DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 3 <-- 3 --> PDF |
, ÜJMÄRSK/l/ST GOD. 64. STUDENI i94o. Dr. NIKOLA NEIDHARDT (Zagreb): MOTIVI ZA STUDIJ ŠUMARSTVA (MOTIVE, WELCHE ZUM FORSTSTUDIUM VERANLASSEN) U životu čovjeka je izbor zvanja nešto vrlo važna, jer se zvanje kasnije ne dade tako lako promijeniti. Zvanje redovno prati čovjeka do groba, pa čak i preko groba. Ako nije izabrano kako treba t. j. prema naklonostima i sposobnostima, rodit će nesrećom i nezadovoljstvom. Bez ljubavi i prirođenih predispozicija nema u zvanju pravoga napretka. U prvoj godini studija šumarstva slušači u glavnome slušaju osnovne predmete, iz kojih još ne mogu zaključivati, u čemu je zapravo šumar stvo i šumarske nauke. Teoretske (osnovne) predmete u glavnom ne predaju šumari. Prvom godištu šumara na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu jedino ja kao šumar predajem i to geodeziju. Pri tome smatram svojom dužnošću, da bar sa par riječi kojom prilikom na vježbama slušačima razložim, u čemu sastoji studij šumarstva. Nekad se je na Fakultetu u I. godini studija slušao zaseban predmet »Uvod u šumarske nauke«. Taj je predmet slušače uputio, koje će predmete slu šati i čime će se u životu baviti. Oni, koji kod toga uvidješe, da im studij šumarstva ne odgovara, mogli su na vrijeme da sele u druga zvanja od nosno na druge fakultete. Mislim, da bi bilo korisno ponovno uvesti taj predmet. Od slušača, koji počinju studirati! šumarstvo, priličan procenat za vrijeme od 4 godine studija otpadne t. j. uopće ni ne dođe do zadnjeg godišta. Tablica I. pokazuje broj slušača u pojedinim godištima u školskim godinama 1933.134. do 1938./39. na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od 47 slušača I-og godišta školske godine 1933./34. našlo ih se 4 godine kasnije t. j . školske godine 1936./37. samo pola t. j. njih 22 u ljetnjem semestru IV-og godišta. Od 38 u I. semestru školske godine 34/35. samo 20 u ljetnjem semestru IV-og godišta 1937./38. itd. Tablica II. daje broj diplomiranih inženjera šumarstva na istom fakultetu u godinama 1933. do 1939. Ali nije kretanje broja slušača šumarstva ono, 0 čemu želim ovdje da govorim, već glavni motivi, koji slušače dovode na šumarski studij. Za sebe lično znadem, što me je ponukalo na takav studij. U VI. razredu gimnazije obolih na plućima. Po svršenoj maturi zapadoh u pravu krizu glede izbora zvanja. Naklonosti su me 525 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 4 <-- 4 --> PDF |
vukle na studij matematike ili tehnike, dok su me zdravstveni! razlozi odvraćali od toga. Zbog zdravlja sam se konačno odlučio na šumarstvo, da budem što dalje od profesorskog zvanja i matematike, premda kao gradsko dijete nisam zapravo znao, u čemu je šumarski studij i šumarstvo. Tablica I. Go d išt e Školska ´ . III IV godina žira. ljet. s zim. e m e ljet. sta r žira. ljet. zim. ljet. 1933/34 47 43 44 42 29 31 42 42 1934/35 38 38 51 45 16 21 31 32 1935/36 32 29 39 29 27 28 21 26 1936/37 30 34 35 30 22 23 28 22 1937/38 38 38 38 32 27 27 21 20 1938/39 56 54 44 36 20 26 29 28 Tablica II. Godine: 1933. 1934. 1935. 1936. 1937. 1938. 