DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Ing. STJEPAN FRANČ1ŠKOVIČ (Zagreb): MANUELNI RAD U ŠUMSKO] PRIVREDI* (MANUELE ARBEIT IN DER FORSTWIRTSCHAFT) Osnovku svake produkcije čine: priroda, rad i kapital. Kao u svim privrednim granama tako se ii u šumarstvu dadu ova tri elementa prilično jasno razlikovati, tek se važnost pojedinog člana uslijed raznih naziranja ocjenjuje različito. Može se što vise ustvrditi, da se nikada svoj trojici ovih elemenata nije priznavala jednaka važnost i udjel u efektu proizvodnje. Kao najsigurnije mjerilo za prioritet jednog ili dvojice ovih faktora služi načelo potrajnosti odnosno stalnog kontinuiteta proizvodnje. To nas načelo vodi natrag u davnu prošlost šumskog gospodarstva, gdje uzroci prvih početaka stručnog gospodarenja leže u nestašicu drveta ili barem u bojazni pred nestajanjem šuma. Stoga je težnja, da se što prije pokrije nedostatak na ovom važnom gospodarskom artiklu, dovela do spoznaje o potrebi stvaranja i podržavanja što većih drvnih gromada odnosno kapitala . Drvna je zaliha shvaćena kao kolajući (umlaufendes) kapital, od kojeg se obzirom na produktivitet gospodarenja očekuje najveća moguća renta, poznata pod imenom šumske rente. Tu je, kako vidimo, najjače naglašen prioritet kapitala. Međutim se ovakovo naziranje nije moglo dugo održati. Drvna zaliha nije samostalan i neovisan faktor u produkciji, već je samo funkcija zemljišta i klime t. j . priro d e, koja prva postavlja uslove njezinom nastajanju i gibanju. I tako se gledajući kroz načelo potrajnosti pred nama pomalja zemljište kao primarni faktor produkcije, potiskujući vrijednost kapitala drvne gromade na drugo mjesto. A kako zemljište dolazi samo u jednoj stalnoj veličini, koja se ne može uvećavati —i ono dakle dolazi u minimumu — to je potrebno da ono pruža maksimalno ukamaćenje (zemljišna renta). Uvođenje rentabiliteta u šumsku privredu povlači za sobom pitanje, da li u šumama treba izgospodariti najveći materijalni ili najveći novčani prihod. Kako znamo, odluka je pala u korist ovog potonjeg, pa tako dolazimo do teorije o najvećem čistom prihodu, koja čini temelj današnje nauke o računanju vrijednosti šuma. Posve je prirodno, da u ovakovom shvatanju šumske produkcije mogu doći do izražaja samo dva faktora produkcije t. j . priroda i kapital dok treći t. j . čovječji ra d ostaje kao manje važan potpuno po strani. Dapače, on u računu najvećeg čistog zemljišnog prihoda dolazi kao teret ilit više manje nužno zlo. Makar koliko da je odlučan za uspjeh proizvodnje, on jest i ostaje samo troškovni faktor (Kostenfaktor), koji na čisti prihod uvijek djeluje negativno. Šuma dakle odbacuje to veći prihod, što je rad jeftiniji i sljedstveno tome, što je standard života radnikova niži. To je jedini mogući zaključak do koga dolazimo, ako šumsko gospodarstvo promatramo s privatno-gospodarskog stanovišta. * Vidi Šumarski list god. 1940. broj 10, str. 503. Op. ur. 550 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Ova nas anomalija stavlja pred dilemu, da li je uopće opravdano uvođenje principa rentabiliteta u šumsko gospodarstvo. Rentabilitet, dirigiran privatnom inicijativom i koristima šumoposjednika nikada ne može stvortti onu harmoniju prirode, rada i kapitala, koja je nužna za maksimum produkcije. Ili se ima napustiti važnost rada ili ideja rentabiliteta s privatno-gospodarskog gledišta. Tu leži; spoznaja savremenog njemačkog šumarstva, iz koje izviru nove i dosad nepoznate šumsko-političke reforme. Prema toj spoznaji šumsko gospodarstvo prestaje biti objekt prilvatno-gospodarskih interesa