DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 35     <-- 35 -->        PDF

njim je propisima ovakovom radniku dana mogućnost postizavanja nižih
činova u šumarskoj službi.


Napokon se vodi naročita briga, da ovakav radnik bude stalno zaposlen
i! to po mogućnosti kroz čitavu godinu. I to je jedna okolnost u poletu
i solidnosti rada, pa je il to pitanje u Njemačkoj već riješeno. Nu mimo
toga uz pomoć vlade Rajha može danas svaki šumski radnik i to skoro
bez gotovog novca doći do male kuće s većim vrtom, što se odmah na nj
gruntovno prenosi. Dugovinu za ovako stečene nekretnine otplaćuje on
putem anuiteta, koji u nijednom slučaju nije većil od običajnog zakupnog
iznosa. Konačno se nakon svršenog tečaja i njemačka radna fronta
(Arbeitsfront) brilne za aktuelna predavanja, sastanke, izlete (Kraft durch
Freude) i uopće za podržavanje svijesti radne zajednice. Ona je odredila
i pravo na odmor, nadnice u prazničnim danima, socijalno osiguranje
(bolest, starost) putem primjerene rente. Za sve ove svrhe izdaje ona
besplatan časopis, koji! prima svaki šumski radnik i preko njega se obavještava
o dnevnim pitanjima i novostima.


IV. Dosadanji rezultati.
Sav je ovaj pokret u njemačkom šumarstvu usredotočen na racionalizaciju
radne snage. Nu kada bi ovaj pokret i uspio realizirati! sve postavljene
zadatke, još uvijek radnički problem ne bi bio u cijelosti riješen.
Kod današnjeg naime manuelnog rada bilo u šumarstvu ili u bilo kojoj
drugoj privrednoj grani mora ovakova racionalizacija u daljnjoj konzekvenciji
dovesti ili do uvećanja produkcije ili do skraćenja radnog vremena.
U svakom će se pak slučaju povećati zarad a školovanog radnika,
i nije više daleko čas, kad će šumski radnik stići na nilvo industrijskog
radnika. Već danas prosječno zarada školovanog radnika premašuje
za 30.—40%´ redovnu zaradu neškolovanog radnika.


Školovanje šumskog radnika ima za prilike u današnjoj Njemačkoj
još jedno naročito značenje. Tamo se zadnjih decenija zapaža jaka migracija
radništva u gradove, pa je tako nastao za Nijemce jedan poseban problem,
kako da se ova migracija ili spriječi uli nedostatak nadomjesti novom
radnom snagom u njemačkoj šumi. Ova je pojava u toliko teža, što
su se šumski poslovi! uslijed pojačanog intenziteta uvećali za oko 50%.
Stoga je ova akcija dirigovana specifičnim prilikama današnje njemačke
privrede, koja je karakterizovana: nedostatkom na prostoru (Raumknappheit)
il nestašicom na ljudstvu i sirovinama (Menschen- und Rohstoffenknappheit).
To naročito treba imati u vidu, kad se ocjenjuju rezultati
s gledišta naših prilika. Nu bez obzira, da li uopće možemo i s kojim
korekturama primjeniti ove tekovine na naše prilike, mi ovu pojavu moramo
s naročitom pažnjom registrirati kao biljeg jedne nove epohe u
šumskom gospodarstvu. Onaj živi i dosad zanemareni treći! dio produktivnih
sila, čovječji rad, postizava nešto kasno ali još uvijek pravodobno
svoje pravo uvaženje u šumskoj proizvodnji.


Zusammenfassung: Eine Darstellung der heutigen Bewegung für die Betreuung
des Waldarbeiters in Deutschland mit Rücksicht auf die neue wissenschaftliche Erkundung
der Arbeit (psychologische, physiologische, mechanische und organisatorische
Bedingungen).


557