1939. Broj diplomiranih šum. inženjera 25 30 23 28 18 33 25 Kad sam se zbog zdravlja odlučio studirati šumarstvo, nisam pitao liječnika. Alil kad svrših studije, pa mi se pružila prilika da ostanem na Fakultetu, upitao sam liječnika, da li da izaberem terensko šumarstvo ili da se odlučim za kabinetski rad na Fakultetu. Liječnik mi je zadnje preporučio, jer da za mene nisu teži terenski: napori. Kad sam kasnije postao nastavnikom na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, odlučiih ispitati1, koji su to glavn i motivi , koji mladiće dovode na studij šumarstva. Kolik je broj došao iz materijalističkih pobuda, kolik iz ljubavi spram prirode, iz ljubavi spram lova, ili opet iz zdravstvenih razloga ? Među slušačima sam šumarstva I. godišta kroz posljednjih 6 godina svake godine izveo anketu o motivima, koji su slušače naveli da studiraju šumarstvo. Redovno sam na kojem geodetskom vježbanju slušačima I-og godišta razdijelio ceduljice il ukratko ih zamolio, da svaki na takovoj ceduljici sa par riječil napiše glavni motiv, koji ga je doveo na studij šumarstva. Zašto je izabrao baš šumarstvo a ne koje drugo zvanje? Zabranio sam da ceduljice potpisuju, jer da je anketa anonimna. Ali zamolio sam, da svaki što iskrenije uznese motive za izbor šumarskog studija t. j. bez i kakovog lažnog i d ealiiz iir a n j a. Pošto je svaki napisao ono, što misli, smotao bi svoju ceduljcu i tako ju predao. Ceduljice iz pojedinih godišta nisam odmah niti otvarao niti! čitao. Povezao sam listiće pojedinih godišta u 526 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 5 <-- 5 --> PDF |
zamotke i tako spremao, dok se nije sakupilo 6 takovih zamotaka iz 6 uzastopnih godina. Prije svake ankete naglasio sam mladićima, da me rezultat ankete interesuje više statistički, a manje individualno. Ankete u pojedinim godinama bile su zapravo skroz iznenadne, bez ikakovog prethodnog obavještavanja slušača. Koji su se slušači našli na predavanju odnosno vježbama t. j. koji su bili u dvorani, ti su podvrgnuti anketi. Čitava anketa trajala bii najviše oko četvrt sata. U dvorani je za vrijeme ispisivanja listića od strane slušača obično vladala najveća tišina. Slušači bi ispisivah svoje ceduljice bez dogovaranja ili prethodnog raspravljanja. Nakon 6 godina ankete otvorio sam svih 6 zamotaka i pročitao odgovore. Prva godina ankete dala je 29, druga 24, treća 24, četvrta 26, peta 42 i šesta 66 odgovora. U svemu je u anketi učestvovalo 211 slušača I-og godišta. U prvom anketiranom godištu bilo je zapravo upisano svega 38 slušača. U dvorani1 ih je za vrijeme ankete bilo 29, što od ukupnog broja čini 76%. Analogno u drugoj godini zbog otsutnosti izvjesnog broja slušača zapravo je anketom obuhvaćeno samo 75%´ slušača, u trećoj godini 80%, u četvrtoj 68%, petoj 75%, šestoj 88%´. Ukupno je kroz svih 6 godina bilo upisanih slušača u prvoj godini studija 270 a zapravo je sudjelovalo u anketi; 211 slušača ilil 78%. Ističem to zbog potpunosti. Oni slušači, koji nisu bili prisutni, vjerojatno ili uopće ne dolaze ili slabo dolaze na predavanja i vježbe. Kako je rečeno, anketa je provedena iznenadno, bez prethodnog najavljivanja. Sudjelovali su samo oni slušači, koji su se baš našli na vježbama odnosno predavanju. Dakle izgleda, da manje savjesni odnosno manje revni slušači nisu anketom uzeti u obzir. Vjerojatno su to oni slušači, koji ni! neće doći do osmog semestra studiranja. Kad sam pročitao sve odgovore ankete, stao sam svrstavati te odgovore odnosno kristalizirati glavne motive, koji su u njima izneseni. Pri tome su se ispoljili kao motivi u glavnom, oni, koje sam svrstao u tablici III. Ta tablica daje statistički! pregled sviju odgovora na anketu. Neki su slušači naveli i po dva ili tri motiva. I takovi su višestruki odgovori uneseni u tablicu III. Zbog toga zbroj odgovara u pojedinom godištu nije jednak broju slušača, koji su predali listiće. Na pr. u prvom anketiranom godištu imamo 29 anketom obuhvaćenih slušača a 40 iznesenih