a postaje sastavni dio njemačkog privrednog organizma. Ono u gospodarskoj cjelini ima točno određenu ulogu upirući se na slijedeća tri kardinalna aksioma: a) povezanost šume i naroda (Verbundenheit von Wald und Volk), b) potrajnost gospodarenja (Nachhaltigkeit), c) organičko shvatanje šume (organische Auffassung des Wald wesens). Po stilizaciji prof. Dra Ab e t za (Freiburg) njemačka je nauka odredila šumarstvu na ovoj podlozi slijedeće zadatke: 1) Produkcija drveta i nuzgrednih prihoda te s tim u vezi stvaranje rada i zarade za svu radnu snagu, angažovanu u šumskom gospodarstvu. 2) Podržavanje i podizanje kulturnog djelovanja šume (upliv na klimu, vodotoke, zemljište, poljsko gospodarstvo itd.). 3) Podržavanje i podizanje utjecaja šume na duševno i! tjelesno raspoloženje naroda (turizma, lov, lječilišta, odmor itd.). 4) Podržavanje važnosti šume za obrambenu sposobnost njemačkog naroda (Wehrhaftigkeit). Iz ovako se formuliranih zadataka njemačkog šumarstva vidi, da je očito napušten princip privatno- gospodarskog interesa. Šuma, u koliko je i privatna svojina, dužna je prvenstveno vršiti opću narodno-gospodarsku funkciju. Privatni se interes uvažuje samo tada, kad je šuma u cijelosti zadovoljila općim zahtjevima. To naročito vrijedi za pitanje šumskog manuelnog rada i zarade, što je sve podvrgnuto najsavjesnijoj državnoj kontroli i direktivi. Možemo dakle reći, da se u novim zadacima šumarstva u Njemačkoj nalaze i prvi pokušaji, da se čovječjem radu u šumskoj produkciji odredi dostojno mjesto. Taj se elemenat prvi put u historiji šumarstva uzima u ozbiljno proučavanje (Arbeitswissenschaft) i već dosadanji rezultati pobuđuju u svjetskoj stručnoj javnosti najveću pažnju. Kod razrade ovog pokreta držim se informacija docenta Visoke škole za šumarstvo u Eberswaldu g. Ing. Dra E. S t e n z e 1 a, koje je dao našoj šumarskoj delegaciji u svom posebnom predavanju u Oberammergau- u (19. jula 1939.). Primjećujem, da su u našoj stručnoj literaturi dosad fragmentarno prikazani nekoji detalji iz nauke o šumskom radu u vezi s fiziološkim i mehaničkim uslovima rada. Nažalost nije obuhvaćena čitava nauka niti povod i suština samog pokreta, pa nije moguće o tome stvoriti objektivan sud s gledišta naših prilika. Nadam se, da ću ovim prikazom pridonijeti popunjenju nekojih praznina. SOCIJALNA PODLOGA. Nauka o radu je znanstveno istraživanje čovječje djelatnosti. Ona obrađuje sva psihološka, fiziološka, mehanička i organizatorna pitanja u vezi s ljudskim naporima za proizvodnju potrebnih materijalnih dobara. 551 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Već je u toku prošlog stoljeća poznati njemački kulturni historik Heinrich R i! e h 1 iz čisto socijalnog osjećaja došao do uvjerenja, da se manuelni rad čovjeka mora pomagati pridizanjem duševnog raspoloženja. Njegove više manje teoretske motivacije nisu našle uvaženja u ono doba posvemašnjeg gospodarskog liberalizma. Riehl sa svojim predlozima ostaje u glavnom osamljen sve do najnovijeg vremena. Kasnije neovisno od njega zahvaća Henri For d energijom industrijalca u pitanje dizanja manuelnog rada pa ga donekle praktički i! rješava, kako je to općenito poznato. Nu Ford po sudu njemačkih stručnjaka nije kod stvaranja svog radnog sistema bio rukovođen socijalnim osjećajem. Njegova je svrha postizavanje najvišeg prihoda iz uloženog novčanog kapitala i upotrebljene ljudske snage. Izvjesne socijalne institucije stvara on tek onda, kad je trebalo štediti s ljudskim materijalom. Ovi pokušaji bez obzira na njihove prvotne pobude i na eventualnu korist njihovih