DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 33     <-- 33 -->        PDF

II. Izvedba.
Čitava je ova akcija po konstatacijama ing. Dra Stenzela mogla biti
oživotvorena tek iza osnutka Trećeg Rajha. Iz suprotnosti je radnika i
poslodavca stvorena zajednička suradnja te rad nije više poniženje nego
čast. Više ne postoji dužnost rada (Arbeitspflicht) nego pravo na rad (das
Recht auf Arbeit). Iz dotadanjeg se nepovjerenja stvorila drugarska
spremnost za međusobno pomaganje u interesu zajedničkog rada na dobro
cjeline.


Sve bi! znanstvene predradnje bile bez većih praktičnih rezultata,
kad se njihovi teoremi ne bi primjenili na sam objekat studija. A taj objekat
čini ogroman stalež šumskog radništva .konzervativan, nepovjerljiv i
nepokretan. Trebalo je tražiti put ii način, gdje ii kako da se započne s
praktičnim reformama u životu tog živog i osjetljivog organizma. Jedan
vjerojatno uspjeli pokušaj ove vrste predstavljaju školski tečajevi u t. zv.
obrazovnim logorima (Ausbildungslager), kojima je svrha, da
učesnici uz najbolje moguće uređenje života mogu steći potrebna osposobljenja
za sve šumske poslove. Naša je delegacija pregledala jedan ovakav
logor u Grafenbrücker Mühle kod Berlina (10. jula 1939.), kakovih je
u to vrijeme bilo u tečaju oko 20 u čitavom Rajhu.


Obuka traje u pojedinom logoru raznoliko. U glavnom se kreće od
1—8 tjedana. Tu šumski radnici svake dobi, studenti i činovnici, lugarsko
osoblje i svi šumarski stručnjaci dobivaju zajedničko obrazovanje. Sadržaj
je obuke u glavnom uvijek isti. Mijenja se tek način prikazivanja već
prema intelektualnom nivo-u većine slušača. Najvažnije su discipline
slijedeće:


a) Političko obrazovanje (Politische Einführung), predavanja
o dnevnim pitanjima, socijalno i radničko zakonodavstvo, specifične
potrebe i važnost šumskog radništva, problemi i zadaće savremenog
šumarstva te nacionalno-ekonomski značaj šume i drveta.


b) Manipulacija s oruđem (Gerätepflege), predavanja i
vježbe sa svakom pojedinom vrstom šumskog oruđa.


c) Poznavanje alata (Gerätekunde): Na osnovi! se najvažnijih
fizioloških i mehaničkih principa izgrađuju najpovoljniji oblici svih pomagala
za sječu, izradu i! kulturne radnje. Ovako se dotjerane sprave
objašnjuju i praktički ispituju.


d) Teča j posl a (Arbeitsgänge). Predaje se i uvježbava najbolji
radni tempo kod pojedinih vrsta drveća i raznih sastojinskih tipova. Naročita
se pažnja posvećuje izbjegavanju prekida odnosno zastoja u radu i
opasnosti od nesreće, kako bi se dobilo najpovoljnije iskorišćenje fizičke
snage čovjeka.


e) Dopunska predavanja (Ergänzungsvorträge), ustanovljenje
tarife napora, čuvanje od nezgoda, prva pomoć, državne instrukcije
za doznaku i izmjeru drveta, odnos rada i fizičkih sposobnosti ütd.


Povrh svega toga glavna je svrha logora odnosno zajedničkog života
psihološk o djelovanje na šumskog radnika. Povjerenje i samosvijest
nije kod radnika moguće probuditi! pomoću predavanja. Tu je dapače
svaka riječ suvišna, već se traži djelo. Zato za vrijeme logorskog
života ima vladati drugarstvo u svakom pogledu. Primjer imaju davati
sami nastavnici. Valja uvažiti, da je drugarstvo uslov za uspjeh čitave
akcije. Nastavnici se u svakom pogledu moraju saživiti sa slušačima. Oni


555