motiva, jer je gdjekoji slušač naveo po dva ili više motiva na pr. i ljubav spram prirode i ljubav spram lova itd. Brojke u zagradama u tablici III. predstavljaju procente od sviju glasova u dotičnoj anketnoj godini. Na pr. u prvoj godini od ukupno 40 navedenih motiva (100%´) otpada na ljubav spram prirode 22 glasa ili 55% itd. Izlučivanje motiva u tablicu III. i razvrstavanje glasova na te motive nije baš bio posve lagan posao. Moram naime istaknuti, da je svaki slušač sam od sebe imao da iznese motive, a ne da baš glasa odnosno da bira između unaprijed određenih motiva. Uzmimo na pr. slijedeći odgovor: — »Živim u Slavoniji, koja je bogata hrastovim šumama. U zadnje vrijeme mnogo stradavaju od štetočinjc u ljudskom obliku. Misleći da bi kao šumar mogao pridonijeti održavanju šuma otišao sam na šumariju.« - »Kao šumar mogu praktično koristiti svome narodu i osjećam da na ovome području mogu nešto pridonijeti.« - »Mojoj prirodi ne odgovara kabinetski rad, nego tražim širine, svjetla, zraka.« 527 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Tablica III. Redni broj godine ankete Glavni motivi 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ukupno broj slušača, koji navedoše dotičan motiv 1. Ljubav prema prirodi, šumi (i prirodnim naukama) 22 (55%) 14 (44%) 14 (38%) 12 (35%) 20 (37%) 34 (43%) 116 (42%) 2. Ljubav za selo, želja pomoći narodu i pošumljenju krša 2 (5%) 6 (19%) 4 (.%) 7 (21%) 2 (4%) 12 (15%) 33 (12%) 3. Antipatija prema kabinetskim zvanjima i gradu 1 (2,5%) 1 (3%) 5(13,5%) 1 (3%) 10 (18%) 1 (1%) 19 (7%) 4. Narušeno zdravlje 3 (7,5%) 2 (6%) 1 (2,7%) 2 (6%) 5 (9%) 6 (8%) 19 (7%) 5. Obitelj se bavi šumom — otac ili rođak šumar ili lugar — nagovor kojeg šumara ili prijatelja 1 (2,5%) 3 (10%) 3 (8%) 1 (3%) 7 (13%) 3 (4%) 17 (6%) 6. Materijalni izgledi ekzistencije 3 (7,5%) 1 (3%) 2 (5,5%) 2 (6%) 4 (7%) 3 (4%) 15 (5,5%) 7. Studij jeftiniji od nekih ostalih studija (naročito tehnike) 4 (10%) 2 (6%) 2 (6%) 2 (4%) 4 (5%) 14 (5%) 8. Ljubav za lov 2 (6%) 2 (6%) 2 (5,5%) 5 (14%) 2 (4%) 1 (1%) 14 (5%) 9. Ljubav za šum. zvanje kao takovo — 1 (3%) 2 (5,5%) 1 (3%) 1 (2%) 5 (67o) 10 (4%) 10. Volja roditelja — —´ — 2 (6%) — 1 (1%) 3 d%) 11. Narav i mentalitet 1 (2,5%) — 1 (2,7%) — — — 2 (0,7%) 12. Svestranost studija 1 (2,5%) — — — — — 1 (0,3%) 13. Prazan listić (bez odgovora) — — — — 1 (2%) — 1 (0,3%) 14. Razno — — . (87„) — — 9 (.%) 12 (4%) Ukupno motiva: 40 (100%) 32 (100%) 37 (100%) 34 (100%) 54 (100%) 79 (100%) 276(100%) Broj slušača u anketi: 29 24 24 26 42 66 211 Ovaj odgovor sam unio u tablicu III. pod motive 2 i 3. Neki motilvii (tablica III.) su čisto idealistički, na pr. ljubav spram prirode, ljubav spram prirodnih nauka, ljubav spram sela, želja da se po528 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 7 <-- 7 --> PDF |
šume golet i krš itd., drugi su više materijalistički na pr. izgledi na što bolju eksistenciju, treći su više neutralni na pr. volja roditelja da dotični studira baš šumarstvo, antipatija spram kabinetskih zvanja itd. Tablica III. je već sama po sebi dosta interesantna. Ipak ću pokušati da ju još dalje sažmem. Razdijelit ću motive, koji su se iz ankete iskristalizirali, u 3 grupe na slijedeći način: I. grup a više idealistički h motiva ljubav prema prirodi ljubav za selo i volja pomoći narodu ljubav za šumarsko zvanje kao takovo svestranost studija broj 116 33 10 1 7r 42 12 4 0,3 Ukupno 160 58,3% 4II. grup a više materijalistički h materijalni izgledi eksistencije studij jeftiniji od nekih ostalih narušeno zdravlje o t i v a 15 14 19 5,5 