reformi nisu našle simpatija kod širih slojeva radničkog svijeta. One su što više izazvale nepovjerenje il otpor. Prema Stenzelu je u njima današnji! radnik pod uplivom marxistiekih doktrina gledao opasnost jačeg izrabljivanja, pa je radništvo samo kolektivno preciziralo svoje zahtjeve. Poslodavac je opet u postavljenim zahtjevima radništva vidio opasnost enormnog povisivanja nadnice pa je razumljivo tražio sredstva, da njihove zahtjeve što više smanji!. Ove divergencije interesa radnika il poslodavca uzrokuju, kako je poznato, mnoge konflikte, nemire, štrajkove i bojkote, nemalu brigu modernih država. Razna socijalna zakonodavstva traže moguća riješenja počev od kompromisnih pa do najradikalnijih, ali do danas još nije manuelni rad, naročito šumski, temeljito znanstveno proučavan, da bi se na strogo naučnim zasadama mogli osnovati potrebni zakonski propusi. Prvi su temelji naučnog istraživanja šumskog rada udareni tek 1926. godine na zasjedanju kongresa njemačkih šumarskih društava u Rostocku. Nosioci ovog pokreta bili su poznati njemački! šumarski stručnjaci Hilf, Riess i Strehlke. Međutim su njihovi predloži sa gotovo svih strana dočekani! s izvjesnom skepsom, pa se na praktičnu primjenu nije u prvo vrijeme moglo ni pomišljati. Kako je očekivano razumjevanje izostalo, to se čitava akcija morala ograničiti na teoretske pripreme. Materiju, koja nam u ovu svrhu stoji na raspoloženju, možemo svrstati u pet poglavlja prema hronološkom razvoju studija i dosad stečenih rezultata u njemačkom šumarstvu. Te etape bile bi slijedeće: 1) Naučne predradnje, 2) izvođenje, 3) intervencija vlasti, 4) dosadanji rezultati. Unapred moram naglasiti, da jedan kritičan pogled na ovaj rad nije moguće već danas donijeti. To je posve i shvatljivo, jer je u tom pokretu još sve u počecima. Iznosim stoga prikupljenu građu onako, kako sam je i primio držeći se samo fakata, kako su našoj delegaciji predstavljeni! i objašnjeni od strane najmjerodavnijih predstavnika njemačkog šumarstva. I. Naučne predradnje. Jedan od glavnih radnika u ovom području je svakako prof. Dr. Hilf, rektor šumarske visoke škole u Eberswaldu. Njemu pripada zasluga za osnivanje Društva za nauku o šumskom radu (Gesellschaft für 552 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 31 <-- 31 --> PDF |
forstliche Arbeitswissenschaft), koje u cilju znanstvenih istraživanja podiže zaseban Institut za nauku o šumskom radu, prozvan po početnim slovima njemačkog naziva »Iffa« (Institut für forstliche Arbeitswissenschaft). Ovaj zavod u jednom čitavom nizu raznih odjeljenja vrši sistematska istraživanja prirodnih i društvenih uslova šumskog manuelnog rada kako bi postavio norme što većeg efekta rada sa što manje gubitka na vremenu i čovječjoj radnoj snazi. Najmarkantnija su područja ispitivanja slijedeća: a) Psihološki uslovi!. Glavno je težište ovog studija, da se ispravno shvate i zadovolje sve potrebe zaposlenog čovjeka koliko u njegovom radu toliko i u slobodno vrijeme. Šumskom radniku treba omogućiti takav .način života i rada, da se u svom pozivu osjeća zadovoljnim, te da mu ne samo posao nego i slobodno vrijeme a što više i društvo, okolina te stanovanje pruža što veće zadovoljstvo. Ovamo spada i dizanje radnikove samosvi jesti , da se ne osjeća kao poniženi i izrabljivani objekt, već kao važan faktor u općoj narodnoj privredi. On mora doći do uvjerenja, da u šumskoj privredi nije sluga nego suradnik. Jedino ovakovo unutarnje jačanje radnikove duše može odstraniti nepovjerenje prema poslodavcu i stvoriti mogućnost zajedničke suradnje. Institut je u ovu