sociološkog gledišta, približi cilju normalne šume u onom obliku, kako ga opisuje i predstavlja nauka o uređivanju šuma. Pri tome treba naročitu pažnju po svetiti proučavanju pedoloških osebina raznih šumskih zemljišta, o čemu nemamo do sada dovoljno podataka i praktičnog iskustva. Koliko treba vremena, da se ovaj cilj postigne, ne može se šablonski i teoretski određivati gospodarskom osnovom, kako se to do sada redovno radilo i propisivalo uređajnim elaboratima u roku od prve ophodnje. Iz praktičkog iskustva znamo, da je ovakav rad u praksi redovno naišao na ve like poteškoće i da je svaka tako sastavljena gospodarska osnova prigodom prve male ili velike revizije, eventualno i ranije doživjela kardinalne promjene, izmjene ili dopune. Ne postoji uoip´će uređajni elaborat, čija je osnova sječe do kraja provedena onako, kako je sastavljena. Prema tome poučeni lošim iskustvom ovakovog rada, lošim posljedicama i re dovno velikim žrtvama u gospodarskom i financijalnom pogledu dolazimo´ do logičnog zaključka, da se za sve šume, čija se slika sastoji od čitavog niza raznovrsnih oblika loših do najboljih sastojina, mora propisati takav uređajni tip, koji će nas, kako je re čeno, postepeno u granicama mogućnosti po načelima sastojinskog gospodarstva pri bližiti idealu normalne šume. Da ne duljimo, da budemo kraći i jasniji, izložit ćemo glavne momente iz sadržaja i cilja ovog načina gospodarstva u nizu kratkih rečenica, sistematski poredanih, čije će obrazloženje zasebno slijediti u obrazloženju Naputka. Važnost sastojinskog gospodarstva treba razmatrati sa gledišta: a) urcdajnog, b) gospodarsko-uzgojnog i c) finansijsko-ekonomskog kako slijedi: Sastojinsko gospodarenje: 1. nije strogo vezano na ophodnju, dok postoje neuredne i abnormalne prilike u strukturama pojedinih sastojina, koje sačinjavaju stanovitu gospodarsku jedinicu; 2. u abnormalnim sastojinskim prilikama ne vodi računa o poretku i normalitetu dobnih razreda za vrijeme prve ophodnje, a eventualno i za dulji period vremena, kako je to rađeno u starim elaboratima; 3. ne poznaje takozvane gospodarske žrtve u cilju šematičkog poređaja sječnog reda ili normalizacije dobnih razreda već tokom prve ophodnje; 4. vodi strogo računa, da se konkretna količina drvne mase — kapitala na panju — ne umanji, ako ju bilo sa kojega razloga nije moguće povećati; 5. teži cilju, da postepeno i razumnom štednjom normalizira količinu drvne mase na panju, koliko to odgovara stvarnoj prihodnoj sposobnosti za konkretne bonitete zemljišta; 6. teži cilju, da se u pojedinim godinama ne iskorišćava veći etat od one količine, koliko iznaša stvarni sveukupni prosječni dobni prirast za konkretno stanje sastojina — izuzev sastojina do 20 godina starosti; 7. ni najmanje ne odstupa od načela strogog i trajnog šumskog gospodarstva, ako je takvo gospodarstvo propisano zakonom o šumama za stanovitu kategoriju posjednika šuma; 38 |