5 7 Ukupno 48 17,5´. III. grupa više neutralnih motiva antipatija prema kabinetskim zvanjima 19 7% obitelj se bavi šumom, otac ili rođak šumar., nagovor kojeg šumara ili prijatelja 17 6 ljubav za lov 14 5 volja roditelja 3 1 narav i mentalitet 2 0,7 Ukupno 55 19,7% Najveći broj slušača izabire studij šumarstva iz id ealni h (58%), a dosta malen broj iz materijalističkih razloga (17%). Iz zdravstvenih razloga studira cea 7% slušača. Ovi su većinom na krivom putu, jer terensko šumarstvo kao rijetko koja druga struka traži potpuno zdrava čovjeka. Od sviju listića predan je samo jedan potpuno prazan, dok je jedan imao tragikomičan sadržaj. Dotični se je vjerojatno našalio, kad je napisao, da je zaljubljen (valjda nesretno) u kćer jednog šumara, pa ga je to. navelo na studij šumarstva. Jedan je slušač naveo, da su ga književna djela Josipa Kozarca potakla na studij šumarstva. Često se čuju ozbiljne kritike na račun današnje mladeži: da je ta mladež odviše materijalistička, da odviše ruši, a premalo gradi, da ne teži ničem višem i ljepšem itd. Mislim da su ovakove objede krive. Premda anketa, kakova je gore opisana, ne može da dade posve ispravnu sliku, ipak bar u glavnome iz nje izlazi, da mladež svoje zvanje bira više iz idealnih motiva, više po srcu a manje iz razloga materijalističkih. 529 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Najvažnije su i ujedno najsudbonosnije odluke, što ih mladići imaju da stvore: izbor zvanja i izbor bračnog druga. U jednom se i drugom slučaju mladež danas kao i nekada prvenstveno povodi za srcem i idealima a manje za razumom i materijalizmom. Smatram, da baš u tome leži najljepša osebina mladeži sviju vremena. Zbog ilustracije iznosim ovdje i sve odgovore iz jedne (prve) godine ankete. 1. »Od najranijeg djetinjstva bio sam u stalnom kontaktu sa šumom. Čitava moja obitelj se je već generacijama bavila sa šumarskim poslovima i tako se je i nehotice i nesvjesno u meni stvorila ljubav za šumu i budući mi je bilo dano da studiram, slijedio sam nagonu i uzeo šumarsku struku.« 2. »Nikakvi interesi niti ikakvi drugi utjecaji okoline nisu bili uzrokom, već sama ljubav prema prirodi, koja me je natjerala na ovaj korak. 3. »Još kao dijete zavolio sam prirodu — čistu nepatvorenu. Zato sam odabrao poziv šumara — nadajući se da sam baš tu najbliži prirodi.« 4. »Radi bolesti, jer mislim, da je to zvanje, gdje ću moći najduže vremena da se zadržim na čistom zraku.« 5. »Na šumarstvo sam došao iz idealizma, jer ljubim život u prirodi.« 6. »Po naravi ljubim slobodu i prirodu. Mislim, da će mi šumarsko zvanje najbolje udovoljiti tu težnju.« 7. »Veoma volim prirodu i oduševljen sam pristaša prirodnih nauka. Osim prirode interesuje me mnogo tehnika (strojarska, građevinska), koja je vrlo u šumarstvu zastupana. Nauka ova najviše odgovara mojoj prirodi.« 8. »Držim da to zvanje najbolje odgovara mojoj naravi i mentalitetu.« 9. »Jer volim prirodu i crtanje, a ovdje imadem mnogo prilike crtati i ići u prirodu.« 10. »Ljubav prema prirodi a naročito prema šumi, osim toga gledajući i na materijalnu korist uzrok je da sam se upisao na šumarstvo.« 11. »Volim prirodu i život u njoj.« 12. »Glavni je razlog da sam na šumarstvu: a) što mi se zdravlje pokvarilo — mana na plućima = T(i) b(uš) c(rknul); b) iz računa i nadajući se što boljoj eksistenciji; c) što je studij prilično jeftin, a konačno rentabilan.« 13. »Razlog, koji me je rukovodio, da se upišem na šumarstvo bio je: 1. što uvijek vruće želim da se krećem u prirodi daleko od gradskog života; 2. što taj studij ne traži velike materijalne žrtve.