svrhu prikupio sve podatke o radničkim običajima, navikama (pjesma, glazba), drugarstvu i uzajamnoj pomoći. Sve to treba staviti radniku na raspoloženje, kako ne bi bio prepušten sam sebi. Radnik mora osjetiti, da se nad njim ne vodi samo nadzor nego i briga za sve njegove duševne i tjelesne potrebe. Potrebno mu je davati savjete u svim važnim životnim pitanjima pogotovo u onim gospodarskog značaja (stočarstvo, povrtljarstvo, ishrana, uređenje slobodnog vremena i nastamba). Na ovoj se osnovi izgrađuje danas u Njemačkoj posebna šumskoradnička politika. b) Fiziološki uslovi. Kod fizioloških uslova rada t. j . kod nastojanja, da se tjelesna snaga radnika što više štedi, morao je Institut prema predradnjama A t z 1 e r a zahvatiti u više strana. Tu je bilo potrebno postaviti generalne fiziološke norme za svaki pojedini manuelni posao pa ih onda primjeniti u praksi. Te se opće norme rada mogu danas u kratko formulirati kako slijedi: 1) izbjegavanje prekida u radu, 2) omogućavanje kružnih pokreta, 3) razvijanje jakog mišičja, 4) nošenje tereta pomoću skeleta, 5) utvrđivanje optimalnog radnog tempa, 6) iskorišćavanje vježbe i vlastite težine, 7) mjenjanje radnikovih pokreta, 8) uklanjanje nepotrebnih kretnji, 9) ispravna raspodjela odmora. Da se uoči težina ovog studija valja uvažiti, da kod svakog šumskog posla moraju svi ovi postulati biti zadovoljeni. U protivnom tražena svrha nije postignuta. Stvoriti kod svakog šumskog posla potrebnu harmoniju ovih uslova vrlo je mučan i dugačak posao. Svemu ovome valja još do 553 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 32 <-- 32 --> PDF |
dati izdašnu ishranu, podesno odijevanje i stanovanje a napokon i zgodno dolaženje (pristup) na posao. Ovamo spadaju i istraživanja o najzgodnijoj manipulaciji! sa šumskim oruđem, kako bi upotreba uz najbolji efekat što manje trošila tjelesnu snagu čovjeka. Za čuvanje fizičke snage nije odlučan samo oblik i težina samog alata nego i! dimenzije njegovih sastavnih dijelova (ručke, držalice itd.). Institut je izradio i mjerilo za fiziološku vrijednost pojedinog oruđa na bazi t. zv. pokusa r e s p i r a c i j e (Respirationsversuch). Tu vrijednost predstavlja kalorična snaga utrošenih životnih namirnica u svrhu izvršenja jednog određenog rada. Na taj se način može već danas kontrolirati kod pojedinog šumskog oruđa ona relacija, koja postoji između utrošene snage i polučenog efekta. c) Mehanički uslovi. Studij obuhvata upoznavanje podesnosti i rukovanja s pojedinim vrstama šumskog oruđa. Svrha je približno ista kao i! kod fizioloških uslova, tek se glavno težište postavlja na radni efekat šumskog oruđa. Kod toga nije prvenstveno važno upućivanje u novije i bolje oblike alata. Mnogo je važnije instruiranje ii uvježbavanje u ispravnom rukovanju. Pokusima je utvrđeno, da se uspravnim rukovanjem može za isti efekat napor radnika smanjiti na polovicu, dok upotreba novijeg alata daje tek neznatno smanjenje napora a i to samo pod izvjesnim okolnostima. Mjerilo za mehaničku vrijednost pojedinog oruđa je fizička množina rada izražena u kilogrametrima, koja je potrebna za izvršenje određenog zadatka. d) Organizatorni uslovi. Dosad navedena ispitivanja obrađuju, kako vidimo, duševno raspoloženje (psihološki uslovi), tjelesnu sposobnost (fiziološki uslovi) i tehnička pomagala šumskog radnika (mehanički uslovi). Istraživanja se o organizatornim uslovima rada odnose u glavnom na nači n izvršavanja određenog posla. Tu je važno utvrditi optimalni! radni tempo uz odstranjenje nepotrebnih gibanja i uz izbjegavanje opasnosti od nesreće. Naravno, da