« 14. »Šumarstvo sam išao studirati, jer sam strastven lovac.« 15. »Glavni razlog je taj: jer ću kao šumar biti u prirodi, a nju sam već od djetinjstva volio. Na drugi fakultet bi teško otišao, jer uvijek sam imao njega u vidu. Zato sam siguran, bez predumišljaja.« 16. »Htio sam studirati veterinu, ali zbog materijalnih prilika mi je bilo nemoguće. Od svih preostalih fakulteta iiajviše mi se sviđalo šumarstvo, jer silno volim prirodu.« 17. »Glavni razlog je što volim da budem u prirodi, šumi.« 18. »Ljubav prema prirodi i mirnom životu.« 19. »Jer volim prirodu.« 20. »Sta me je privuklo na šumariju. Odrastao sam u šumi na salašu čuvajući svinje. Tako mi je prirasla šuma uz srce. Više bih volio čuvati šumu kad svršim, onda 530 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 9 <-- 9 --> PDF |
bi potpuno razumio život šume, a odbija me od šumarskog zvanja kancelarijski posao, jer one akte misi izjedu te od njih nema nitko koristi. Kano šumar mislim materijalno potpomagati studente agronomije i šumarije, jer sam kuburiram zapravo gladujem.« 21. »Šta me je dovelo da studiram šumarstvo? Prvo me je dovelo to, što volim živjeti iu prirodi, a drugo što sam čuo da među šumarima ne vlada takova nezaposlenost. « 22. »Upisao sam šumarstvo zbog prirodnih ljepota i čistoga zraka kao i zato, jer mi je zdravlje narušeno.« 23. »Šumari su obično i većinom razmješteni po selima. A seljaci su naši još daleko od nivoa seljaka kulturnih zemalja, pa tako mislim vršiti u selu nekakav uticaj i moralni i intelektualni. Osim toga čovjek je u selu među dobrim i naivnim ljudima, a to godi meni.« 24. »Život u prirodi i saradnja s narodom.« 25. »Jer je šumarska služba lijepa, dakle iz idealizma. Osim toga nisam imao dosta sredstava za drugi studij.« 26. »Život u prirodi i svestranost studija.« 27. »Ljubav prema prirodi. — Jer volim lov. — Život vani u prirodi.« 28. »Volim prirodu i volim biti na zraku, a osim toga sviđa mi se šumarski život.« 29. »Ljubav za prirodu i prirodne nauke — rođen sam u gorovitom kraju, otac mi je šumar — odgojen sam za turizam.« ZUSAMMENFASSUNG Der Autor berichtet über eine Enquete, welche er unter den Studierenden der forstlichen Abteilung der Land- und forstwiissenschaftlichen Fakultät in Zagreb durchgeführt hat. Den Studierenden richtete er die folgende Frage: Was veranlasste Sie gerade das Forstfach auszuwählen? Die Studierenden schrieben ihre Antworten auf kleine Zettel, ohne Unterschrift. Der Verfasser bat sie, gans aufrichtig, ohne jeder falschen Idealisierung, die Hauptmotive des Entschlusses zum Forststudium zu kommen, aufzuschreiben. Die Enquete wurde durch 6 Jahre jeweils im ersten Jahrgange der Forststudie renden durchgeführt. In den 6 Jahren nahmen insgesamt 211 Studierende an der En quete teil. Die Tabelle III stellt das statistische Resultat der Enquete dar. Ungefähr 42% der Studierenden gab als Hauptursache zum forstlichen Studium zu kommen die Liebe zur Natur und Naturwissenschaften, 12% die Lietoe zum Lande und den Wunsch dem Volke im Forstfache am besten helfen zu ikönnen, 7% eine gewisse Antipathie gegen die Kabinätsarbeit, welche hauptsächlich anderen Berufen anhaftet, 7% die Hoffnung sich im Forstfache die gebrochene Gesundheit erholen zu können. Existenz-Aussichten gab nur cca 5% der Studierenden an und die Liebe zur Jagd weitere cca 5% u. s. w. Hauptsächlich sind es also ideelle Motive, welche die Jugend zum Forststudium bewegen. Zum Schlüsse sind aus einem Jahre der Enquete alle einzelnen Antworten wiedergegeben. 531 |