se kod toga uvažuju dobivena iskustva iz proučavanja navedenih uslova, napose fizioloških (stalna izmjena radnika). Opažanja se vrše pomoću specijalnog stop-sata, kojim se ustanovljuje vrijeme, koje je potrebno za neki posao. Iz dobivenih se podataka može i za pojedine dijelove rada utvrditi potrebno diono vrijeme pa na toj osnovi sastaviti specijalnu Tarif u napor a (Leistungstarif). Na taj se način želi! spriječiti, da radnikova zarada bude kod jedne vrste poslova veća a kod druge manja. Kod akordnog se posla može ovako izbjeći, da nemarni radnik bude kod dizanja jedinične cijene bolje nagrađen il analogno, da vrijedan radnik bude kod padanja oštećen. Kod svih ovih ispitivanja nastoji Institut, da dobivene rezultate primjenu u praksi! ili da ih barem praktički ispita. Ovaj zadatak vrše radni članovi spomenutog društva, pa kod svojih redovnih sastanaka izmjenjuju svoja opažanja. Svaka se naučna zasada dobivena teoretskim studijem u Institutu ispita u praksi! i obratno, svako se praktično iskustvo razrađuje u Institutu prije nego se donese općenito mjerodavno pravilo. 554 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 33 <-- 33 --> PDF |
II. Izvedba. Čitava je ova akcija po konstatacijama ing. Dra Stenzela mogla biti oživotvorena tek iza osnutka Trećeg Rajha. Iz suprotnosti je radnika i poslodavca stvorena zajednička suradnja te rad nije više poniženje nego čast. Više ne postoji dužnost rada (Arbeitspflicht) nego pravo na rad (das Recht auf Arbeit). Iz dotadanjeg se nepovjerenja stvorila drugarska spremnost za međusobno pomaganje u interesu zajedničkog rada na dobro cjeline. Sve bi! znanstvene predradnje bile bez većih praktičnih rezultata, kad se njihovi teoremi ne bi primjenili na sam objekat studija. A taj objekat čini ogroman stalež šumskog radništva .konzervativan, nepovjerljiv i nepokretan. Trebalo je tražiti put ii način, gdje ii kako da se započne s praktičnim reformama u životu tog živog i osjetljivog organizma. Jedan vjerojatno uspjeli pokušaj ove vrste predstavljaju školski tečajevi u t. zv. obrazovnim logorima (Ausbildungslager), kojima je svrha, da učesnici uz najbolje moguće uređenje života mogu steći potrebna osposobljenja za sve šumske poslove. Naša je delegacija pregledala jedan ovakav logor u Grafenbrücker Mühle kod Berlina (10. jula 1939.), kakovih je u to vrijeme bilo u tečaju oko 20 u čitavom Rajhu. Obuka traje u pojedinom logoru raznoliko. U glavnom se kreće od 1—8 tjedana. Tu šumski radnici svake dobi, studenti i činovnici, lugarsko osoblje i svi šumarski stručnjaci dobivaju zajedničko obrazovanje. Sadržaj je obuke u glavnom uvijek isti. Mijenja se tek način prikazivanja već prema intelektualnom nivo-u većine slušača. Najvažnije su discipline slijedeće: a) Političko obrazovanje (Politische Einführung), predavanja o dnevnim pitanjima, socijalno i radničko zakonodavstvo, specifične potrebe i važnost šumskog radništva, problemi i zadaće savremenog šumarstva te nacionalno-ekonomski značaj šume i drveta. b) Manipulacija s oruđem (Gerätepflege), predavanja i vježbe sa svakom pojedinom vrstom šumskog oruđa. c) Poznavanje alata (Gerätekunde): Na osnovi! se najvažnijih fizioloških i mehaničkih principa izgrađuju najpovoljniji oblici svih pomagala za sječu, izradu i! kulturne radnje. Ovako se dotjerane sprave objašnjuju i praktički ispituju. d) Teča j posl a (Arbeitsgänge). Predaje se i uvježbava najbolji radni tempo kod pojedinih vrsta drveća i raznih sastojinskih tipova. Naročita se pažnja posvećuje izbjegavanju prekida odnosno zastoja u radu i opasnosti od nesreće, kako bi se dobilo najpovoljnije iskorišćenje fizičke snage čovjeka. e) Dopunska predavanja (Ergänzungsvorträge), ustanovljenje tarife napora, čuvanje od nezgoda, prva pomoć, državne instrukcije za doznaku i izmjeru drveta, odnos rada i fizičkih sposobnosti ütd. Povrh svega toga glavna je svrha logora odnosno zajedničkog života psihološk o djelovanje na šumskog radnika. Povjerenje i samosvijest nije kod radnika moguće probuditi! pomoću predavanja. Tu je dapače svaka riječ suvišna, već se traži djelo. Zato za vrijeme logorskog života ima vladati drugarstvo u svakom pogledu. Primjer imaju davati sami nastavnici. Valja uvažiti, da je drugarstvo uslov za uspjeh čitave akcije. Nastavnici se u svakom pogledu moraju saživiti sa slušačima. Oni 555 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 34 <-- 34 --> PDF |
se svi! zajedniičkii hrane, vježbaju, pjevaju, rade i zabavljaju. U svrhu bližeg međusobnog upoznavanja nastavnik iznosu slušačima povijest svog života i rada; on daje inicijativu i vodi izlete u okolicu, on organizuje i rukovodi posjetima u muzeje i važnim spomenicima tehnike i umjetnosti, on upoznaje radnike s povješću šume i upozoruje ih na karakteristične točke i objekte, on napokon sve svoje slobodno vrijeme posvećuje svojim đacima. Po svjedočanstvu naših stručnih pratilaca psihološko je djelovanje zajedničkog logorskog života premašilo i najoptimističnija očekivanja. Svi dosad dovršeni tečajevi pokazuju jedinstven uspjeh: većina je učesnika izrazila želju, da i dalje ostane u logoru. Tako je stvorena psihološka predispozicija i poriv, da se svaki radnik privikne na samostalno mišljenje i odlučivanje. Znanstveni bi se rezultat ovih tečajeva obzirom na čuvanje fizičkih kondicija radnika mogao brojčano iskazati kao uspjeh u radnom tempu: 100, uspjeh u poznavanju novog oruđa: 30, uspjeh u rukovanju s oruđem: 200. Najbolji uspjeh pokazuje, kako vidimo, rukovanje s oruđem. A to je za potrebu ovih tečajeva najvažnije. Spretno je i ekonomično rukovanje oruđem zapravo rezultat odgoja čitavog čovjeka, napose njegovog smisla za red, čistoću i disciplinu te udubljavanje u svoj poziv. S tim se pak postepeno rađa dizanje ponosa i dostojanstva. III. Intervencija vlasti. Ovakova akcija ne bi ni u Njemačkoj postigla pravog cilja, kad ju državna vlast ne bi izdašno potpomagala specijalnim zakonskim propisima. Osim onih 20 logora, uređenih za potrebe državnih šuma, osnivaju se već i logori za obuku šumskih radnika u privatnim i komunalnim posjedima. Njihovu organizaciju izvodi otsjek za šumarstvo Narodne Ishrane (die Forstabteiilung des Reichsnährstandes). U novije vrijeme postoji i veći broj putujućih stručnjaka, koji zalaze u pojedina šumska područja i tamo istražuju uspjeh izučenih radnika u njihovom vlastitom radnom reonu. Kod toga ispituju i rad pojedinih šumskih uprava i manipulacija. Tako se sukcesivno pribiru iskustva, gdje treba započetu akciju dopuniti! ili djelomično postaviti na drugu podlogu. Nu državna vlast nije time iscrpila sva sredstva. Ona Me još mnogo dalje. Tako prima radnik od države za nabavu novog valjanog oruđa pripomoć u iznosu 30% od kupovne vrijednosti. Za pojedine i specijalne vrste oruđa, — koje se preporučuju samo za izvjesne krajeve i prilike pa ih nije moguće svagdje nabaviti, — stara se sama država. Ona ovakovo oruđe ili! sama besplatno nabavlja, ili pozajmljuje uli pak prodaje uz polovičnu cijenu. Vlast je nadalje odredila istraživanja, kako bi se današnji propisi! o zaradi korigirali na osnovi spomenute tarife napora, pa su danas ova ispitivanja posvuda u toku. Dapače postoji! i! jedna uredba, da višak zarade, koji je postignut logorskom obukom, pripada u cijelosti radniku, pa prema tome ne može prouzročiti padanje radničke nadnice. Kako vidimo, u njemačkom se šumarstvu pojavljuje jedan novi stalež šumskih radnika, koji1, počinjući od neke vrste pitomca, postaje drug i majstor te važan pomoćnik u stručnom šumarskom radu. Prema sada 556 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1940 str. 35 <-- 35 --> PDF |
njim je propisima ovakovom radniku dana mogućnost postizavanja nižih činova u šumarskoj službi. Napokon se vodi naročita briga, da ovakav radnik bude stalno zaposlen i! to po mogućnosti kroz čitavu godinu. I to je jedna okolnost u poletu i solidnosti rada, pa je il to pitanje u Njemačkoj već riješeno. Nu mimo toga uz pomoć vlade Rajha može danas svaki šumski radnik i to skoro bez gotovog novca doći do male kuće s većim vrtom, što se odmah na nj gruntovno prenosi. Dugovinu za ovako stečene nekretnine otplaćuje on putem anuiteta, koji u nijednom slučaju nije većil od običajnog zakupnog iznosa. Konačno se nakon svršenog tečaja i njemačka radna fronta (Arbeitsfront) brilne za aktuelna predavanja, sastanke, izlete (Kraft durch Freude) i uopće za podržavanje svijesti radne zajednice. Ona je odredila i pravo na odmor, nadnice u prazničnim danima, socijalno osiguranje (bolest, starost) putem primjerene rente. Za sve ove svrhe izdaje ona besplatan časopis, koji! prima svaki šumski radnik i preko njega se obavještava o dnevnim pitanjima i novostima. IV. Dosadanji rezultati. Sav je ovaj pokret u njemačkom šumarstvu usredotočen na racionalizaciju radne snage. Nu kada bi ovaj pokret i uspio realizirati! sve postavljene zadatke, još uvijek radnički problem ne bi bio u cijelosti riješen. Kod današnjeg naime manuelnog rada bilo u šumarstvu ili u bilo kojoj drugoj privrednoj grani mora ovakova racionalizacija u daljnjoj konzekvenciji dovesti ili do uvećanja produkcije ili do skraćenja radnog vremena. U svakom će se pak slučaju povećati zarad a školovanog radnika, i nije više daleko čas, kad će šumski radnik stići na nilvo industrijskog radnika. Već danas prosječno zarada školovanog radnika premašuje za 30.—40%´ redovnu zaradu neškolovanog radnika. Školovanje šumskog radnika ima za prilike u današnjoj Njemačkoj još jedno naročito značenje. Tamo se zadnjih decenija zapaža jaka migracija radništva u gradove, pa je tako nastao za Nijemce jedan poseban problem, kako da se ova migracija ili spriječi uli nedostatak nadomjesti novom radnom snagom u njemačkoj šumi. Ova je pojava u toliko teža, što su se šumski poslovi! uslijed pojačanog intenziteta uvećali za oko 50%. Stoga je ova akcija dirigovana specifičnim prilikama današnje njemačke privrede, koja je karakterizovana: nedostatkom na prostoru (Raumknappheit) il nestašicom na ljudstvu i sirovinama (Menschen- und Rohstoffenknappheit). To naročito treba imati u vidu, kad se ocjenjuju rezultati s gledišta naših prilika. Nu bez obzira, da li uopće možemo i s kojim korekturama primjeniti ove tekovine na naše prilike, mi ovu pojavu moramo s naročitom pažnjom registrirati kao biljeg jedne nove epohe u šumskom gospodarstvu. Onaj živi i dosad zanemareni treći! dio produktivnih sila, čovječji rad, postizava nešto kasno ali još uvijek pravodobno svoje pravo uvaženje u šumskoj proizvodnji. Zusammenfassung: Eine Darstellung der heutigen Bewegung für die Betreuung des Waldarbeiters in Deutschland mit Rücksicht auf die neue wissenschaftliche Erkundung der Arbeit (psychologische, physiologische, mechanische und organisatorische Bedingungen). 557 |